Talafaasolopito o le Ekalesia
Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia


“Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia”

Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia

A o faaliliuina le Tusi a Mamona, sa iloa e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui sa eseese o la manatu i le uiga o se fuaitau i le Tusi Paia. Sa la “malilie faatasi e faamautu” le fesili “e ala i le Urima ma le [Tumema ].” O le taunuuga, na maua ai e Iosefa se faaaliga na tuu mai ai le faaliliuga o se tala na tusia e le aposetolo anamua o Ioane, o loo tusia i se lautusi pa’umanu ae na leiloa i le talafaasolopito. O lea aafiaga i le amataga i le sailia o faaaliga lea na faalauteleina ai le anotusi o se fuaitau o le Tusi Paia o se mamanu taua. Pe tusa ma le tasi le tausaga mulimuli ane, i le taimi o le taumafanafana o le 1830, sa maua ai e Iosefa ma Oliva e ala i se faaaliga se tala o se faaaliga a Mose e le o maua i le Feagaiga Tuai. O lea faaaliga na faailoga ai le amataga o taumafaiga a Iosefa Samita e saunia se faafouga musuia po o le faaliliuga o le Tusi Paia. Mo le isi tolu tausaga na sosoo ai, sa faaauau pea ona galue Iosefa i lana “faaliliuga fou o le Tusi Paia,” ma manatu i le galuega faatino o se “lala o [lona] valaauga” o se perofeta a le Atua.1

Ata
atavali o ni alii se toalua o loo galulue faatasi i pepa i luga o se laulau

O se faailoaga faatusiata o Iosefa Samita ma Sini Rikitone o loo galulue i le faaliliuga o le Tusi Paia.

E lei faaaogaina e Iosefa Samita ni punavai Eperu ma le Eleni, lomifefiloi, po o se malamalama po o ni gagana faatusi paia e saunia ai se anotusi fou faa-Peretania. Ae, sa ia faaaogaina se kopi o le Tusi Paia a King James e fai ma vaega amata mo lana faaliliuga, ma faalau atu ai suiga musuia ma faaopoopoga i tusiupu o e sa tusia muamua i ni pepa ma mulimuli ane ai o ni tusigamanatu i le si’ina o le Tusi Paia lava ia. O ana faafouga e mafai ona tuu i ni faavasegaga eseese. O lana uluai galuega i le faaliliuga na tulai mai ai ni fuaitau uumi na faaalia mai ia sa faalau atu e Iosefa i ana tusiupu e pei ona ia faia pe a maua mai faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.2 O nei fuaitau i nisi taimi e matua faateleina ai lava le anotusi faatusi paia. O le faataitaiga sili ua iloa o lenei ituaiga o faafouga o loo maua nei i le tusi a Mose i le Penina Tau Tele. Sa faia foi e Iosefa Samita ni mau suiga laiti sa faaleleia atili ai le kalama, gagana faaonaponei, faasa’o o vaega o aoaoga faavae, pe faamalamalama ai foi ni mea o feteenai. A o galue ai o ia i nei suiga, sa tulai mai i le tele o taimi sa ia sailia faamatalaga aloaia a le au sikola o le tusi paia, ma suesueina i lona mafaufau o se vaega o le faagasologa faafaaaliga.3

Sa faaauau e Iosefa mai le Kenese 1 i le Feagaiga Tuai seia oo ina taitaiina o ia e se faaaliga i le 1831 e se’e atu i le Feagaiga Fou. Na uma loa lava le Feagaiga Fou, sa toe amata e Iosefa mai le mea sa ia tuua ai i le Kenese ma faamaea ai lana galuega i le Feagaiga Tuai ia Iulai 1833. Sa tau mafaufau Iosefa i le faaliliuina o le Apokalifa, o se vaega o tusi sa taliaina o se tusitusiga paia e le Katoliko ma Kerisiano Masani ae na teena e le Au Porotesano. Sa faatonuina Iosefa i se faaaliga e aua nei faaliliua tusitusiga faaapokalifa e ui o na tusitusiga o loo i ai “mea e tele … e moni.”4

O le galuega a Iosefa Samita i le faafouga o le Tusi Paia na afua mai ai le tele o faaaliga o loo maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Atonu o le mea aupito ofoofogia o nei mea na tupu ina ua taumanatunatu Iosefa Samita ma Sini Rikitone pe faapefea ona faaliliu le Ioane 5:29, o se fuaitau o loo ta’ua ai le toetu o e ua oti, ma sa faamanuiaina i se vaaiga faafaaaliga o tikeri o le mamalu i le olaga a sau (MFF 76).5 E tele tala faapea na tulai mai i le taimi o le faagasologa o le faafouga o le Tusi Paia, na uunaia ai faaaliga e faatatau i le Mataio 13; 1 Korinito 7; ma le Tusi o Faaaliga.6

Ina ua mavae le maliu o Iosefa Samita, sa tuua ai lava tusitusiga o le faaliliuga o le Tusi Paia i lona faletua o Ema seia oo ina ia tuuina atu i lana tama o Iosefa Samita III, o le sa taitaia le Ekalesia Toefaatulaga a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa lolomi e le Ekalesia Toefaatulaga (ua ta’ua nei o le Nuu o Keriso) ia lomiga fou a Iosefa i le 1867 i lalo o le igoa O Tusitusiga Paia, Na Faaliliuina ma Faasa’oina e le Agaga o Faaaliga, ae na vave ona lauiloa le voluma o le “Voluma Musuia o le Tusi Paia.”7 Sa faaalia e Polika Iaga, i le taimi lea ua Peresitene o le Ekalesia, lona le talitonu i le sao lelei o le Voluma musuia, ona e lei maua sona avanoa e toeiloilo ai e ia lava ia punavai o tusitusiga. E ui i lona taulimaina o se kopi sa tusilima o nisi o faasa’oga o tusitusiga, ae sa lei lolomiina e le Ekalesia i lalo o le taitaiga a Polika Iaga se voluma.8

I le vaitau o le 1960, sa tofu suesueina ai e sikola o le  RLDS o Richard P. Howard ma le sikola RLDS o Robert J. Matthews ia tusitusiga ina ia faamautu ai voluma ua lolomiina e faaaoga ai anotusi faapogai. Sa faaavanoa mai e le Ekalesia Toefaatulaga ia tusitusiga ma tuuina mai i le Ekalesia AAG le faatagaga e lolomi ai ma faasalalau ia fuaitau o ni vaefaamatalaga i le lomiga i le 1979 a le AAG  o le Tusi Paia. O suesuega faifaipea mai lea taumafaiga tuufaatasi na oo atu ai i le lolomiga o le faasa’oga atoa o le Tusi Paia i le 2004 ma sa toe avea ai o se vaega o Pepa a Iosefa Samita.9

Autu Fesootai: The Vision (DC 76), Book of Mormon Translation, Book of Abraham Translation