Hisitōlia ʻo e Siasí
Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné


“Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné”

Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

ʻI ha ʻū tohi naʻe pulusi ʻi he 1834, naʻe hiki ai ʻe ʻŌliva Kautele ʻa e fakamatala fakaikiiki ʻo e hā mai ʻa Sione Papitaiso kia Kautele mo Siosefa Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēnia ʻi he 1829. Fakatatau kia Kautelé, ne tuʻunga e ʻaʻahi mai ʻa Sione Papitaisó koeʻuhí ko e liliu ki ha potufolofola ʻi he 3 Nīfaí ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ai ʻa hono foaki ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākonga ʻi he kuonga muʻá ʻa e mafai ke faipapitaisó. Naʻe fifili ʻa e ongo tangatá pe naʻe fakahoko nai ʻi he mafai totonu e ngaahi papitaiso ʻi he laui senituli kimuʻá. ʻI heʻena fekumi ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení, ne na ʻalu ai ki ha feituʻu longonoa ofi ki he ʻapi ʻo Siosefá ke fehuʻi ki he ʻOtuá. Naʻe manatuʻi ʻe Kautele, “Naʻe folofola mai ʻa e leʻo ʻo e Huhuʻí kiate kimaua ʻaki ʻa e melino,” pea naʻe ʻalu hifo ha ʻāngelo “kuo kofu ʻaki ʻa e nāunau, ʻo ne ʻomai ʻa e pōpoaki kuo lahi ʻa e ʻamanaki ki aí.”1

ʻĪmisi
Ko hono hilifakinima ʻe Sione Papitaiso ʻa Siosefa Sāmita ne tūʻulutui fakataha mo ʻŌliva Kautele

Ko e foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e lakanga taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita.

Naʻe fakamoʻoni ʻa e ongo tangatá naʻá na tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo e ʻāngeló ʻa ia naʻá ne “hilifaki hono nimá kiate kimaua” ʻo pehē: “ʻOku ou foaki iate kimoua ʻa hoku ongo kaungā-tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné.” Neongo naʻá na maʻu ʻa e mafai ke faipapitaiso ʻiate kinaua pē ʻaki ʻa e vaí, ka naʻe fakahā ʻe he ʻāngelo naʻe ʻikai fakamafaiʻi kinaua ʻe he lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ke na foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻāngeló ʻe “hokosia ʻa e taimi” ke toki maʻu ai ʻa e “mālohi ke hilifakinima ke maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” Naʻá ne fakahā ko Sione ia, “ʻa ia ʻoku ui ko Sione ko e Papitaisó ʻi he Fuakava Foʻoú,” pea naʻá ne pehē naʻá ne ngāue “ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa Pita, Sēmisi mo Sione, ʻa ia naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e Melekisētekí.” Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele naʻe hoko ʻa e aʻusia ko ʻení ʻi he ʻaho 15 ʻo Mē, 1829.2 Hili e mata meʻa-hā-maí, ne na ʻalu leva ki he Vaitafe Sesikuehaná ne ofi atu pē, ʻo fepapitaisoʻaki ai kinaua.

Naʻe hiki e fakamatala fakaikiiki ki he fakamoʻoni tonu ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé hili ha ngaahi taʻu lahi mei he hā mai ʻa Sione Papitaisó, ka naʻe hanga ʻe he ngaahi maʻuʻanga fakamatala ne hiki ʻo fakaofiofi ki he taimi ne hoko ai e meʻa ko iá ʻa ia naʻe fakatou pulusi mo teʻeki pulusí, ʻo fakamoʻoniʻi ne tonu ʻena manatú. Hangē ko ʻení, ne hili pē ha ngaahi māhina mei hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe fakamatala ʻe ha nusipepa taʻesiasi ʻa e pehē ʻe Kautele naʻá ne maʻu ha fakahinohino mei he ʻaʻahi mai ha ʻāngelo.3 Naʻe fakamatala ʻe Siosefa Sāmita kimui ange naʻá ne tomuʻa momou mo Kautele ke na vahevahe ʻa e fakaikiiki ʻo ʻena aʻusiá “ko e meʻa ʻi he loto fakatanga” ʻi he feituʻu ko iá.4

Naʻe hoko ʻa e fakamatala ʻa Kautele ʻi he 1834, ko ha konga ʻo e ngaahi fuofua feinga ʻa Siosefa ke lekooti mo pulusi ha hisitōlia kakato ʻo e Siasí. ʻI he fuofua hisitōlia ne hiki ʻe Siosefa ʻi ʻOhaiō ʻi he 1832, naʻá ne palōmesi ai te ne fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ne fuofua hoko ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, ʻo kau ai ʻa hono maʻu ʻo e “Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní” ʻi he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló.5 Naʻe toloi hono pulusi e hisitōliá ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe ha kau fakatanga ʻa e mīsini paaki ʻa e Siasí ʻi Tauʻatāina, Mīsuli, ʻi he 1833, pea naʻe toutou vakaiʻi mo fakaleleiʻi ʻa e hisitōlia ko iá lolotonga e kei moʻui ʻa Siosefa Sāmitá. Fakatatau mo e fakahinohino ʻa Siosefá, naʻe fakatahaʻi ʻe he kau kalaké kimui ange ʻa e fakamatala ʻa Kautelé mo ha fakamatala makehe naʻe fai ʻe Siosefa, ʻa ia ʻoku hoko he ʻahó ni ko e vahe 13 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea ʻoku toe hā ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–72).6

