Hisitōlia ʻo e Siasí
Ko Hono Paaki mo Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná


“Ko Hono Paaki mo Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Ko Hono Paaki mo Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná”

Ko Hono Paaki mo Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe ʻi ai ha falukunga kakai tokosiʻi ne nau tui pea naʻa nau poupouʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ngāue ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ka naʻe ʻikai ha taha ʻe taukei ʻi he faipulusí. Ne nau ako pē mo ngāue pea naʻe feinga ʻa Siosefa Sāmita mo hono kaungā ngāué ke nau maʻu e tokoni ʻa ha taha faipaaki, fakapaʻanga e ngāue ki hono pākí pea fai ha tali ki he fakafepaki ne fai mai ki hono pulusi ʻo e lekooti toputapú. Naʻe fuʻu mālohi ʻenau palani ke paaki ha fuofua tatau ʻe 5,000  ʻo e Tohi ʻa Molomoná—naʻe fuʻu lahi e tohí ia ʻi he ʻavalisi ʻo e tohi he taimi ko iá.1

ʻĪmisi
street view with storefronts

E. B. Grandin Building, Palmyra, New York

Ko Hono Maʻu e Totonu Maʻu Mafai Pulusí

Naʻe pukepuke ʻe Siosefa Sāmita ʻa e pule ki hono paaki mo tufaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻaki ʻene maʻu ha maʻu mafai pulusi fakapuleʻanga ki he tohí. Naʻá ne muimui ki he ngaahi fie maʻu fakalao ke maʻu ʻaki e maʻu mafai pulusí, ʻaki ʻene ʻave ha tatau ʻo e peesi talamuʻakí ki he kalake ʻo e fakamaauʻanga fakafonuá mo ne totongi ke maʻu e tohi fakamoʻoni maʻu mafai pulusí.

Ko e Fekumi ki ha Faipākí

Naʻe ʻikai tali ʻe he kau faipaaki fakalotofonuá e tohi ne fokotuʻu ange ʻe Siosefa ke pākí, mahalo koeʻuhí pē ko e huʻuhuʻu he tafaʻaki fakalotú. Ko hono paaki ko ia ha tohi lahi mo totongi mamafa hangē ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻe fie maʻu ki ai ha taukei pea ke fakapaʻanga e faʻahinga paaki foʻou mo e nāunau ko iá. Naʻe ʻaʻahi ʻa Siosefa Sāmita mo Māteni Hālisi ki ha kau faipaaki ʻo fekauʻaki mo e ngāué. Naʻe ʻikai tali kinaua ʻe ha kau faipaaki ʻe toko tolu ʻi Palemaila mo Lōsesitā—Egbert Grandin, Jonathan Hadley, mo Thurlow Weed—pea naʻe feinga foki ʻa Kalanitini ke fakakau mai e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Hālisí ʻi hono fakalotoʻi ʻo Hālisi ke ʻoua naʻá ne fakapaʻanga e tohí. ʻI he taimi naʻe loto fiemālie ai e faipaaki Lōsesitā ko ʻĪlaihū Māsolo ke ne pulusi e tohí, naʻe foki leva ʻa Siosefa mo Māteni kia Kalanitini ʻi Palemaila, ko e fakaʻamu ʻe paaki pē ʻa e tohí ofi ki hona ʻapí. Naʻe loto ʻa Hālisi ke mōkesi ha konga hono fāmá ke maluʻi ʻaki pea naʻe aleaʻi leva ʻe he kau tangatá ʻa hono aleapaú. ʻI ʻAokosi 1829, naʻe fakamoʻoni ai ʻe Hālisi ʻa e mōkesi hono ʻapí kia Kalanitini pea kamata leva hono pulusi e Tohi ʻa Molomoná.

