Hisitōlia ʻo e Siasí
Ngaahi Uōtí mo e ngaahi Siteikí


“Ngaahi Uōtí mo e Ngaahi Siteikí,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Ngaahi Uōtí mo e Ngaahi Siteikí”

Ngaahi Uōtí mo e Ngaahi Siteikí

Ko e taimi naʻe fokotuʻu ai e Siasí ʻi ʻEpeleli ʻo e 1830, naʻe ʻikai fie maʻu ia ke ʻi ai ha faʻunga ki hono fokotuʻutuʻú, he naʻe malava pē e konga lahi ʻo e Kāingalotú ke fakataha ki ha feituʻu pē ʻe taha. ʻI he kau mai ʻa e kakaí mo e ngaahi fāmilí ki he Siasí mei he ngaahi feituʻu mamaʻó, naʻe fokotuʻutuʻu kinautolu ki ha ngaahi kaingalotu makehe pe “ngaahi kolo.” Pea ʻi he teʻeki lava ha taʻu ʻe taha mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe fakahinohino ʻe ha fakahā ki he ngaahi kulupu ko ʻení ke nau fakataha ki ha feituʻu pē ʻe taha.1 Naʻe fokotuʻu leva ha ngaahi senita fakatahaʻanga ʻi Ketilani, ʻOhaiō mo e Vahefonua Siakisoní ʻi Mīsuli. Naʻe fakatetuʻa ʻa e Kāingalotu ʻi Mīsulí ke langa ʻa e kolo ko Saioné ko e tokateu ki he Hāʻele ʻAnga Uá. Naʻe fokotuʻu ʻa Ketilani ko e “siteiki ʻo Saione,” ko e ʻuhinga ki he fakatātā ʻa ʻĪsaia ki ha fuʻu tēniti lahi naʻe hoko ko e nofoʻanga ki he kakai fuakava ʻa e ʻOtuá.2 Naʻe tataki ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ongo fakatahaʻangá fakatouʻosi ʻe ha kau paleitenisī, pīsope mo e alēleaʻanga māʻolunga.3

Naʻe ʻoatu e kau faifekaú mei he ongo feituʻu fakatahaʻanga ko ʻení ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he ʻIunaiteti Siteití, Kānata, pea mo Pilitānia Lahi ʻi he 1837. Naʻe fie maʻu ke tānaki ʻa e kau papi uluí fakataha mo e Kāingalotu kehé ki Mīsuli pe ʻOhaiō ʻi ha taimi pē ʻe faingamālie ai. Ka neongo iá, naʻe lahi e fanga kiʻi kolo iiki ʻo e Siasí naʻe faʻu ʻi he ngaahi feituʻu naʻe lavameʻa ai e kau faifekaú. Naʻe tokangaʻi ʻa e ngaahi kolo ko ʻení ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ne nau maʻu e fatongia ke hoko ko e “fakataha alēlea māʻolunga fai fonongá” ki he ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻoku ʻikai ke ʻi he ʻēlia ʻo e ongo feituʻu fakatahaʻangá.4

