Hisitōlia ʻo e Siasí
Siaosi Q. Kēnoni


“Siaosi Q. Kēnoni,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Siaosi Q. Kēnoni”

Siaosi Q. Kēnoni

Naʻe ʻi he lotolotonga ʻa e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimuí Ni ʻiloa tahá ʻa Siaosi Q. Kēnoni ʻi he lolotonga ʻo e senituli 19 ʻi heʻene hoko ko e ʻētita mo e faipulusi, tangata pisinisi, faiako, mo e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fakafofonga fakavahefonua ki he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití, mo e Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki ha kau Palesiteni ʻe toko fā ʻo e Siasí. Naʻá ne tuʻukimuʻa ʻi ʻIutā koeʻuhí ko ʻene kau atu ki he ngaahi ngāue faka-Siasi mo fakapuleʻanga lahi, pea moʻene ngaah tohi fakataautahá—ʻo kau ai ha tohinoa ʻoku ofi he foʻi lea ʻe 2.5 milioná—ʻa e taha ʻo e ngaahi lekooti fakaikiiki mo mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.1 Naʻá ne kau atu ʻi ha taʻu ʻe 50 ki hono tokangaʻi ʻo e Siasí ʻi he ngāue ʻa e Kau Māʻoniʻoní ke fokotuʻu ʻa Saione ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití pea ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻĪmisi
Siaosi Q. Kēnoni

Tā valivali ‘o Siaosi Q. Kēnoni.

Naʻe fānauʻi ʻa Kēnoni ʻi Livapulu, ʻIngilani ʻi he 1827. Naʻe papitaiso ia mo ʻene ongomātuʻá mo hono ngaahi tokoua mo e tuofāfine iiki ne ʻosi taʻu totonú ʻi he 1840. Hili ha taʻu ‘e ua mei ai, ne hiki ʻa Kēnoni mo hono fāmilí ki he ʻIunaiteti Siteití, ka naʻe mālōlō ʻene fineʻeikí lolotonga ʻenau tukufolau atu he Tahi ʻAtalanitikí. Naʻe ako ngāue ʻa Kēnoni ʻi ha fale paaki ʻi heʻene taʻu 16 ʻi Nāvū, ʻIlinoisi. Ne siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe taha mo e kongá kuo mālōlō ʻene tangataʻeikí ʻo ne hoko ai mo siʻono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ko ha fānau tamai mo e faʻē mate. Naʻá ne fononga fakahihifo leva ʻi he fononga paioniá peá ne aʻu ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he faʻahitau fakatōlau ʻo e 1847. Naʻá ne ngāue ʻi he ʻū keliʻanga koula Kalefōniá ko ha “faifekau koula.”2 Ne ui ia mei he ʻū keliʻanga koulá ki ha ngāue fakafaifekau malanga ki Hauaiʻi, ʻa ia naʻá ne ngāue ai ʻi ha taʻu ʻe fā ko e taha ʻo e kau fuofua faifekau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he ngaahi ʻotu motú. Ne kamata ke ne liliu e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Hauaiʻí ʻi ai, pea hili ʻene foki ki he fonua lahí, naʻá ne pulusi ʻene liliu leá ʻi he 1856.3

Naʻe hili pē ha taimi nounou mei heʻene ʻosi ngāue fakafaifekaú, ne mali ʻa Kēnoni mo ʻElisapeti Hokilani ʻi Sōleki Siti. Hili ha māhina ‘e hongofulu mā tolu mei ai, ne talitali ʻe he ongo meʻa malí ni ʻena fuofua tamá ʻa ia ne mālōlō kimui ange he taʻu pē ko iá. Ne fanauʻi ʻe ʻElisapeti ha toe fānau ʻe toko 10 ʻi he ngaahi taʻu ʻe 22 hokó, pea ko ha toko 6 ai ne ʻikai ke nau mālōlō kei pēpē.4 ‘I he 1858, hili hono tali loto-fiemālie ʻe ʻElisapetí, ne kole mali ʻa Kēnoni kia Sela Sēini Seni, pea naʻá na mali he taʻu ko iá. Ko ʻene mali kia Selá ko e fuofua mali ia ʻi he mali tokolahi ʻe nima ʻa Kēnoni. ʻI he fakalau ʻa e ngaahi taʻú, ne tupulaki hono fāmilí ki ha fānau ʻe toko 43 (ʻo kau ai ha niʻihi tokosiʻi ne ohi ʻe ha niʻihi kehe), pea ko ha toko 35 ai ne nau tupu ʻo matuʻotuʻa. Naʻe hoko ʻa e lahi hono ngaahi fatongiá ke faingataʻa ange hono maʻu hano taimi mo ʻene fānau, peá ne faʻa fakaʻaongaʻi ai ʻe Kēnoni ʻa e faitohí mo e ʻinitaviú ke feohi mo kinautolu.