Maluʻi ʻo e ʻŪ Lauʻi Tohí

Naʻe hanga ʻe he mole kimuʻa e ʻū peesi ʻe 116  ʻo e Tohi ʻa Molomoná, fakataha mo e fakautuutu e fakafepakí ʻi he feituʻu Palemailá, ʻo fakalotoa ʻa Siosefa mo hono kau muimuí ke nau maluʻi e tohí lolotonga hono pākí. Naʻe ʻomi ʻe ʻŌliva Kautele ha tatau ki he faipākí, ko ha tatau totonu ʻo e tohí, ke fakaʻaongaʻi ʻi he ngāue faipākí. Naʻe ʻave fakakongokonga ʻe Hailame Sāmita ki ha taha ʻo e kau ngāue ʻa Kalanitiní ko Sione Kilipeti, e ʻū lauʻi peesi ke pākí, pea taimi ʻe niʻihi naʻá ne fufuuʻi e ʻū lauʻi pēsí ʻi hono koté ke malu. Naʻe taufetongi ʻa Māteni Hālisi, ʻŌliva Kautele, Hailame Sāmita pea mo Pita Uitemā ko e Siʻí he ʻaʻahi ki he falekoloa Kalanitiní ke tokangaʻi e ʻū lauʻi pēsí.

Naʻe ʻikai fakaʻilonga lea ia ʻi he ʻū lauʻi peesi ne pākí, pea naʻe fakahū pē kinautolu ia ʻe Kilipeti. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai loto ʻa Hailame ia ke tuku e ʻū lauʻi pēsí ʻia Kilipeti he poʻulí, ka naʻe hanga ʻe Kilipeti ʻo fakalotoa ʻa Hailame ʻe tokoni hono tuku e ʻū lauʻi pēsí ke fakahū e ngaahi fakaʻilonga leá, ke fakasiʻisiʻi ai e taimi ʻe fie maʻu ki hono seti e mataʻitaipe ʻo e tohí.

Fekuki mo e Fakafepakí mo Hono Taʻofí

Neongo naʻe kei malu pē ʻa e ʻū lauʻi pēsí, ka naʻe ngāue hala ʻaki ʻe ha tangata faʻutohi pē he feituʻú ko ʻEpinā Koli e ʻū lauʻi peesi ne tuku taʻe leʻohi ke fakahū e fakaʻilonga leá ʻi he falekoloa Kalanitiní, ʻo ne toe paaki ʻe ia ha fakamatala mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene nusipepa pē ʻaʻaná. Kimuʻa pea pulusi e Tohi ʻa Molomoná, naʻe pau ke fakaʻaongaʻi ai ʻe Siosefa ʻa e maʻu mafai pulusí ke taʻofi ʻaki hono pulusi ʻe Koli e ʻū konga tohí. ʻI he mafola ko ia e talanoa ʻe vave pē hono fakatau atu e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakatahataha mai e kakai ʻo e feituʻú ʻo alēlea ke ʻoua naʻa nau fakatau ia. Naʻe hohaʻa ʻa Māteni Hālisi telia naʻa mole hono fāmá peá ne kole ai kia Siosefa ke fai ha aleapau foʻou te ne maʻu ai e totonu ki ha konga ʻo e paʻanga ʻe maʻu mei hono fakatau atu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, kae ʻoua kuo totongi ʻosi ʻene mōkesí.

Naʻe hohaʻa ʻa Siosefa ki hono fakapaʻanga e siasi ne ʻamanaki ke nau fokotuʻú, ko ia naʻá ne fekumi mo ha niʻihi kehe ki ha ngaahi founga ke maʻu ai ha paʻanga mei he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Hailame Sāmita kia Siosefa ke nau fakakaukau ke fakatau atu e ngaahi totonu ke toe paaki mo tufaki e Tohi ʻa Molomoná ʻi Kānata (ʻi heʻenau fakaleá, ke “fakatau atu e maʻu mafai pulusí”). Naʻe pehē kimui ange ʻe Hailame Peisi naʻe tokoni ki he feingá, naʻe ʻamanaki e ongo tautehiná ʻe aʻu e fakataú ki he $8,000. Naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā ʻo talaʻofa ange ai he ʻikai hanga ʻe he ngaahi palopalema ne toki hokó, ʻo taʻofi hono pulusí mo fakangofua mai ai ke ne fakatau atu e totonu maʻu mafai pulusí ʻi Kānata ʻo “kapau he ʻikai fakafefeka ʻe he kakaí honau lotó ki he ngaahi ueʻi hoku laumālié & ʻa ʻeku folofolá.” Naʻe fononga atu ha kau fakafofonga ʻo Siosefa Sāmita ki Kingisitoni ʻi Kānatá ka ne nau foki mai kuo ʻikai ola lelei.2

