Hisitōlia ʻo e Siasí
Ngaahi Liliu ki he Tohi ʻa Molomoná


Ngaahi Liliu ki he Tohi ʻa Molomoná

ʻI he taʻu 1829, naʻe kamata ai ʻe he kau ngāue ʻa ʻEkipeti B. Kalanitini ʻi Palemaila, Niu ʻIoké, ʻa e teuteu ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e pulusinga ʻuluaki ʻo e ʻū tohí, naʻe angamaheni ʻaki ke maʻu ʻe he kau faipulusí ha ʻū pepa kuo tohinima ai ʻe he kau faʻutohí ha ngaahi liliu fakaʻētita hangē ko e fakaʻilonga leá, sipelá mo e kalamá lolotonga hono fokotuʻutuʻu ʻo e taipé. Ki he ngāue (project) ko ʻení, naʻe faʻu ai ʻe he tokoni pea mo e sikalaipe ʻa Siosefa Sāmita ko ʻŌliva Kautelé, ha tatau ʻo e ʻuluaki pepa totonú ki he tangata ʻokú ne fokotuʻutuʻu ʻa e taipé, ko Sione Kilipeti, ke ne fakaʻaongaʻi. Naʻe ʻi he “tatau ko ʻeni ʻa e faipākí,” ʻo hangē ko e tatau totonú, ha fakaʻilonga lea siʻisiʻi ʻaupito pea mo ha ʻū faikehekehe ʻe niʻihi ʻi he sipelá. Naʻe ʻi he tatau foki ʻa e faipākí ha ngaahi faikehekehe iiki felāveʻi mo e tatau totonú. ʻI hono fokotuʻutuʻu ʻa e taipe ʻo e tohí, naʻe fokotuʻu ʻe Kilipeti ha ʻū fakaʻilonga lea mo e vahevahe fakapalakalafi. Ko e ʻuluaki pulusinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe ʻikai fakafikefika ʻa e vēsí ia.1

ʻĪmisi
laʻipeesi mei he tohinima ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe ʻi he laʻipeesi ʻo e tatau totonu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e veesi folofola 1 Nīfai 8:11–27.

Naʻe teuteu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ha pulusinga hono ua ʻi he 1837. Naʻe tatau ʻena founga ki hono fakaleleiʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e founga naʻe fakaleleiʻi ʻaki ʻe he kau faipulusi ʻo e Tohi Tapú ʻi he taimi ko iá ʻa e ngaahi pulusinga maʻá e kau laukonga faka-Pilitāniá. Naʻe angamaheni ke mahino ki he kau faipulusí mo e kau laukongá ʻe lava ke ʻi ai ha ngaahi fehālaaki ʻi hono faʻu ʻo ha faʻahinga tohi pē, ko ia naʻe faʻa ʻomi maʻu pē ʻe he kau faipulusí ha ngaahi talamuʻaki ke fakapapauʻi ki he kau laukongá ʻenau ngaahi ngāue ke ʻiloʻi mo fakatonutonu ha faʻahinga fetōʻaki ʻi he ngaahi pulusinga kimuʻá.2 ʻI he 1837, naʻe laka hake ʻi he māhina ʻe uá ʻa e ngāue ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki he ʻuluaki pulusinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi taumuʻa tatau, ʻo fakahoko ai ha ngaahi fakatonutonu iiki ʻe tahaafe tupu ʻi he pulusinga hono uá kae pehē ki ha ngaahi fakamahino mahuʻinga. Hangē ko ʻení, naʻá na fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo Sīsū ʻi he 1 Nīfaí naʻe hiki ʻi he ʻū laʻipēsí mo e pulusinga ʻo e taʻu 1830 naʻe pehē ai “ko e faʻē ʻa e ʻOtuá,” “ko e Tamai Taʻengatá,” mo e “ko e ʻOtua Taʻengatá” ki he “ko e faʻē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá,” “ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá,” pea mo e “ʻAlo ʻo e ʻOtua taʻengatá,”.3 Naʻe fakamatala ʻi he talamuʻaki ʻa Siosefa mo ʻŌlivá, “ʻOku ʻiloʻi ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku maheni mo e paaki tohí, ʻa e lahi ʻo e ngaahi fehālaaki ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e taipé ʻa ia ʻoku faʻa hoko maʻu pē ʻi he pulusinga ʻo e ʻū pepa kuo tohinimá (manuscript). Kuo toe vakaiʻi fakalelei ʻa e [tohí ni] pea kuo fakafehoanaki ia mo e ʻū laʻipeesi totonu kuo tohinima ʻe ʻeletā Siosefa Sāmita koe Siʻí, ko e tangata liliu lea ʻo e tohi ʻa Molomoná, pea tokoni kiate ia ʻa e faipaaki lolotongá, brother ʻŌ.  Kautele.”4

