Talafaasolopito o le Ekalesia
O Palamaira ma Manaseta


“O Palamaira ma Manaseta,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“O Palamaira ma Manaseta”

O Palamaira ma Manaseta

E amata mai le faaiuiuga o le 1700, sa masii atu ai le Au Niu Egelani i sisifo o Niu Ioka i ni vaega toatele, sa tosina atu i le laueleele lafulemu ma le taugofie o fanua. O le mae’a ai o le Alavai o Erie i le 1825 na faaopoopo i le lolofi atu, ma sa vave ona suia si nuu laitiiti o Palamaira i se nofoaga tutotonu o fefaatauaiga. Faatasi ai ma le faatupulaia o le faitau aofai na oo mai ai le faateleina o lotu eseese e pei o le Papatiso, Metotisi, Peresipeteriana, ma le Au Saalutu ua faaputuputu uma i le eria ma sa amata ai ona tauva mo ni tagata e liliu mai.1 Sa auai tagatanuu i lena itulagi atoa i potopotoga faalelotu, e aofia ai ma fonotaga toefaaolaola.

Ata
o fafo o le falelaau o le au Samita.

O le fale na toefauina i le faatoaga a le au Samita i Manaseta, Niu Ioka.

O le au Samita i Palamaira i Manaseta

Na masii atu le aiga o Iosefa Le Matua ma Lusi Maka Samita i Niu Ioka i sisifo i le1816 ma i le 1817 ina ua mavae se seleselega e lei manuia ma faafitauli tautupe ia na aafia ai lo latou soifua manuia. Na muamua ona latou nonofo i le nuu o Palamaira ma sa mautotogi i se fale mo le lua tausaga, ma sa ola i totogi sa maua mai i galuega o lea aso ma lea aso ma sina tamai faleoloa sa faia. I le 1820 sa faatauina ai e le aiga se faatoaga e 100-eka e na o ni nai maila le mamao i saute o Palamaira i le Taulaga o Manaseta.

E tele mea taua na tutupu o le amataga o le Toefuataiga i lea eria. Sa toefaamatala e Iosefa Samita Le Itiiti e faapea pe tusa o le taimi na malaga ai lo latou aiga i sisifo o Niu Ioka, sa “matua uunaia ai lona mafaufau” i fesili faalelotu.2 O nei atugaluga faaleagaga na taitai atu ai i lana Uluai Faaaliga Vaaia, lea na tupu i se vaega togavaoa i le faatoaga a le aiga. I se fale ogalaau i luga o le faatoaga o le mea na uluai asiasi atu ai le agelu o Moronae ia te ia. E fa tausaga mulimuli ane, sa maua mai ai e Iosefa ia papatusi auro mai se mauga e latalata ane i le nuu o Manaseta, ma i le 1830 na lolomiina ai le Tusi a Mamona i Palamaira.

I lana talafaasolopito, na fai mai ai Lusi Maka Samita na maua mai e Iosefa se faaaliga i le tautoulu o le 1830 na taitaia ai le aiga o Iosefa le Matua e malaga i Waterloo, Niu Ioka. Ia Oketopa, na tuua ai ele aiga ia Manaseta mo Waterloo, lea na nonofo ai seia faapotopoto le Au Paia i Ohaio i le amataga o le tausaga na sosoo ai. I le 1907, na maua mai ai e le Ekalesia le faatoaga a Manaseta mai le atalii o se uo a Iosefa Samita a o laitiiti.3

O felafolafoaiga e uiga i le Toefaaolaolaina i Palamaira

Ata
atavane o le vaaiga o magaala ma fale

Ala Autu, Palamaira, Niu Ioka

Sa fesiligia e nisi o le au suesue pe moni lava o Palamaira o le vaaiga o le va faalelotu uiga ese ma le fe’aina’i i le vavao o lotu i le 1820, e pei ona faamatala mai i le talafaasolopito a Iosefa Samita.4 Peitai, o le tala a Iosefa, e le o ta’u ma’oti mai ai Palamaira ae nai lo lena o loo ta’u mai ai le tulai mai o se vavao i “le itu atoa o le Itumalo.”5 Ua matuai ioeina e le au tusitalafaasolopito le maualuga o le naunautaiga faalelotu e aofia ai tauvaga i le va o lotu mo tagata liliu mai, o se mea sa masani ai i sisifo i Niu Ioka i le taimi sa nonofo ai le Au Samita i Palamaira.6 Ia Iuni 1818, mo se faataitaiga, sa faia ai se fonotaga tolauapi i Palamaira a le Metotisi. O le taumafanafana na sosoo ai, sa toe potopoto ai foi le Metotisi i le na o le15 maila mai le faatoaga a le aiga o Samita, i Viena (lea ua Phelps nei) , i Niu Ioka. Sa tusifaamaumau e se tasi o faifeau femalagaai Metotisi i lana tusi talaaga ia toefaaolaolaga i talaane o Palamaira ma Manaseta i le 1819 ma le 1820.7 Mo le alii talavou o Iosefa Samita, o le sa molimauina foi ia eseesega faalelotu i totonu o lona lava aiga, sa moni lava o se taimi o le vavao faalelotu, e pei lava ona ia ta’ua i lana talafaasolopito.

O Autu e Fesootai I Ai: Sacred Grove and Smith Family Farm, Printing and Publishing the Book of Mormon, Awakenings and Revivals, Founding Meeting of the Church of Christ

Faamatalaga

  1. Donald Enders, “Palmyra and Manchester, 1816–1830,” in Brandon S. Plewe, ed., Mapping Mormonism: An Atlas of Latter-day Saint History (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2012), 16–17.

  2. Joseph Smith, “History, circa Summer 1832,” 1, josephsmithpapers.org, ua faalaugatasia le sipelaga.

  3. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1845,” 178, 186–89, josephsmithpapers.org; Don Enders, “The Sacred Grove,” May 19, 2014, history.lds.org.

  4. Tagai Milton V. Backman, Joseph Smith’s First Vision: Confirming Evidences and Contemporary Accounts (Salt Lake City: Deseret Book Company, 1971), 195–210.

  5. Joseph Smith, “History, circa June 1839–circa 1841 [Draft 2],” 1, josephsmithpapers.org.

  6. Whitney R. Cross, The Burned-over District: The Social and Intellectual History of Enthusiastic Religion in Western New York, 1800–1850 (Ithaca: Cornell University Press, 1950); Paul E. Johnson, A Shopkeeper’s Millennium: Society and Revivals in Rochester, New York, 1815–1837 (New York: Hill and Wang, 1983); Nathan O. Hatch, The Democratization of American Christianity (New Haven: Yale University Press, 1989).

  7. Benajah Williams diary, July 15, 1820, Church History Library, Salt Lake City.