Hisitōlia ʻo e Siasí
Ngaahi Ngāue Kākā ʻa Hofimení


Ngaahi Ngāue Kākā ʻa Hofimení

Ko Maʻake W. Hofimení ko ha tangata mohu faiva ʻi he fakatau tohí pea pōtoʻi kākā ʻo tohoakiʻi e tokanga ʻa e kakaí ki he Siasí mo e hisitōlia ʻo ʻAmeliká ʻaki hono fakatau atu ha fakamatala fakapepa fakahisitōlia moʻoni, liliu, mo faʻufaʻu ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1980 tupú. Naʻá ne fuʻu hohaʻa ʻi he 1985 naʻa ʻiloʻi ʻene kākaá pea foʻu leva ʻe Hofimeni ha ongo foʻi pomu ʻi hono ʻapí ke fakapoongi ʻaki ha toko ua, ʻo kau ai ha taha fakatau meiate ia.

Naʻe tukutaha pē e konga lahi ʻo e ngaahi ngāue kākā ʻa Hofimení ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Naʻe hoko ʻa Hofimeni ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ka naʻe ʻikai ke ne toe tui ki he ʻOtuá. ʻI hono taʻu 20 tupú naʻá ne saiʻia he ngāue fakahisitōlia ki he hisitōlia ʻo e Siasí ʻo feangai mo e ngaahi fakamatala fakapepa ne hā ʻi he ngaahi fakamatala fakahisitōlia ne teʻeki ke maʻú, hangē ko e tatau ʻo e ngaahi mataʻitohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻave ʻe Māteni Hālisi ki he tangata poto mataotao ko Sālesi ʻAnitoni.1 Naʻe tala ʻe Hofimeni ʻi he 1980 ʻokú ne maʻu ha tatau ʻo e ʻū lauʻi peesi ko ʻení ʻa ia naʻe pelupelu ʻo tuku ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi peesi ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí ʻo e senituli 17. Naʻe tui e kau mataotao naʻa nau siviʻi ʻa e tohí ʻoku moʻoni ʻo makatuʻunga ʻi he tatau ʻo e tohinima mo e ngaahi sīpinga kehe ne fakapapauʻi mei he tohi ʻa Siosefa Sāmitá mo e ngaahi fakamatala ʻa ʻAnitoni ki he ngaahi mataʻitohí. Koeʻuhi ko hono tali lelei e foʻi ngāue kākā ko ʻeni ʻa Hofimení naʻá ne kamata ngāue leva ko ha taha fakatau ʻo e ngaahi tohi mo e ʻū lauʻi peesi ʻoku hāhāmolofiá.

Naʻe tokoni ha ngaahi founga kehekehe kia Hofimeni ʻo ne fakalotoa ai e kau ako mataotaó ʻoku moʻoni ʻene ngaahi ngāue kākaá. Naʻá ne filifili fakalelei e ngaahi ngāué ʻo fakataumuʻa ki ha ngaahi fakamatala fakapepa naʻe ʻi ai kimuʻa, ʻo ne ako fakaʻauliliki honau ngaahi tūkungá. Naʻá ne kaihaʻasi ha pepa mo ha ngaahi naunau kehe mei he ʻākaiví, ngaohi pē haʻane vaitohi o ʻai ke hā motuʻa, pea toe faʻu foʻou fakalelei e ngaahi fakaʻilongá ke tokoni ki heʻene ngaahi ngāue kākaá ʻo ʻikai ai ke ʻiloʻi ʻe he kau fai sivi ʻo e ngaahi fakamatala fakapepa totonú. Naʻá ne ako e ngaahi ʻulungaanga ʻo e tohinima ʻa e kau faʻu tohí ʻo lava ke ne tohi tatau tofu pē mo e ngaahi tohinima ko iá. Naʻe malava heʻene fakatotolo fakahisitōliá mo e ngaahi meʻa fakatohí ke ne faʻu ha ngaahi fakamatala fakapepa naʻe hā ai ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e ākengá, olá, mo e kakano tohi naʻe fie maʻú. Naʻá ne faʻu ha fanga kiʻi talanoa fekauʻaki mo e tupuʻanga mo e maʻuʻanga ʻo e ngaahi fakamatala fakapepá, ʻo ne hanga he taimi ʻe niʻihi ʻo tomuʻa ʻai ha kiʻi fakamatala faʻu ke ne toe hikiʻi hake ai e fakamatala puipuituʻá ki ha tuʻunga māʻolunga ange. Naʻá ne maʻu foki ha ngaahi fakamatala fakapepa totonu ʻaki hano fakafetongi ia ko e konga ia ʻo ʻene totongí ʻo ne toki fakatau fakatoloua atu e ngaahi naunau totonú mo e ngaahi meʻa loi naʻá ne toki faʻú. Naʻe ʻi ai e taimi ʻe niʻihi naʻá ne fai ha fanga kiʻi liliu iiki ki he ngaahi fakamatala fakapepa moʻoní pe ngaahi naunaú ke hikiʻi hake ai honau mahuʻinga fakapaʻangá. Naʻe tokolahi ha kau ako mataotao mei ha ngaahi malaʻe kehekehe ne ʻikai ke nau ʻilo ʻoku nau kaungā fakamoʻoni kinautolu ki he ngaahi ngāue kākā ʻa Hofimení.