Ko e pulusinga fakaʻosi ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe tokangaʻi ʻe Siosefa Sāmitá ko e pulusinga hono tolú ia naʻe pulusi ʻi Sinisinati, ʻOhaiō, ʻi he 1840. Naʻe kamata ʻa e ngāue ki he pulusinga hono tolú mo ʻEpenisa Lopinisoni, ʻa ia naʻá ne ngāue ʻaki ha tatau ʻo e pulusinga hono uá mo e ngaahi fakatonutonu naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ʻe Siosefa Sāmita ʻa e penivahevahé.5 Ko e liliu mahuʻinga ʻe taha ʻi he pulusinga hono tolú ko e fakatonutonu ʻo e fakalea naʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻa e kakai Nīfaí ko ha “kakai hinehina mo fakaʻofoʻofá” ki he “kakai maʻa mo fakaʻofoʻofa.” Koeʻuhí naʻe fakatefito ʻa e ngaahi pulusinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná he kahaʻú ʻi he pulusinga hono ua ʻo e 1837, naʻe hokohoko atu pē hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi fakalea naʻe ʻikai fakatonutonú kae ʻoua kuo aʻu ki he pulusinga ʻo e taʻu 1981 ʻa ia naʻe fakafoki ai ʻa e tohí ki he fakatonutonu ʻa Siosefa Sāmita ‘i he 1840. Naʻe ngāue ʻaki ʻe Lopinisoni ʻa e ʻū lauʻi peleti ukameá ʻi he teuteu ke paaki ʻa e pulusinga hono tolú. Naʻe fakaʻatā ʻe he tekinolosiá ni ʻa e toutou paaki tuʻo lahí, ko e ʻuluaki ngāue ʻaki ia ʻo e founga ko iá ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻI he malava ko ia ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū lauʻi peleti ukameá, naʻe fakakaukau leva ʻa Siosefa Sāmita kuo malu ʻa e tohí ʻi he hanganaki atu ki he kahaʻú, pea naʻá ne tuku ʻa e tatau totonu ʻo e ʻū laʻipeesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná kuo tohinimá ʻi ha makatuliki ʻo e Fale Nāvuú ʻi he 1841.6

Talu mei he pulusinga hono tolu ʻi he taʻu 1840, naʻe hoko ʻa e ngaahi pulusinga kehé mo hono toutou paaki naʻe fakatefito ʻi he ngaahi pulusinga faka-ʻIulope ʻo e 1837 mo e 1841 ke fakafeʻiloaki ai ha ngaahi liliu siʻi ki he Tohi ʻa Molomoná. Ko e pulusinga ʻo e taʻu 1879 naʻe teuteu ʻe ʻOasoni Pālatí, naʻe kau ai ha ngaahi vahe nounou ange pea fakafika mo e ngaahi vēsí ʻa ia kuo hoko ko e meʻa tuʻu pau ki he ngaahi pulusinga kimui aí.7 Naʻe hanga ʻe he pulusinga ʻo e 1920 naʻe teuteuʻi ʻe he Kōmiti ʻa e Siasí ki he Ngaahi Folofolá, ko ha kulupu ʻo ha kau ʻAposetolo ʻe toko nima naʻe sea ai ʻa Siaosi F. Lisiate, ʻo ʻai ke taha pē ʻa e hingoa ʻo e ʻū tohi (hangē ko e Tolu Nīfaí mo e Fā Nīfaí) ʻi loto ʻi he Tohi ʻa Molomoná, vahevahe ʻa e folofolá ke kōlomu ʻe ua pea tānaki atu mo ha ngaahi fakamatala fakanounou ʻo e vahé mo ha fakahinohino ki hono puʻaki ʻo e leá.8

