Talafaasolopito o le Ekalesia
O Le Au Faitio i le Tusi a Mamona


“O Le Au Faitio i le Tusi a Mamona,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“O Le Au Faitio i le Tusi a Mamona”

O Le Au Faitio i le Tusi a Mamona

E oo lava a o lei aluese mai le Tusi a Mamona mai le falelomitusi i le 1830, sa faitioina e tala a nusipepa le tusi ma lona faaliliutusi, o Iosefa Samita. Na tali atu Iosefa i na faitioga e ala i le faamautinoa atu sa taialaina o ia e se agelu i se faamaumauga anamua, lea na ia faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua. O tagata Amerika i lena taimi sa talitonu o le Tusi Paia o le afioga tupito a le Atua, ma o le alia’e mai o se tusitusiga paia fou na alafia ai se felafolafoaiga ogaoga. O le le mafai ona faatalitonuina i le tala a Iosefa e uiga i le faapogai paia o le tusi, sa osofai faaaliali ai lava e nisi o le au tusitala le Tusi a Mamona.

Ata
1830 O Le Tusi a Mamona

1830 O Le Tusi a Mamona

Na faatuina e ni uluai au faitio se toatolu le auivi mo uluai faitioga lagolagoina o le tusi. Na molia taitasi e Abner Cole, Alexander Campbell, ma Eber D. Howe ia Iosefa Samita i lona faaogaina o le Tusi a Mamona faapea o se vaega o se paega soona fai e faasese ai tagata lautele. Sa faasalalauina e Cole (na tusitusi i le igoa faalafi o Obadiah Dogberry) ni upusii o le Tusi a Mamona i lana nusipepa a o lei maea ona lolomi e le falelomitusi le tusi. E ui ina usitaia e Cole ia faatonuga a Iosefa e taofia le faia o kopi o upusii, ae sa faaauau pea ona ia tusia tala e tauemuina ai le Tusi a Mamona ma faaleagaina faalauaitele le mea sa ia manatu o se talalotu, E lua tausaga mulimuli ane, sa faaauau ai pea e le faifeau toefuatai o Alesana Campbell, ma lolomi ma faasalalau “se faavasegaga o le Tusi a Mamona,” lea sa vailiiliina ai le tusi faapea e le o ogatusa ma le Tusi Paia. Fai mai le mau a Campbell na si’i a’e e Iosefa ia elemene tulagaese o le Tusi a Mamona mai lana aganuu, ma ua na ona toe faaleo mai ai manatu faalelotu mai lona lava taimi.1 Sa manatu ia Eber Howe o se tusitala Ohaio o le tusi ua silimamao mai le poto o Iosefa ma sa tetee faapea na kopi mai e Iosefa ia tala mai se tusitusiga e lei lolomiina ma na tusia e se tagata e igoa ia Solomona Spaulding.2 Ina ia lagolagoina lea teori, sa ia lolomi ma faasalalauina ai tala mai ni Au Paia o Aso e Gata Ai e le o toe lolotu, ma molimau mai tagatanuu o Palamaira sa naunau e tauto i ni faamatalaga e faasagatau ia Iosefa Samita.3

O le teori i le kopiina mai ia Spaulding na matuai folasia i malae ma o lea na matua galulue punouai ai ma le le faalogologo tiga ia faifeautalai e pei o Pale P. Palate e talai atu ma faasalalaau ia mau e teena ai. Ina ua alia’e mai le tusitusiga a Spaulding i le 1880, sa vaai ai le aufaitau e itiiti lava sina mea e tali foliga ai i le Tusi a Mamona.4 Ae, sa tausisi pea lava le au faitio atonu na kopi mai e Iosefa Samita ia manatu autu o le tusi. I le 1902, sa finau ai I. Woodbridge Riley sa galulue ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui mai le Vaaiga i le FaaEperu a Ethan Smith, o se tusi na mulimulitu’ia ai le tupuaga o Initia Amerika i ituaiga ua leiloloa o Isaraelu.5 E ui foi i lea, ina ua mavae le fiasefulu o tausaga o felafolafoaiga, sa le mafai e le au faitio ona faaalia se faia malosi i le va o le Vaaiga i le FaaEperu ma le Tusi a Mamona. E ui sa nofo Kaotui mo se taimi e lata ane ia Ethan Smith ma o le tusi na muamua mai i le Tusi a Mamona i le fitu tausaga, e leai se faamaoniga e faamautu ai faapea sa i ai se silafia o Kaotui ma Iosefa Samita i le galuega.6