Naʻe kau ʻi he ngaahi ngāue kākā ʻa Hofimení ha ngaahi fakamatala fakapepa mei he kakai fakapolitikale mo e kau faʻu tohi ʻa ʻAmelika he kamata mai ʻo e fonuá, ʻo kamata mei he ngaahi fakamatala fakapepa angamahení mo ha ngaahi fakamoʻoni hingoa loi ki he ngaahi faʻu tohi nounoú. Naʻe faʻu ʻe Hofimeni ha ngaahi fakamatala fakapepa loi fekauʻaki mo e Siasí, kau ai e ngaahi tohi ʻa Siosefa Sāmita, Lusi Meki Sāmita, mo Tēvita Uitemā, mo ha niʻihi kehe tokolahi. Naʻá ne faʻu ha ngaahi meʻa lahi naʻe loi ʻo tukutaha ʻi he taumuʻa ke ne fakatupunga hano fehuʻia e hisitōlia ʻo e Siasí, mo fakatupu ha fakakikihi. Naʻá ne faʻu ha tāpuaki loi naʻe foaki ʻe Siosefa Sāmita ki hono foha ko Siosefa Sāmita III ʻo fakamahino ai ko ia te ne hoko ko e fetongi ʻo ʻene tamaí. Naʻá ne faʻu foki mo ha tohi loi meia Māteni Hālisi ʻi he 1830 (ʻa ia naʻe ʻiloa ko e “tohi salamanitaá”), ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ai naʻe kau ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha ngaahi tōʻonga fakafaimana.2 Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono kākaaʻi ʻe Hofimeni e kau taki ʻo e Siasí mo e kau fai hisitōliá ʻaki ʻene ngaahi ngāue kākaá, ka naʻe kau foki ai mo hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, kau tauhi koloá mo e kau tauhi laipelí, mo e kau mataotao kehe. Naʻe maʻu ʻe he Siasí ha ngaahi fakamatala fakapepa lahi meiate ia, pea naʻe hoko ʻene ngaahi ngāue kākaá ko e kaveinga ia ʻo e fekumi fakaako mo e fealēleaʻaki mo e kakaí.

ʻI he 1985, naʻe kamata hono aleaʻi ʻe Hofimeni hano fakatau ha fakamatala fakapepa loi ki he $1.5 miliona ki he Laipeli ʻo e Fale Aleá. ʻI he taimi ko iá, naʻe lahi ange e fakamole ʻa Hofimeni ʻi he fefonongaʻakí, koloá, ngaahi tohi maʻu ngataʻa, mo e ngaahi nāunau loí ʻi heʻene paʻanga hū maí. Naʻe kamata ke ʻekeʻi ʻe he kakaí kia Hofimeni e ngaahi meʻa naʻa nau ʻosi totongi ki ai ka naʻe teʻeki ai ke ne maʻu ange ia ʻe ia. ʻI he ilifia ʻa Hofimeni ʻi he taulōfuʻu ʻa e faingataʻá, naʻá ne lī ha foʻi pomu naʻe ngaohi mei hono ʻapí ʻo mate ai ha tangata tānaki koloa ko Sitīveni F. Kulisiteniseni. Naʻe ʻosi palōmesi ʻa Hofimeni kia Kulisiteniseni te ne ʻoange e ngaahi fakamatala fakapepa mei he ʻAposetolo loto mamahi ko ia ko Uiliami Makelēlini ka naʻe teʻeki ai pē ke ne ʻoange ia. Naʻe hanga ʻe Hofimeni ʻo fakapaaki e foʻi pomu hono uá ʻi he ʻapi ʻo J. Keli Siiti ko e kaungā pisinisi ʻo Kulisitenisení, ʻo mate ai ʻa Kefi ko e uaifi ʻo Siití, ke tohoakiʻi ai e tokanga ʻa e kau fakatotoló meiate ia ka nau siofi ʻa Kulisiteniseni mo e ngaahi ʻekitivitī fakapisinisi kehé. Naʻe pā e foʻi pomu hono tolú ʻi he kā ʻa Hofimení ʻi he ʻaho hono hokó ʻo ofi ki he Temipale Sikueá, kimuʻa peá ne ʻave ia ki ha taha naʻe ʻikai ʻiloʻi. Naʻe hanga ʻe he foʻi fakapā pomu ko iá ʻo tataki vave e kau polisí ke nau fakamoʻoniʻi ʻa e fekauʻaki ʻa Hofimeni mo e ngaahi fakapā pomú. Naʻe siviʻi ʻe he kau mataotao he fakatotoló e ngaahi ngāue kākā ʻa Hofimení ʻo ʻiloʻi mo fakamoʻoniʻi naʻá ne liliu e vaitohí ke ʻasi ngali motuʻa. Naʻe iku ʻo ne vetehia ki he fakapoó mo e ngāue kākaá pea tauteaʻi ia ke ngāue pōpula ki he mate, pea fokotuʻu atu ʻe he fakamāú ke ʻoua naʻa toe tukuange mai mei pilīsone.