Neongo ʻa e lahi ʻa e ngaahi potufolofola fekauʻakí, ka naʻe kei fokotuʻutuʻu pē ke paaki mavahe ʻa e pulusinga ʻo e 1920 mei he ngaahi pulusinga faka-Pilitānia ʻo e Tohi Tapú. ʻI he 1970 tupú, naʻe kamata ai ʻe he Kōmiti Paaki ʻo e Ngaahi Folofolá naʻe sea ai ʻa ʻEletā Tomasi S. Monisoní hano toe vakaiʻi ʻo e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ke faʻu ha pulusinga kakato ʻo e ngaahi folofolá. Naʻe vakai ʻa e kōmití ki he ʻū laʻipeesi totonu naʻe tohinimá mo e tatau ʻa e faipākí pea mo e ngaahi pulusinga kimuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke ʻilo mo muimuiʻi ʻa e ngaahi feliliuaki ʻi he taipé mo e fakaʻuhinga ʻo e leá. Naʻe fakatonutonu ha ngaahi fehālaaki fakaetangata, hangē ko e straight naʻe fetoʻoaki ia mo e strait (ʻū lea ʻoku ongo tatau ka ʻoku ʻuhinga kehekehe), mo e formation ʻi he tatau ʻa e faipākí naʻe fokotuʻutuʻu ia ʻi he taipé ko e foundation ʻi he 1 Nīfai 13. Naʻe toe ʻiloʻi foki ʻe he kōmití pea nau fakakau ʻa e ngaahi fakatonutonu ʻa Siosefa Sāmita ʻi he pulusinga ʻo e taʻu 1840. Naʻe fakafeʻiloaki ʻe he pulusinga ʻo e 1981 ha fokotuʻutuʻu foʻou ʻi he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí pea naʻe ʻi ai mo ha ngaahi liliu fakamuimuitaha ki he ngaahi fakamoʻoni folofolá, ngaahi ʻuluʻi vahé mo e ʻū naunau fakafehokotakí.9

Naʻe vakaiʻi ʻe he ongo kōmiti folofola ʻo e 1920 pea mo e 1970 tupú ʻa e ngāue ʻa e kau ako naʻa nau sivisiviʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoní mo e ngaahi pulusinga kuo pākí naʻe lava ke maʻu ʻi honau takitaha taimí. Naʻe vave ʻa e fakalakalaka ʻa e ngaahi ako ko iá ʻi he 1988 fakataha mo e Book of Mormon Critical Text Project (Polōseki Savea Fakatonutonu ʻo e Tohi ʻa Molomoná) ʻa ia naʻe iku ʻo tataki ʻe Loiola Sikouseni, ko ha palōsefa ʻo e ngaahi leá mo e lea faka-Pilitāniá ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí.10 Naʻe hanga ʻe he ngāue ʻa Sikouseni ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi liliu kotoa pē ʻi he ngaahi pulusinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo tatau pē ʻa e fakaʻētita pe hoko ʻi ha fehālaaki, ʻo ʻohake ha ngaahi sīpinga fakasikalaipe ʻi he ʻū laʻipeesi naʻe tohinimá, mo e ngaahi feliliuaki ʻi he ngaahi pulusinga kuo pākí, ʻa ia naʻe iku ai ki ha tupulaki ʻa e ngaahi fakatotolo fakaako ki he kanotohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he 2001, naʻe kamata ke tānaki mo fakaʻaliʻali ʻe he Joseph Smith Papers Project (Polōseki ʻa e ʻŪ Pepa ʻa Siosefa Sāmitá) ʻa e ʻū pepa kotoa pē ʻa Siosefa Sāmita naʻe kei maʻú, kau ai ʻene ngaahi tokoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe hoko ʻa e ngāue fakaonopooni ki hono ʻākaivi mo fakatonutonu ʻa e polōseki ko ʻení ke toe loloto ange ai ʻa hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono hisitōliá, pea fakaʻatā ai ha ngaahi fakamatala lahi ange ki he ngaahi liliu ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa.11