Neongo naʻe toki hā pē ʻa e kupuʻi lea Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmita kimuʻa he 1834, ka naʻe ʻosi lave ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná fakatouʻosi ki he fakakaukau ʻo ha lakanga fakataulaʻeiki maʻulalo ange, ʻi hono fakafehoanaki ki ha lakanga fakataulaʻeiki māʻongoʻonga pe māʻolunga angé.7 Naʻe fakamahinoʻi ʻe hono toe vakaiʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tohi ʻEkesōtosí (ko ha konga ʻo ʻene liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú) ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1832, ha faikehekehe ʻi he lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé mei he maʻulalo angé.8 Naʻe fakamahinoʻi ʻe ha fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻi he Sepitema hono hokó, ko e lakanga fakataulaʻeiki maʻulalo angé ʻa ia naʻe foaki kia “ʻĒlone mo hono hakó,” fekauʻaki mo e “ongongolelei teuteuʻangá, ʻa ia ko e ongoongolelei  ia ʻo e fakatomalá pea mo e Papitaisó, pea mo e fakamolemole  ʻo e angahalá, pea mo e Fono  ʻo e ngaahi fekau fakatuʻasinó.”9

Ko e taimi naʻe fuofua fokotuʻu ai ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e Siasí ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1830, naʻá na vahevahe e ngaahi fatongiá ki ha ngaahi lakanga kehekehe, ʻo fakatatau ki he ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tatau ʻa e ngaahi lakanga ko ʻení mo e lakanga ʻi he ngaahi siasi kehé ʻi he taimi ko iá, ʻa ia ne nau fokotuʻutuʻu honau kāingalotú ʻo fakatatau ki he sīpinga ʻi he Fuakava Foʻoú pea naʻe ʻi ai mo e kau maʻu lakanga hangē ko e kau tīkoni, akonaki, taulaʻeiki, kaumātuʻa mo e kau pīsope.10 ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai felāveʻi e ngaahi lakangá ni ʻi he Siasi foʻou ne toki fokotuʻú, mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe Faka-Melekisētekí. Ne hili ha ngaahi taimi mei ai, naʻe toki fakahinohino kia Siosefa Sāmita ʻi ha ngaahi fakahā makehe ʻa e founga ke fenāpasi ai hono fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻi he 1835 naʻe toe kakato ange ai hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi lakangá mo e fatongiá ʻi he malumalu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí.11

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ngaahi Fakamatalá

  1. Oliver Cowdery letter to William W. Phelps, Sept. 7, 1834, ʻi he Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, vol. 1, no. 1 (Oct. 1834), 15.

  2. Joseph Smith, “History, 1838–1856, Volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 17–18, josephsmithpapers.org.

  3. Vakai, “The Golden Bible,” Painesville [Ohio] Telegraph, Nov. 16, 1830, 3, and Painesville Telegraph, Dec. 7, 1830, ʻi he Brian Q. Cannon and BYU Studies Staff, “Seventy Contemporaneous Priesthood Restoration Documents,” ʻi he John W. Welch, ed., Opening the Heavens: Accounts of Divine Manifestations, 1820–1844 (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2005), 241–42; Historical Introduction, “History, circa Summer 1832,” josephsmithpapers.org.

  4. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 18, josephsmithpapers.org.

  5. Joseph Smith, “History, circa Summer 1832,” 1, josephsmithpapers.org.

  6. Naʻe kamata ʻa e fakamatala ʻa Kautelé ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakamatala ʻa Siosefa ʻi he 1832. Naʻe malava pē ke fatongia ʻaki ʻe Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele mo Sione Uitemā ʻa hono hiki e lipooti kehekehe naʻe hā ʻi he fakamatala fakaangaanga ʻa Siosefá, ʻa ia ne hiki ai ʻe Siosefa ʻa e ʻuluaki meʻa ʻe ua naʻe hokó (ʻa ia naʻá ne mamata tokotaha ki aí), pea hiki ʻe Kautele ʻa e fakamatala hono tolú (ʻa ia naʻá ne ʻi ai foki ʻi he taimi ne hoko aí), pea hiki leva ʻe Sione Uitemā (naʻe hoko ko ha tauhi hisitōlia ʻa e Siasí kimui ange), ʻa e fakamatala hono faá (vakai, Historical Introduction, “History, circa Summer 1832”).

  7. Vakai, Hepelū 7:1–17 mo e ʻAlamā 4–5, 13. Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e ʻū potufolofola ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná, kimuʻa ʻi he ʻaho 15 ʻo Mē, 1829.

  8. “Old Testament Revision 2,” 70, josephsmithpapers.org; “Revelation, 22–23 September 1832 [DC 84],” josephsmithpapers.org.

  9. “Revelation, 22–23 September 1832 [DC 84],” 1, naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:18, 26–27.

  10. The Doctrines and Discipline of the Methodist Episcopal Church, 22nd ed. (New York: N. Bangs and J. Emory, 1824), 24–30, 80–82; The Constitution of the Presbyterian Church, in the United States of America: Containing the Confession of Faith, the Catechisms, and the Directory for the Worship of God (Philadelphia: Towar and Hogan, 1827), 357–61, 380–81; Ratio Disciplinae, or the Constitution of the Congregational Churches (Portland, Maine: Shirley and Hyde, 1829), 72–79; “Formula for the Government and Discipline of the Evangelical Lutheran Church,” appendix 2 in S. S. Schmucker, Elements of Popular Theology, with Special Reference to the Doctrines of the Reformation, as Avowed before the Diet at Augsburg, in MDXXX (Andover: Gould and Newman, 1834), 372–74.

  11. “Instruction on Priesthood, between circa 1 March and circa 4 May 1835 [DC 107],” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, 1835, 82–85, josephsmithpapers.org.