Hisitōlia ʻo e Siasí
Hopo ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1826


“Hopo ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1826,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Hopo ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1826”

Hopo ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1826

ʻI he 1826, naʻe fakangāueʻi ai ʻe Sosaia Sitoeli ʻa Siosefa Sāmita ke ne kumi ha siliva mei Sipeini naʻe mole ʻo ofi ki he kauʻāfonua ʻo Niu ʻIoké mo Penisilivēniá. Naʻe hanga ʻe ha taha he koló, mahalo ko ha kāinga ʻo Sitoeli, ʻo tukuakiʻi naʻe fakasio ʻa Siosefa ki ha foʻi maka ke ne ʻilo ai e koloa naʻe molé. Ko hono olá, ko e tuʻutuʻuni ke hā ʻa Siosefa ʻi he ʻao ʻo e fakamaau ko ʻAlipate Nili, ʻi he Vahefonua Seinangó, ʻi he tukuakiʻi ki he fakatupu moveuveu. Ngalingali naʻe makatuʻunga hono taki pōpula iá, ʻi he lao ʻo e vahefonua Niu ʻIoké, ʻoku fakamatalaʻi ai ko e maumaulao ke te “fakangalingali . . . ke maʻu ha meʻa ʻi ha feituʻu ʻe ala maʻu ai ha koloa mole.”1 Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha talanoa ʻe fā ʻa e hopó ni, ʻa ia ne fokotuʻu kotoa mai ai naʻe ʻikai moʻua ʻa Siosefa ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakalao. ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi fakaikiikí pea faʻa fepakipaki he taimi ʻe niʻihi.2

ʻI he fakamoʻoni ʻa Siosefá, naʻá ne fakahā loto fiemālie ai naʻá ne faʻa fakaʻaongaʻi ʻene foʻi maka kikité ke kumi ʻaki e koloa molé, ka naʻe ʻikai ke ne toe fai ia—he naʻe mamahi ai hono matá. Kuo teʻeki ai ke ne feinga ke fai ha faʻahinga ngāue pehē pea “naʻe fakaʻehiʻehi maʻu pē mei hono fai ha faʻahinga ngāue peheni.”3 Naʻe vakavakaiʻi ʻe he fakamāú e foʻi maká mo fakafehuʻi ha kau fakamoʻoni kehe, kau ai e tamai ʻa Siosefá, ko Siosefa Sāmita ko e  Lahí., pea mo e pule ngāue ʻa Siosefá, ko Sosaia Sitoeli.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Siosefa ko e  Lahí pea mo Sosaia Sitoeli, naʻe tali ʻe Siosefa ʻa e ngaahi kole ne fai ange ke ne toki fakaʻaongaʻi pē ʻene foʻi maka kikité ke tokoni ki hono kaungāmeʻá pe ʻi he ngāue ʻa Sitoelí, ke tokoni kia Sitoeli mo e kau ngāue kehé ʻi he keli koloá. Naʻe falala ʻa Sitoeli kia Siosefa mo ne houngaʻia heʻene ngāué. Naʻe ʻamanaki ʻa Siosefa ko e  Lahí he ʻikai ngāuehala ʻaki ʻe hono fohá e meʻafoakí ni ʻi he kumi ki he koloa fakaemāmaní, mo ne lotua ʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá Hono finangaló ki he talavoú ni. Naʻe ʻi ai mo ha kau fakamoʻoni kehe ne nau tui ki he taukei ʻa Siosefá; pea mo ha niʻihi kehe pē ne ʻikai ke nau tui ki ai.4

ʻOku kei taʻemahino pē ʻa e ola ʻo e hopó ni. ʻOku pehē tokua ʻi ha lekooti fakamaauʻanga naʻe tuʻutuʻuni ʻe he fakamāú ke halaia ʻa Siosefa. Ka naʻe pehē ʻe ha kaungāʻapi ia ʻo Sosaia Sioteli, naʻe hanga pē ʻe he fakamaauʻangá ʻo “valokiʻi” ʻa Siosefa pea tukuange ke ne hao koeʻuhí ko ʻene taʻu siʻí. Naʻe tohi ʻe ha kaungāmeʻa ʻo e fakamāú, naʻe ʻi he hopó ʻo ne hiki e ngaahi fakamatalá, ʻo pehē naʻe tali ʻe he fakamāú e fakamoʻoni ʻa Sitoelí peá ne fakaʻatā ʻe ia ʻa Siosefa. Naʻe pehē ʻe ʻŌliva Kautele, naʻe ʻikai ke ne ʻi he hopó (naʻe toki fetaulaki ia mo Siosefa Sāmita ʻi ha taʻu ʻe tolu mei ai), naʻe tupu mei he ʻikai ha fakamoʻoni paú, ʻa hono fakaʻatā ʻo Siosefa mei he tukuakiʻi ko e tokotaha fakatupu moveuveú.5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “An Act for Apprehending and Punishing Disorderly Persons,” ʻi he Laws of the State of New-York, Revised and Passed at the Thirty-Sixth Session of the Legislature, with Marginal Notes and References, Furnished by the Revisors, William P. Van Ness & John Woodworth, Esquires, Pursuant to the Act, Entitled “An Act for Publishing the Laws of this State,” Passed April 13th, 1813, 2 vols. (Albany: H. C. Southwick, 1813), 1:114–17, especially sec. I.

  2. The four accounts are Abram W. Benton, “Mormonites,” Evangelical Magazine and Gospel Advocate, vol. 2, no. 15 (Apr. 9, 1831), 120; William D. Purple, “Joseph Smith, the Originator of Mormonism,” Chenango Union, vol. 30, no. 33 (May 2, 1877), 3; “State of New York v. Joseph Smith,” ʻi he Charles Marshall, “The Original Prophet,” Fraser’s Magazine, vol. 7, no. 38 (Feb. 1873), 229–30; mo Oliver Cowdery, “Letter VIII,” Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, vol. 2, no. 1 (Oct. 1835), 195–202.