Ko Hono Fakatau Atu ʻo e ʻŪ Tohí

Hili pē hono paaki pea fakapipiki e Tohi ʻa Molomoná, naʻe kamata fakatau atu leva ia ʻi he falekoloa Kalanitiní. Naʻe fai leva ʻe ʻŌliva Kautele, Māteni Hālisi mo Samuela Sāmita ha fanga kiʻi ʻaʻahi malanga nounou, ke tuʻuaki ai e tohí. Naʻe ʻikai fakataua e tohí he kamataʻangá ʻi he feituʻu Palemailá, ko ia hili ha taʻu ʻe taha mei hono pulusí, naʻe fakatau atu e ʻapi ʻo Hālisí ʻe ha taha naʻá ne fakatau e mōkesí meia Kalanitini.3 Ka naʻe fakautuutu e mahuʻingaʻia he tohí ʻi he ngaahi taʻu siʻi ka hokó, ʻi hono ʻave holo hono ʻū tataú ʻe he kau faifekaú he fonuá. Naʻe faifai pē pea totongi kakato e paʻanga ʻa Hālisí kimui ange, pea lahi feʻunga e fie maʻu ʻo e tohí ko ia ne aleaʻi ai ʻe Siosefa ke toe paaki e tohí ʻi he 1837.

Ko Hono Maluʻi ʻo e ʻŪ Lauʻi Pēsí

ʻOku faʻa hanga foki ʻe he kau faʻu tohí ia ʻo liʻaki e ʻū lauʻi peesi kuo pākí, hili pē hono pulusi kinautolú, ka naʻe tauhi fuoloa pē ʻe Siosefa Sāmita ia mo ʻŌliva Kautele ʻa e muʻaki tataú mo e ʻū lauʻi peesi ne pākí fakatouʻosi. ʻI he 1841, naʻe tuku ai ʻe Siosefa e ʻū lauʻi peesi totonú ʻi he makatuliki ʻo e Fale Nāvuú. ʻI he fakalau atu e taimí, naʻe popo ha konga lahi ʻo e ʻū lauʻi pēsí ni ko e hū e vaí ki he makatulikí. Ko e ʻū peesi ko ē ne haó—fakafuofua ki he peseti ʻe 28  ʻo e ʻū lauʻi pēsí—ʻoku tuku ia ʻi he Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti. Naʻe kei tauhi malu pē ʻū lauʻi peesi ne pākí ʻe he ongo fāmili Kautelé mo e Uitemaá. ʻOku tuku ia ʻi he ʻākaivi Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, pea ʻoku ʻomi ʻe he ʻū lauʻi peesi ne pākí, ha ʻilo makehe ki hono liliu mo pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Kau Fakaanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, Palemaila mo Manisesitā, Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ngaahi Fakamatalá

  1. Royal Skousen and Robin Scott Jensen, eds., Revelations and Translations, Volume 3, Part 1: Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, 1 Nephi 1–Alma 35, facsimile ed., vol. 3 of the Revelations and Translations series of The Joseph Smith Papers, ed. Ronald K. Esplin and Matthew J. Grow (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2015), xxvi–xxviii.

  2. Revelation, circa Early 1830,” ʻi he Revelation Book 1, 31, josephsmithpapers.org; vakai foki, “Revelation, circa Early 1830,” Historical Introduction.

  3. Revelation, circa Summer 1829 [DC 19],” Historical Introduction, footnote 4, josephsmithpapers.org.