Ko e meʻa fakaloloma taha fekauʻaki mo e ngāue kākā ʻa Hofimení ko e mālōlō ʻa Kefi Siiti mo Sitīveni Kulisitenisení. Naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki foki e ngaahi ngāue kākaá ki he ngāue fakatohí mo e kau tānaki tohí mo e kau alea fakataú, fai hisitōliá, mo e kau ngāue ki he ʻākaiví. Neongo hono maʻu ʻi he fakatotolo ʻa e kau polisí e kaunga ʻa Hofimeni ki he ngaahi ngāue kākā lahi, ka naʻe faingataʻa ke maʻu kotoa e ngataʻanga mo e tuʻunga ʻo ʻene ngāué. Hangē ko ʻení, hili ha taʻu ʻe hongofulu mā ua mei he fakapā pomú, naʻe maʻu ha fakamatala fakapepa naʻe tui e kau mataotaó ko ha foʻi maau moʻoni ia ʻa ʻEmelī Tikisoni ka naʻe ʻi ai ʻene fekauʻaki mo Hofimeni. ʻOku kei fakameleʻi pē ʻe he ngaahi fakamatala loi ne tataki ʻe he ngaahi fakamatala fakapepa pe ngaahi fakamatala fakapoto ʻa Hofimení e tuʻunga hisitōlia ʻo e Siasí neongo naʻe iku ke maʻu ai ʻene fakamatala loi.

Talu mei he 1980 tupú mo hono pulusi lahi ʻe he Siasí ʻa hono hisitōlia ʻi he kamata mai ʻa e Siasí, ʻo tokoni ke ne ʻomi ha mahino lahi ange ki ha niʻihi e ngaahi meʻa fakahisitōlia taʻe moʻoni naʻe liliu ʻe Hofimeni ke tupu ai ha ʻata kovi ʻa e Siasí. Kuo toe tokanga lahi ange e kau fai hisitōliá mo e kau tauhi ʻākaivi ʻa e Siasí ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi fakamatala fakapepa kuo fakamoʻoniʻí mo e puipuituʻa fakahisitōliá ʻoku ʻi ai mo hano toe fakamoʻoni kehe. Kuo tokoni hono pulusi mo hono fakaʻilekitulōnika ʻo e ʻū pepa ʻa Siosefa Sāmitá mo ha ngaahi fakamatala fakapepa mahuʻinga lahi kehe, ke fakalahi hono fakavaʻe ʻo e meʻa ke siviʻi ʻaki e ngaahi ʻilo foʻoú.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai, Tefitó: Martin Harris’s Consultations with Scholars.

  2. Naʻe ui ʻa e foʻi kākā ko ʻení ko e “tohi salamanitaá” koeʻuhí he naʻe tala ʻe Hālisi ia naʻe tataki ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻū lauʻipeleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe ha laumālie naʻe “liliu ia mei ha salamanitā hinehina ʻi he takele ʻo e luó” ʻa ia naʻe tanu ai e ʻū lauʻipeletí (D.Todd Christofferson, “The Prophet Joseph Smith” (fakataha lotu ʻi BYU–Idaho, 24 Sepitema 2013), byui.edu.