Hili hono tuli e Kāingalotú mei he Vahefonua Siakisoní kae pehē foki ki he vahefonua Mīsulí kimui ange aí, naʻe fokotuʻu ha ngaahi siteiki lahi ange, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he siteiki ʻi Ketilaní. Naʻe tokolahi makehe ʻa e siteiki ʻi Nāvū, ʻIlinoisí pea naʻe hoko ia ko e tefitoʻi senitá ʻo e tātānaki lolotonga e konga kimuʻa ʻo e 1840 tupú. Naʻe tupu ʻa e koló ʻo tokolahi ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe vahevahe ai ki ha ngaahi uooti fakafeituʻu, ko ha founga angamaheni ki hono tokangaʻi e ngaahi kolo lalahí ʻi he taimi ko iá. Naʻe hoko ʻa e ngaahi uooti ko ʻení ko e founga mahuʻinga ia ke tokangaʻi ai e ngaahi pisinisi ʻa e Siasí kae pehē foki ki he ngaahi meʻa fakapuleʻangá, ʻa ia naʻe faʻa fio fakataha ʻi he kolo ne tokolahi taha ai e Kāingalotu ʻo e Siasí.5 ʻI he 1842, naʻe fokotuʻu ʻe he fakataha alēlea māʻolunga ʻo Nāvuú ha ngaahi uooti ʻe 10 pea ui mo ha kau pīsope ki he uooti takitaha. Ko e tefitoʻi fatongia ʻa e kau pīsopé ke tokangaʻi e kau masivá ʻi honau uōtí takitaha, pea naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi uōtí ko ha founga ia ke fokotuʻutuʻu ai hono tānaki mo tufaki ʻa e vahehongofulú mo e ngāue he temipalé. Naʻe hoko atu pē hono fokotuʻutuʻu ʻo e ongo kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he siteikí, pea naʻe faʻa lotu fakasiteiki ʻa e Kāingalotu ʻi Nāvuú.6

Hili e hiki e konga lahi ʻo e Siasí ki ha senita fakatahaʻanga ʻe taha ʻi ʻIutā ʻi he konga kimui ʻo e 1840 tupú, naʻe kei hoko atu pē hono ngāue ʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ko ʻení. Naʻe meimei fokotuʻu ai pē ʻa Soleiki Siti ke hoko ko ha siteiki ʻi he taimi pē ko iá pea vahevahe ki ha ngaahi uooti ʻe 19. Mei he 1847 ki he taimi ne pekia ai ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he 1877, naʻá ne fokotuʻu ha siteiki fakakātoa ʻe 20 ʻi ʻIutā mo ʻAitahō, naʻe mei maʻu ʻe he ngaahi siteiki takitaha ko ʻení ha ʻēlia lahi naʻe kau ai ha ngaahi feituʻu kuo ʻosi nofoʻi. Naʻe meimei ke maʻu ʻe he tukui kolo iiki angé ʻenau pīsope pē ʻanautolu, pea ko e taimi ne fakaʻau ai ke nau tokolahi angé, naʻe vahevahe fakauooti mo kinautolu, pea ʻi ai mo e pīsope ʻo e uooti takitaha. Naʻe fakaʻau pē ʻo kamata ke lotu fakauooti ʻa e kāingalotú kae ʻikai ke nau toe lotu fakakolo pe fakasiteiki.7

ʻI he 1877, naʻe faʻu ʻe Pilikihami ʻIongi ha fokotuʻutuʻu faingofua ange ki he ngaahi faʻunga ʻo e Siasí, ʻo ne fokotuʻu pe fakamālohia ai e ngaahi faʻunga tatau pē mo ia ʻoku ngāue ʻaki ʻi he Siasí he taimi ní: ko e ngaahi kulupu iiki angé ke hoko ko e ngaahi kolo pea ʻi ai mo honau kau palesiteni fakakolo, ko e kulupu lalahi angé ke hoko ko e ngaahi uooti pea ʻi ai mo honau kau pīsope, pea ʻoku kātoi mo puleʻi kotoa ia ʻe he ngaahi siteiki, ʻa e naʻe tokangaʻi ʻe he kau palesiteni siteiki.8

