Talafaasolopito o le Ekalesia
Tulafono e Tetee i Autaunonofo


“Tulafono e Tetee i Autaunonofo” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Tulafono e Tetee i Autaunonofo”

Tulafono e Tetee i Autaunonofo

I se konafesi faapitoa ia Aokuso 1852, na faailoa faalauaitele ai e taitai o le Ekalesia mo le taimi muamua faapea o le tele o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Teritori o Iuta na faatinoina le mea latou te taua o le faaipoipoga faaautaunonofo, le faaipoipoga a le alii e toatasi i le sili atu ma le tasi le tamaitai, e masani ona taua o le autaunonofo.1 O le faaaliga lautele na faamaonia ai tala feaveai ma faaosofia ai le ofo tele ma le ita o tagata e toatele Amerika.

Na agai loa le malo e tuu atu se taofiga i le faatinoga. Na finau le Au Paia o Aso e Gata Ai faapea o le Suia Muamua a le Tulafono a le Iunaite Setete na puipuia faaipoipoga faaautaunonofo ma le faatumauina o le avanoa o le “saolotoga o faatinoga” faalelotu.2 Na faavevesi e failipoti ma tusitala manatu e faasagatau i le faia o ava e toatele faatasi ma tala ua faateleina o fafine Mamona ua faapologaina ma sauaina.3

I le 1856 na faaopoopo ai e le Pati Repaperika i lana folasaga le faasaina o “uiga e lua o le le aoaoina,” o le faapologa ma le autaunonofo.4 I le ono tausaga mulimuli ane, na pasia ai e le Konekeresi o le Iunaite Setete le Morrill Act mo le Faamutaina o Autaunonofo, o se tulafono e faasala ai le faitoalua e tele (e faamatalaina o le faaipoipo ao ola pea se toalua e lei tatalaina le faaipoipoga) i se sala ma le lima tausaga i le falepuipui. O le Taua a Amerika na aofia ai le tele o Amerika mo isi nai tausaga na sosoo ai, o lea, na le faamalosia ai le tulafono fou. Na faaauau ona finau le Au Paia o Aso e Gata Ai faapea o tulafono e faasagatau i autaunonofo na faaleaogaina ai a latou aia tatau faalelotu.

Na pasia e le Konekeresi le Poland Act i le 1874, lea na faamalosia ai le tausia o le Morrill Act e ala i le tuuina atu i faamasino a le setete o le pule i le faasalaga i le tulafono e faasagatau i autaunonofo i Iuta ma faatagaina na faamasino e filifili le au faamasino. I le 1879 na fesoasoani ai le Au Peresitene Sili e aumai le moliaga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o George Reynolds o le na faaipoipo faaautaunonofo i le Faamasinoga Maualuga o le Iunaite Setete e sue ai le talafeagai o le tulafono e faasagatau i autaunonofo ma le tulafono a le Iunaite Setete. Sa toatele le Au Paia na faaleoina le talitonuga faapea o le a lagolagoina e le Suiga Muamua le saolotoga o talitonuga faalelotu. Ae na teena e le faamasino ia Reynolds, ma folafola mai e ui lava na puipuia e le Suiga Muamua talitonuga faalelotu, na te le puipuia faatinoga faalelotu.5

O le tele o le Au Paia o Aso e Gata Ai na faatinoina le le usitai faalauaitele, ma le manatu o la latou faatinoga o le faaipoipoga faaautaunonofo na mulimuli i se poloaiga mai le Atua. E ala mai i se tulafono fou, na faamalosia ai e le malo a le setete lona tetee: i le Edmunds Act o le 1882 e faasalaina tagata e nonofo faatasi faasolitulafono i le sala tupe pe ono masina i le faalepuipui, mai isi mea; o le Edmunds-Tucker Act o le 1887 na faateleina faasalaga i tagata na nonofo faatasi i faaipoipoga faaautaunonofo ma e faasagatau foi i le Ekalesia lava ia, na aveesea foi le aia tatau e palota ai ma tamaitai i Iuta, ma aveesea mai le Ekalesia ana meatotino e silila ma le $50,000.6

O le Osofaiga

I le vaitau o le 1880 na faateleina ai e leoleo o le Iunaite Setete a latou taumafaiga e faamalosia tulafono e faasagatau i autaunonofo. O aiga na tulitulia e leoleo o le setete na taua lea vaitau o le faamalosia malosi “o le osofaiga” ma na sailia ni malutaga i ni “lafitaga,” o se upegatafailagi o ni fale na saogalemu na fesoasoani ia i latou na tulimataia e le tulafono ia osofaia ma lokaina.

Ata
Pagota na taofia i le Falepuipui i Iuta i le taimi o le osofaiga

O le osofaiga na oo ai se vevesi tele i aiga na faatinoina le faaautaunonofo faapea foi ma le nuu lautele o Iuta. O le tele o tane na falepuipui pe faamalosia ia sosola ese, ma tuua ai a latou ava ma fanau e vaaia faatoaga ma pisinisi. Na amata se pau i mea tautupe i le teritori atoa lava. O ava fou o autaunonofo sa tatau ona nonofo valavala mai a latou tane, ma sa na oni nai tagata sa iloa a latou faaipoipoga. O fafine maitaga sa tele ina filifili e lalafi, i nisi taimi i nofoaga tuufua, nai lo le tuua o i latou i ni tulaga e ono samania faaletulafono ai i le faamasinoga e molimau faasaga ia latou tane. Sa nonofo fanau i le fefefe faapea o le a malepelepe o latou aiga pe atonu o le a faamalolosia i latou e molimau faasaga i o latou matua. O nisi fanau sa lalafi ma sa faaaoga nisi igoa fatu. O isi na lei vaai lava i o latou matua po o aiga mo le tele o masina. O le tele o aiga na siitia atu i Kanata po o Mekisiko e nonofo faatasi ai.7

O le osofaiga foi na faalavelave i le taitaiga o le Ekalesia. I le va o le 1885 ma le 1889, o le tele o Aposetolo, peresitene o siteki, ma isi taitai o le Ekalesia sa lalafi pe na i ai i falepuipui, ma o le tele o vaega o le taitaiga o le Ekalesia na matuai faatapulaaina lava. O le Manifeso na tuuina atu e Uilifoti Uitilafi i le 1890 na faamuta aloaia ai nei luitau ma na iu loa ina faauma ai faaipoipoga faaautaunonofo.8

Autu Fesootai: Plural Marriage in Utah, American Legal and Political Institutions

Faamatalaga

  1. Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics Essays, topics.ChurchofJesusChrist.org; “A Special Conference of the Elders of the Church of Jesus Christ of Latter-Day-Saints,” Deseret News Extra (Sept. 14, 1852).

  2. “A Special Conference,” Deseret News Extra (Sept. 14, 1852).

  3. Sarah Barringer Gordon, The Mormon Question: Polygamy and Constitutional Conflict in Nineteenth-Century America (Chapel Hill: University of North Carolina Press, 2002), 27–54.

  4. Gordon, The Mormon Question, 55.

  5. The Manifesto and the End of Plural MarriageGospel Topics Essays, topics.ChurchofJesusChrist.org.

  6. Gordon, The Mormon Question, 153–55, 185.

  7. Tagai Autu: Colonies in Mexico [Kolone i Mexico]; Canada.

  8. Tagai i le Autu: Manifesto.