Talafaasolopito o le Ekalesia
Katelani, Ohaio


“Katelani, Ohaio,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Katelani, Ohaio”

Katelani, Ohaio

Katelani, Ohaio, o le nofoaga e tele mea taua na tutupu ai i le popofou o le talafaasolopito o le Ekalesia. A o nofo i Katelani ma siosiomaga o Katelani, sa maua ai e Iosefa Samita le tele o faaaliga na aumai ai faatonuga taua e tatau ai mo le faatuina o le Ekalesia. I Katelani, sa faatulagaina ai e Iosefa Samita ia tofi ma korama o le perisitua, ma sa fauina ai e le Au Paia le uluai malumalu.

Ata
atavane o fafo o le Malumalu o Katelani ma fale o siomia ai

O le atavane o le seneturi lona 19 o Katelani, Ohaio.

Ia Tesema 1830, sa aumaia ai se faaaliga ia Iosefa Samita e faailoa mai ai “o Ohaio” o le uluai nofoaga mo le faapotopotoina o le Au Paia.1 I le amataga o lena tausaga, sa papatisoina ai e Oliva Kaotui, Pale P. Palate, ma isi le toatele na auai i nisi o aulotu na taitaia e Sini Rikitone e lata i Katelani. O nei uluai tagata liliu mai sa matuai faatoateleina ai le faitau aofai o le Ekalesia ma sa aofia ai alii ma tamaitai o e o le a faatinoina ni matafaioi tupito i le talafaasolopito o le Ekalesia.2

O Katelani, Ohaio, sa avea ma se tasi o nofoaga e lua sa faapotopoto ai le Au Paia i le vaitau o le 1830. E toatele foi le Au Paia sa faapotopoto i Misuri, peitai talu ai sa nonofo Iosefa Samita ma lona aiga i Ohaio i le tele o le sefulu tausaga, o lea sa avea ai Katelani ma laumua o le Ekalesia. O le tele o faaaliga sa maua i Katelani na tuuina mai i fale sa nonofo ai le aiga o le au Samita i lea taimi.3 O le tele o ia faaaliga na lolomi ma faasalalauina i Katelani faatasi ai uluai viiga ma vaega o faasa’oga musuia o le Tusi Paia e Iosefa Samita lea ua maua nei i le Penina Tau Tele.4

Ina ua faasilasila mai o le a avea Katelani o se nofoaga o le faapotopotoina, sa folafola atu e le Alii o le a ia faamanuiaina le Au Paia o Katelani i Lana “tulafono” ma faaeeina i latou i le “mana mai luga.”5 Ina ua i ai i Katelani, sa faaali atu e le Alii le tulafono o le faapaiaga---o se mataupu faavae faaletamaoaiga lea e uili atu ai e tagata a latou meatotino i le Ekalesia, ma maua ni mea tausi mo le lagolagoina o i latou lava, ma ofoina atu mea faasili e lagolago ai e matitiva.6 Sa fesoasoani lea tulafono e faamamaina ai loto ma mafaufau o le Au Paia e tapenapena ai mo le faaeega o le mana na folafola atu.

Sa ta’ua e Lusi Maki Samita e faapea na oo lava i le taimi o lona fauga, sa avea le Malumalu o Katelani ma se “puna autu i o matou mafaufauga uma.”7 Sa tuu atu e le Au Paia o latou taimi ma punaoa i le fauga o le malumalu. Sa galulue alii e fau puipui o le malumalu, ae sa faatulagaina tamaitai i ni vaega e su’i lavalava mo tamaloloa sa galulue i le malumalu.8 Sa auai foi tamaiti i le galuega i le faaputuputuina o fasi ‘ele ma ta’ega ipu omea mo le faaumaina o fafo o le malumalu.9

O le fauga o le malumalu sa faaogatusa lava ma le tapenaga faaleagaga. Sa faatulagaina e Iosefa Samita le Aoga mo Toeaina e aoao ai alii ma sauniuni ai i latou mo le auaunaga.10 Sa foai atu foi e alii ma tamaitai o latou taimi ma punaoa i ni taumafaiga eseese o le agaalofa.11

A o lata ina maea le malumalu, sa maua e Iosefa ni faatonuga sa faaalia mai e otooto mai ai le faatulagaga o le perisitua ma sa galue ai ina ia faatulagaina aloaia ia tofi ma korama o Perisitua Arona ma le Mekisateko. O itu taua na aofia ai le faatulagaga o le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua.12

O le faamaeaina ma le faapaiaga o le malumalu i le amataga o le 1836 sa o mai faatasi ma le sasaa mai ma le le mafaatusalia o le Agaga. I aso na sosoo ma le faapaiaga, sa faaali atu ai le Alii ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. Sa faaali atu ai foi ma Mose, Elia, ma Elaia ma sa tuuina atu ai ki paia e tatau ai mo le faapotopotoina o Isaraelu ma faamau faatasi ai le aiga o le Atua.13 I nei sauniga, sa maua ai e le Au Paia, e aofia ai ma i latou sa valaauina e avatu le talalelei i le lalolagi uma, le faaeega paia o le mana faaleagaga lea na folafola mai.14