    Naʻe nofo ʻa ʻEpalame Penitoni, ʻo ofi ki he faama ʻo Sosaia Sitoelí, ka ʻoku ʻikai mahino pe naʻá ne ʻi he hopó. Naʻe pehē ʻe Uiliami Pēpolo (William Purple) naʻá ne vāofi mo Fakamaau Nili, pea naʻe kole ange ʻe he fakamāú ke ne hiki e fakamatala ʻi he hopó. Naʻe pehē ʻe Sālesi Māsolo, naʻá ne maʻu ha lekooti ʻo e fakamaauʻangá mei he fakafotu ʻo e fakamāú ko ʻEmelī Piasolo. ʻOku ʻikai ʻasi e hingoa ia ʻo Piasoló ʻi he fakamatala ʻa Māsoló, ka ʻoku fakapapauʻi mai naʻe ʻi ai e tokotaha pehē ʻi he Utah Christian Advocate, vol. 2, no. 13 (Jan. 1886), 1. ʻOku fakamatala ʻa e Utah Christian Advocate ʻo kau ki hono hae ʻe Piasolo ha ʻū peesi mei he tohi tōketi ʻa e fakamāú, ka naʻe fakamatala ʻe Māsolo ia ʻi he Fraser’s Magazine naʻe ʻave ʻe Piasolo ʻa e ʻū pepá kia Māsolo ʻa ia naʻe hiki mei ai ʻe Māsolo ha tatau ʻo e ʻū meʻa ne hoko he fakamaauʻangá. ʻOku ʻikai maʻu e tohi tōketi ʻa Fakamaau Nilí pea mo e ʻū laʻi peesi naʻe pehē naʻe toʻo ʻe Piasoló. Naʻe ʻikai ha lau ia ʻa ʻŌliva Kautele ki he feituʻu naʻá ne maʻu mei ai e fakamatala ki he hopó, ka naʻe faingofua pē ke ne maʻu e fakaikiikí mei he taha ʻo e kakai tonu naʻe kau aí, mo ʻenau vakai ki he meʻa naʻe hokó.

    ʻOku ʻikai tatau e fakamatalá ia pe ko hai naʻá ne tukuakiʻi mo fakaʻilo ʻa Siosefa Sāmitá. ʻOku pehē ʻe Penitoni naʻe fakaʻilo ʻe he kakaí ʻa Siosefa ko e fakatupu moveuveu; ka ʻoku pehē ʻe Pēpolo ia ko e ngaahi foha ʻo Sitoelí ne nau lāungaʻi ʻa Siosefa ko e ʻāuhē; ka naʻe pehē ʻe Māsolo ia, fakatatau mo e lekooti fakamaauʻangá, naʻe lāungaʻi ʻa Siosefa ʻe he ʻilamutu ʻo Sitoeli ko Pita Pilisimani, ko e fakatupu moveuveu. Naʻe ʻikai tatau e ngaahi fakamatala pe ko hai fua naʻe fakamoʻoni ʻi he hopó. ʻOku fakamatala ʻa Penitoni ia ki he hingoa pē ʻo Sosaia Sitoelí; fakamatala ʻa Pēpolo kia Siosefa ko e  Siʻí., Siosefa ko e  Lahí, Sitoeli pea mo e tangata ko Misa  Tomisoni (ne ʻasi ʻi he Fraser’s Magazine ko Sonatane Tomisoni); fakatatau mo Māsolo, naʻe ʻikai ʻasi he lekooti fakamaauʻangá ia ʻa Siosefa ko e  Lahí ka ko Siosefa ko e  Siʻí, Sitoeli, Tomisoni mo e kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ʻoku ʻikai toe ʻasi kinautolu ʻi ha fakamatala kehe.

  3. “State of New York v. Joseph Smith,” 229–30.

  4. Purple, “Originator of Mormonism,” 3.

  5. “State of New York v. Joseph Smith,” 229–30; Benton, “Mormonites,” 120; Purple, “Originator of Mormonism,” 3; Cowdery, “Letter VIII,” 201.

    Kapau naʻe hoko atu ʻa e fakamāú ki he hopo hia pe maʻu kuo halaia, ʻe fie maʻu leva ʻe he lao ʻo Niu ʻIoké ke ne fai e meʻa ʻe ua: fakahū “pilīsone” ʻa Siosefa (pe feituʻu naʻe ui ko e “falemasiva”) mo faile ha fakamatala ʻo fakaʻasi ai e hingoa ʻo e fakaʻiloá pea mo e tukuakiʻí, fakataha mo ha fakamatala ki heʻene halaiá mo e tautea ke faí. Ka naʻe ʻikai fai ʻe he fakamāú ia ha meʻa heni. Naʻe ʻikai ʻasi e hingoa ia ʻo Siosefa Sāmitá ʻi he pilīsone ofi tahá ʻi he taʻu 1826, pea ʻikai ʻasi e hingoa ia ʻo Siosefá ʻi ha lekooti fakamaauʻanga, felāveʻi mo hono tukuakiʻi ia, pe felāveʻi mo ha tuʻutuʻuni ke halaia pe tautea ke fai kiate ia (Gordon A. Madsen, “Being Acquitted of a ‘Disorderly Person’ Charge in 1826,” ʻi he Gordon A. Madsen, Jeffrey N. Walker, and John W. Welch, eds., Sustaining the Law: Joseph Smith’s Legal Encounters [Provo, Utah: Brigham Young University Studies, 2014], 89–90).