Naʻe hoko ʻa e fakaʻau ke popo ʻa e ʻū tatau totonu ʻo e pulusinga ʻo e 1981 ke tupunga ai hano paaki fakavavevave ha pulusinga foʻou. Naʻe hanga ʻe he pulusinga ʻo e 2013 ʻo fakatonutonu ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he taipé, hangē ko e ʻai ke taha ʻa e ngaahi lea hangē ko e ʻfirst-born ki he firstborn ʻi he 2 Nīfai 2, 4, mo e 24, pea mo fakatonutonu ʻa e ngaahi fehālaaki iiki ʻi he taipé hangē ko e hoko ʻo hangē ko e ngaahi ʻOtuá ki he hoko ʻo hangē ko e ngaahi ʻotua ʻi he ʻAlamā 12:31 mo e ko e ngaahi kakaí ki he ko e kakaí ʻi he Hilamani 13:17.12

Naʻe ʻomi foki ʻe he tekinolosia foʻou ki he paaki fakaʻilekitulōniká ha ngaahi fokotuʻutuʻu foʻou ki he pulusi fakaʻilekitulōniká. Naʻe ʻai ʻe he polokalama fakakomipiutá ke lava ʻe he kau laukongá ʻo fekumi ki ha foʻi lea tefito, ngaahi fehokotakiʻanga ki he maʻuʻanga tokoní, mo e ʻū meʻangāue ke fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e folofolá, kae pehē ki ha ngaahi lea fakafonua ʻe teau tupu ke fili mei ai. ʻI he 2022, naʻe fakaleleiʻi lahi ʻe he polokalama (app) Tohi ʻa Molomoná ʻa e malava ke ngāue fakaʻilekitulōnika ʻaki ʻa e tohí, ʻo fakafehokotaki ʻa e fakamatalá ki he ngaahi mītia lahi mo e ʻū meʻa fakaʻilekitulōnika kehe pea ʻai ke malava ʻo vahevahe ʻi he taimi pē ko iá.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Ko Hono Paaki mo Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

  1. Vakai, Tefitó: Ko Hono Paaki mo Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

  2. Vakai, Seth Perry, “The Many Bibles of Joseph Smith: Textual, Prophetic, and Scholarly Authority in Early-National Bible Culture,” Journal of the American Academy of Religion, vol. 84, no. 3 (Sept. 2016), 750–75.

  3. Fakafehoanaki e ʻUluaki Tatau Totonu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 17–18; Tatau ʻa e Faipaaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 16–17; The Book of Mormon: An Account Written by the Hand of Mormon, upon Plates Taken from the Plates of Nephi (Palmyra, NY: Joseph Smith Jr., 1830), 25–26; The Book of Mormon: An Account Written by the Hand of Mormon, upon Plates Taken from the Plates of Nephi (Kirtland, Ohio: P. P. Pratt and J. Goodson, 1837), 27–29; lava ke maʻu kotoa ʻi he josephsmithpapers.org.

  4. “Talamuʻakí,” ʻi he Tohi ʻa Molomoná (1837), v.

  5. Richard E. Turley Jr. and William W. Slaughter, How We Got the Doctrine and Covenants (Salt Lake City: Deseret Book, 2011),58.

  6. Turley and Slaughter, How We Got the Doctrine and Covenants, 62.

  7. Paul Gutjahr, “Orson Pratt’s Enduring Influence on the Book of Mormon,” in Elizabeth Fenton and Jared Hickman, eds., Americanist Approaches to the Book of Mormon (New York: Oxford University Press, 2019), 83–106.

  8. Vakai, Richard L. Saunders, The 1920 Edition of the Book of Mormon: A Centennial Adventure in Latter-day Saint Book History (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2021).

  9. George Horton, “Understanding Textual Changes in the Book of Mormon,” Ensign, Dec. 1983, 24–28.

  10. Royal Skousen, “The Book of Mormon Critical Text Project,” ʻi he Susan Easton Black and Charles D. Tate Jr., eds., Joseph Smith: The Prophet, The Man (Provo, UT: Religious Studies Center, Brigham Young University, 1993), 65–75.

  11. Final Volume of Joseph Smith Papers Published, Completing Monumental Historical Work,” News, Joseph Smith Papers, June 27, 2023, josephsmithpapers.org.

  12. Summary of Approved Adjustments for the 2013 Editions of the Scriptures,” ChurchofJesusChrist.org; “New Edition of English Scriptures,” Church News, Mar. 3, 2013, 2.