ʻI he ngaahi feituʻu ne ʻikai kau ki he ngaahi siteiki ko ʻení ka ʻoku ʻi he ngaahi misiona ʻo e Siasí, naʻe hoko atu pē hono lehilehiʻi ʻe he ngaahi kolo īkí ʻa e kau papi ului foʻoú pea mo e niʻihi naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fakatahá. Naʻe faʻa fakataha ʻa e ngaahi koló ʻi ha ngaahi konifelenisi, pea naʻe kamata ke ngāue ʻaki ʻe he kau taki mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e foʻi lea konifelenisi ke fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi kolo ko ʻení. Naʻe tataki ʻa e ngaahi konifelenisí ʻe ha palesiteni fakakonifelenisi, meimei ko ha faifekau.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e senituli 20, naʻe liliu ʻe he ongo Palesiteni ʻo e Siasí ko Lolenisō Sinou mo Siosefa F. Sāmitá ʻa e ngaahi siteiki ʻi ʻIutaá, ʻo vahevahe ʻa e ngaahi siteiki lalahí ʻo fakatatau ki he tokolahi honau kakaí kae ʻikai fakatatau ki honau vā mamaʻó. Hangē ko ʻení, naʻe vahevahe ʻa e Siteiki Sōleiki Sití naʻe toko 40,000 hono kāingalotú ki ha ngaahi siteiki iiki ʻe ono. Naʻe hoko ʻa e ngaahi liliu ko ʻení ke faingofua ange ai hono tataki ʻo e ngaahi uōtí mo poupouʻi ʻa e fengāueʻaki lelei ange ʻi he kāingalotú. Naʻe kau ʻa e ngaahi uōtí mo e siteikí ʻi hono fokotuʻu e ngaahi polokalama ne tupunga ai hono langa ha ngaahi ʻapisiasi ʻe lau afe. Naʻe fou ʻi he ngaahi uōtí ʻa e maʻuʻanga tokoni ki he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kae lava ke tokangaʻi e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, fakahoko kakato e ngaahi polokalama ʻa e houalotu ʻo e Siasí, mo feau e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino ʻa e Kāingalotú.9

ʻI he ngaahi feituʻu ne ʻi tuʻa mei ʻIutaá, naʻe tokangaʻi ʻe he ngaahi misioná, ʻa ia ne puleʻi ʻe he kau palesiteni fakamisioná, ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Siasí. Ko e ngaahi kolo ʻe laungeau ʻi he ngaahi misioná, ʻa ia ne aʻu ʻeni ʻene mafolá ki he meimei konitineniti kotoa pē, naʻe hokohoko atu ʻene tupulakí ʻi he fakalalahi hono poupouʻi e kau papi uluí ke nau nofo pē ʻi honau fonuá kae ʻoua te nau tānaki fakataha ki ʻIutaá. Naʻe fakahingoa foʻou ʻa e ngaahi konifelenisí (ngaahi kolo ʻo e Siasí) ki he ngaahi vahefonua. Naʻe kamata ʻi he 1920 tupú ʻa hono fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi siteiki ʻi he ngaahi feituʻu mavahe mei he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe kamata ʻi Kalefōnia, fakatokelau ʻo Mekisikoú, mo e fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, pea mo ha niʻihi ʻi he Pasifikí mo ʻIulope. ʻI he 1970 tupú, naʻe kamata ke fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi siteiki ʻi he tapa kotoa ʻo e māmaní, naʻe tokangaʻi ʻe he siteiki takitaha ha ngaahi uooti pe kolo.10

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi siteikí mo e uōtí ha ongo ʻo e feongoongoi mo e talitali lelei ʻe he kāingalotu kehé, ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi feituʻu moʻumoʻuá pe ʻi he ngaahi ʻēlia ʻoku ʻikai tokolahi ai e Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻI he tuʻunga fakalotofonuá, ʻoku tokangaekina mo fetauhiʻaki ʻa e kau pīsopé mo e kāingalotu ʻo e uōtí ʻi heʻenau feinga ke moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko e konga lahi ʻo e kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotu ʻo e Siasí ʻoku fokotuʻutuʻu ia ʻi he uōtí. ʻOku fakafehokotaki ʻe he ngaahi laine ʻo e mafai faka-Siasí ʻa e ngaahi uōtí ki he kau palesitenisī fakasiteikí pea mei ai ki he kau Taki Māʻolungá mo e Kau ʻŌfisa ʻo e Siasí.