ʻI he 1860 ne fakanofo ai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa Siaosi Q. Kēnoni ko ha ‘Aposetolo peá ne vahe ia ke ne tokangaʻi ʻa e Misiona ʻIulopé. Ne fakaleleiʻi ʻe Kēnoni e paaki naunau ʻa e misioná ʻi ʻIngilaní ʻaki hono fakatau mai ha mīsini paaki ʻi he mālohi ʻo e maó peá ne ʻomi e ngāue pulusi kotoa pē ne fai ʻi tuʻá ʻo fai pē ʻe he misioná. Naʻá ne liliu foʻou foki e ngaahi meʻa fakapaʻangá, polokalama hiki ki ha fonua, ngāue fakafaifekaú, mo hono puleʻi ʻo e ngaahi haʻofangá ʻi he misioná.

Naʻe mahuʻingaʻia ʻa Kēnoni ʻi he akó, pea ʻi loto ʻi ha taʻu ʻe hongofulu ʻo ʻene foki ki ʻIutaá he 1864, naʻá ne kamataʻi e Juvenile Instructor (Fakahinohino ki he Toʻu Tupú), ko e fuofua makasini ia maʻá e fānaú mo e toʻu tupu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, fokotuʻu ha fale fakatauʻanga tohi mo e fale paaki ne hoko kimui ange ko e Kautaha Tohi Teseletí, peá ne hoko ko e fuofua pule ʻo e Kautaha Lautohi Faka-Sāpate Teseletí (ko e kamata ia ʻo e polokalama Lautohi Faka-Sāpate ʻo e Siasí ʻi he ʻaho ní).5

Ne ngāue ʻa Kēnoni ko e fakafofonga fakavahefonua ʻo ʻIutā ki he Falealea ‘o e ʻIunaiteti Siteití mei he 1873 ki he 1882 peá ne ngāue taʻu lahi ke maluʻi e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei he ngaahi lao fakapuleʻanga ne fakataumuʻa ki he mali tokolahí mo e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e moʻui ʻa e Kau Māʻoniʻoní. Naʻá ne faʻa lea ʻi ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku hoko pea kimuʻa foki pea fai ha hopo faka-Falealea. ‘I he fakautuutu hono fakamamafaʻi fakapuleʻanga hono fakafepakiʻi ʻo e mali tokolahí, ne toitoi ai ʻa Kēnoni mo e Palesiteni ʻo e Siasí ko Sione Teila pea mo ha kau taki kehe ke maluʻi hono fāmilí. ‘I he 1886, ne puke pōpula ai ʻe he kau maʻu mafaí ʻa Kēnoni koeʻuhi ko ʻene mali tokolahí, pea ʻi he 1888 ne fakaʻilo ia pea tautea ki ha māhina ʻe nima ʻi he fale fakapōpulá.

‘I he 1890, ne tokoni ʻa Kēnoni ki he Palesiteni ʻo e Siasí ko Uilifooti Utalafi ke faʻu e Fanongonongo Fakamafaiʻí, ʻo tupu ai hono fakangata e mali tokolahi ne fakangofua ʻe he Siasí. Naʻá ne fuofua fai e fakamatala ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí ki he kakaí ʻi ha lea ʻi he Tāpanekale Sōlekí peá ne loto-toʻa ʻo fakapapauʻi ai ʻene loto fiemālie ke tuʻumaʻu ʻi heʻene tui fakalotú—ʻo fakamoʻoni ki ai hono tuku pōpula iá—pea fakahaaʻi ʻene fakamoʻoni ne ʻia Palesiteni Utalafi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.6

Ne hokohoko atu e ngāue ʻa Kēnoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea ʻi he 1900, naʻá ne ʻaʻahi ai ki Hauaiʻi ke fakamanatu e siupeli taʻu 50 ʻo e tūʻuta ʻa e kau faifekaú. ʻI he taʻu hono hokó, naʻe maʻu ia ʻe he fuluú pea naʻe hiki ai ki he Fakatokelau ʻo Kalefōniá ke fakaakeake. ‘I he fakaʻau ke kovi ange hono tūkungá, naʻá ne ui fakataha hono fāmilí pea tuku ha ngaahi tāpuaki ki heʻene fānaú. Naʻá ne pekia ‘i he ʻaho 12 ‘o ʻEpeleli 1901, ‘i hono taʻu 74.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Lautohi Faka-Sāpaté, Church Periodicals, Anti-polygamy Legislation, Succession of Church Leadership