I le 1920, i le faaosofia ai i le teori a Riley, na amata ai e le Pulega Aoao o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma le tusitala o B. H. Roberts, se suesuega maioio o faitioga i le Tusi a Mamona. Sa fautuaina e Roberts le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ia tali atu ma le faaeteete ma le loto i ai i fesili a le au faitio.7 O lana galuega na faataimua ai se taumafaiga auiliili e le au talitonu e puipuia le tusi ma maua ai tali mautu i faitioga. O lea mea na tau atu ai i se sailiiliga e uiga i le faatulagaga a Amerika anamua ma le paega faafatuaiupu lavelave o le Tusi a Mamona. O le felafolafoaiga i le va o le au faitio ma le au puipui o le Tusi a Mamona o loo faaauau pea e oo mai i le taimi nei.8

E oo ane i le faaiuga o le seneturi lona 20, ua amata e le au sikola faaakatemia ona taulimaina ma le tinou le uiga auaumama faafatuaiupu ma le tosinaga faalelotu o le Tusi a Mamona. Na amata i le 2003, na tuuina mai ai e lomitusi a iunivesite ma le au faasalalau faipisinisi a latou lava lomiga o le Tusi a Mamona.9 O nisi o le au faitio faafatuaiupu, i le faataatia ese ai o le mataupu e uiga i le talitonuga faalelotu, na aloaia le auiliiliga lavelave lauiloa o le mamanu faafailauga o le tusi. O nei suesuega e ono faailoilo mai ai se lumanai ua tuuitiitia le faatautee mo le faavasegaga faasikola o le Tusi a Mamona.10

Autu e Fesootai I Ai: Opposition to the Early Church, Printing and Publishing the Book of Mormon, Gold Plates

Faamatalaga

  1. Alexander Campbell, Delusions: An Analysis of the Book of Mormon; with an Examination of Its Internal and External Evidences, and a Refutation of Its Pretences to Divine Authority (Boston: Benjamin H. Greene, 1832).

  2. E. D. Howe, Mormonism Unvailed: Or, a Faithful Account of That Singular Imposition and Delusion, from Its Rise to the Present Time (Painesville, Ohio: E. D. Howe, 1834).

  3. Na aoina e le Fomai o Philastus Huribut na tape le igoa o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ia faamaoniga ma auina atu ia Howe mo le lolomiina ina ua le manuia ia molimau e fesoasoani ai ia Huribut i le tagi faasaga ia Iosefa Samita (tagai David W. Grua, “Joseph Smith and the 1834 D. P. Hurlbut Case,” BYU Studies, vol. 44, no. 1 [2005], 33–54).

  4. David J. Whittaker, “Early Mormon Pamphleteering,” Journal of Mormon History, vol. 4 (1977), 39–41; Solomon Spaulding, Manuscript Found: The Complete Original “Spaulding Manuscript,” ed. Kent P. Jackson (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 1996).

  5. O Ethan Smith e le aiga ma Iosefa Samita.

  6. Larry E. Morris, “Oliver Cowdery’s Vermont Years and the Origins of Mormonism,” BYU Studies, vol. 39, no. 1 (2000), 122–23, vaefaamatalaga 3.

  7. B. H. Roberts, Studies of the Book of Mormon, ed. Brigham D. Madsen (Urbana: University of Illinois Press, 1985).

  8. Mo se suesuega i le talafaasolopito o le Tusi a Mamona, tagai Terryl L. Givens, By the Hand of Mormon: The American Scripture that Launched a New World Religion (New York: Oxford University Press, 2002).

  9. Grant Hardy, ed., The Book of Mormon: A Reader’s Edition (Urbana: University of Illinois Press, 2003); Joseph Smith Jr., trans., The Book of Mormon: Another Testament of Jesus Christ (New York: Doubleday, 2004); Joseph Smith Jr., trans., The Book of Mormon, introduction by Laurie Maffly-Kipp (New York: Penguin Books, 2008); Royal Skousen, ed., The Book of Mormon: The Earliest Text (New Haven: Yale University Press, 2009).

  10. Tagai Grant Shreve, “The Book of Mormon Gets the Literary Treatment,” Religion and Politics, May 23, 2017, religionandpolitics.org.