O le itu maualuga maoae o le faapaiaga sa sosoo ma le faigata faaletamaoaiga ma le liliuese i le tausaga na sosoo ai. O le Sosaiete Saogalemu o Katelani, o se faalapotopotoga tautupe na faatuina e taitai o le Ekalesia, e aofia ai ma Iosefa Samita sa faapea foi ona gau ai i le 1837 o se vaega o se malaia tautupe faaleatunuu na lauiloa o le Gatete [Panic] o le 1837. O le taunuuga o faigata tau i le tamaoaiga na sosoo ai, sa fesiligia ai e nisi o e sa uili mai a latou meatotino, e aofia ai ma taitai o le Ekalesia, le valaauga faaperofeta o Iosefa Samita.15 Sa i ai nisi sa latou faamata’uina le soifua o Iosefa Samita. I uluai masina o le 1838, sa sosola ai Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i Katelani ma malaga atu ai i Fa Uesi, Misuri.

E toatele le Au Paia sa nonofo i Katelani na iu ina auai atu i le itutino autu o le Au Paia i Misuri ma Navu, ae tuua ai a latou meatotino. O le tele o fale e tupito i aafiaga o le Au Paia i Katelani, e aofia ai le malumalu, o loo i ai lava e oo mai i le aso. Ua umia e le Nuu o Keriso ma faasaoina le Malumalu o Katelani, lea e tatala i tagata lautele mo maimoaga.16 O isi fale, e aofia ai le fale na toefuatai o Newel K. Whitney ma le faleoloa faapea foi toega o le ili laupapa na toefauina, o loo tausisia pea e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma o loo tatalaina foi mo maimoaga a tagata lautele.

O Autu Fesootai: Malumalu o Katelani

Faamatalaga

  1. “Revelation, 30 March 1830 [MFF37],” in Revelation Book 1, 49, josephsmithpapers.org

  2. Mark Lyman Staker, Hearken, O Ye People: The Historical Setting of Joseph Smith’s Ohio Revelations (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2009), 71.

  3. Tagai “Revelation and Family: Joseph and Emma’s Five Ohio Homes,” history.lds.org.

  4. Milton V. Backman Jr., “Kirtland Ohio,” in Encyclopedia of Mormonism, Daniel H. Ludlow, ed., 4 vols. (Mere Christianity, Niu Ioka: Macmillan, 1992, itu. 793-98.)

  5. “Faaaliga, 2 January 1831 [MFF 38],” in Revelation Book 1, 52, josephsmith.papers.org.

  6. “Faaaliga, 9 February 1831 [MFF 42:1–72],” 3–4, josephsmithpapers.org.

  7. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 14, page 3, josephsmithpapers.org.

  8. Staker, Hearken, O Ye People, 244–45; Emma M. Phillips, Dedicated to Serve: Biographies of 31 Women of the Restoration (Independence, Missouri: Herald House, 1970), 13

  9. Elwin C. Robison, The First Mormon Temple: Design, Construction, and Historic Context of the Kirtland Temple (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 1997), 78–79.

  10. Milton V. Backman Jr., The Heavens Resound: A History of the Latter-day Saints in Ohio, 1830–1838 (Salt Lake City: Deseret Book, 1983), 268.

  11. Staker, Hearken, O Ye People, 244–45; Robison, The First Mormon Temple, 83; Backman, The Heavens Resound, 77–81.

  12. Tagai Brent M. Rogers, Elizabeth A. Kuehn, Christian K. Heimburger, Max H Parkin, Alexander L. Baugh, and Steven C. Harper, eds., Documents, Volume 5: October 1835–January 1838. Vol. 5 of the Documents series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, and Matthew C. Godfrey (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2017), xx–xxi; Backman, The Heavens Resound, 241–42, 248–52.

  13. “Visions, 3 April 1836 [DC 110],” josephsmithpapers.org.

  14. Nathan Waite, “A School and an Endowment: DC 88, 90, 95, 109, 110,” in Matthew McBride and James Goldberg, eds., Revelations in Context: The Stories behind the Sections of the Doctrine and Covenants (Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 2016), 174–82.

  15. Tagai folasaga i Vaega 5 ma le 6 of Rogers and others, Documents, Volume 5, 285–93, 363–66.

  16. Mo se talafaasolopito o taumafaiga a le Nuu o Keriso mo le toefuataiga o le Malumalu o Katelani, tagai Barbara Walden ma Lachlan Mackay, House of the Lord: The Story of the Kirtland Temple (Independence, Missouri: John Whitmer Historical Association, 2008), 34–37.