Talafaasolopito o le Ekalesia
Samuelu Brannan


“Samuelu Brannan,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Samuelu Brannan”

Samuelu Brannan

O le aso lava lea na taitai atu ai e Polika Iaga le Au Paia o Aso e Gata Ai i sisifo e o ese ma Navu, Ilinoi, na taitai ai e Samuelu Brannan ((1819–89) se vaega e toa 238 o le Au Paia i se malaga i le vasa mai Niu Ioka e taamilo mai i le Cape Horn i Amerika i Saute e agai atu i Yerba Buena, Kalefonia. Mo se taimi, na tautua ai Brannan o se taitai sinia o le Ekalesia i Kalefonia ma na faapea ona lauiloa ai i le atunuu mo le faalauiloaina o nisi o atinae i le vaitaimi o le lolofi atu o eliga auro i le 1848 ma le 1849. O talafaasolopito anamua o Kalefonia na ta’ua ai Brannan o se tasi o tagata aupito lauiloa i le setete.1

Ata
Samuelu Brannan

Ata o Samuelu Brannan

Na auai Brannan i le Ekalesia a o tama talavou i Katelani, Ohaio, ma faigaluega ai o se tagata lomitusi faaa’oa’o mo le tolu tausaga, sa i ai taimi na nofo mautotogi ai faatasi ma le aiga o Iosefa Samita. Sa auauna atu o ia i se taimi mulimuli i se misiona i le Aai o Niu Ioka, lea sa fesoasoani ai o ia e lolomi se nusipepa a le Ekalesia na ta’ua o le Prophet.2 I Navu, na mafaufau loloto ai taitai o le Ekalesia e taofia [le igoa] o Brannan ona o le faia o se faaipoipoga autaunonofo sa le’i faatagaina, ae na iu ina filifili e toe fuatai mai o ia ona o le “tausisia o tuutuuga [o lona taofiga].”3

Sa tatala e Brannan se ofisa femalagaaiga e fesoasoani ai e fuafua malaga a le Au Paia e agai atu i Amerika i Sisifo ma talanoaina ma Polika Iaga ni isi auala e uia. Sa faaaoga e le vaega a Brannan o le au malaga a le Au Paia le Brooklyn, o se vaa na malaga atu i Hawaii ma le talafatai o Kalefonia.4 E ui lava i matagi ma ma’i, ae o le toatele o le pasese na faia ma le saogalemu le malaga e 24,000 maila ma taunuu atu ai i le Faga o San Francisco ma le naunau e atinae Siona. Sa taumafai Brannan e tauanau Polika Iaga e taitai atu le vaega na totoe o le Au Paia i Kalefonia, lea sa foliga mai na mautinoa le maua ai o le tamaoaiga. Ae sa filifili lava Iaga e faamautu i le Vanu i Sate Leki, ae na tofia Brannan e avea ma peresitene o paranesi a le Ekalesia i Kalefonia.

Sa pu’epu’e maua e Brannan ia avanoa e faalauiloa ai le Eliga Auro i Kalefonia. A o lolofi atu le au eli auro i nuu i Kalefonia i le 1849, sa faaputu ai e Brannan se tamaoaiga tele e ala i le tuuina atu o meafaigaluega i tagata fou atu mo le eliina [o le auro] ma faigamalaga, ma avea ai ma uluai milionea a Kalefonia.5 Sa fautuaina malosi e Polika Iaga le Au Paia i Iuta ia faaauau pea ona faamalosia o latou nofoaga ae lafoai le lolofi atu i oa, ae sa taumafai lava Brannan e tauanau Iaga ma isi taitai ina ia inivesi i fanua o Kalefonia.

I le 1850 na taunuu atu ai se lipoti i le Aai o Sate Leki e faapea na faaaoga sese e Brannan ia tupe na faatatau mo le malaga a le Brooklyn. Na totogi e Brannan ia mea tautupe o lea na faamalieina ai le Aposetolo o Amasa Lyman, peitai na tofia Lyman e taitaia le Ekalesia i Kalefonia mai lena lava taimi.6 O le tausaga na sosoo ai, na taunuu atu ai Elder Parley P. Pratt i San Francisco e vaai le Misiona o le Pasefika ma faapotopotoina se aufono lea na tapē ai le igoa o Brannan ona o “amioga le faakerisiano, ma le lafoai o le tiute,” ma ona o le auai i se vaega o tagata na faamalosia faasolitulafono le tulafono lea na fasiotia ai ni tagata se toafa sa masalomia o ni tagata solitulafono.7

Sa faaauau pea ona tulitulimatagau e Brannan ana faiga pisinisi ma, i le taimi na aupito malolosi ai ana faatosinaga, sa i ai taimi na “avea ai o ia ma tagata sili ona mauoa i Kalefonia.”8 Peitai o le leaga o faaunegatupe ma le faaiuga faaletulafono i le tatalaga o [lana faaipoipoga] i le 1870 lea na tauia ai lona toalua i le afa o ana meatotino, na faapea ona tuua ai o ia o se tagata mativa ma tuuatoatasi. Sa mafai ona ia totogia uma ana aitalafu ma tulitulimatagau ai nisi faiga pisinisi i Kalefonia ma Mekisiko i matu ae na itiiti sona faamanuiaina. Na maliu o ia e latalata i San Diego, Kalefonia i le 70 o ona tausaga.9

Autu e Faatatau i Ai: California Gold Rush

Faamatalaga

  1. Na ulufale atu uluai tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le eria i tausaga o le feteenaiga o teritori; i le va o le 1846 ma le 1850, sa feagai Alta Kalefonia o le itumalo o Mekisiko ma le inosia ma taua, ma avea ai i se taimi puupuu o le Ripapelika a Kalefonia, I.S, Teritori o Kalefonia, ma iu ai ina avea ma setete o Kalefonia a le I.S. O tuufaatasiga aupito telē o pepa a Samuel Brannan o loo i ai i le L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Brigham Young University, Provo, Utah.

  2. Tagai i le Autu: Church Periodicals.

  3. Willard Richards journal, May 23–24, 1845, Church History Library, Salt Lake City; tagai i le Autu: Church Discipline.

  4. Tagai i Autu: Departure from Nauvoo; Pioneer Trek; Emigration.

  5. Tagai i le Autu: California Gold Rush.

  6. Tagai i le Autu: Pioneer Settlements.

  7. Parley Parker Pratt diary, Sept. 1, 1851, i le Reva Holdaway Stanley and Charles L. Camp, eds., “A Mormon Mission to California in 1851: From the Diary of Parley Parker Pratt,” California Historical Society Quarterly, vol. 14, no. 2 (June 1935), 175–76; tagai i le Autu: Church Discipline.

  8. Anne F. Hyde, “Sam Brannan and Elizabeth Byers: Mormons and Miners at Midcentury,” i le Richard W. Etulain, ed., Western Lives: A Biographical History of the American West (Albuquerque: University of New Mexico Press, 2004), 170.

  9. Newell G. Bringhurst, “Samuel Brannan and His Forgotten Final Years,” Southern California Quarterly, vol. 79, no. 2 (Summer 1997), 139–60.