Hisitōlia ʻo e Siasí
Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú


“Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú”

Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú

Ko e Fitungofulú ko ha lakanga ia ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Talu mei he 1986, mo e hoko ʻa e kau taki māʻolungá pe fakafeituʻú ko e kau mēmipa ʻi he Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻa ia ʻoku nau tokoni ʻi hono puleʻi ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. Kae kehe, ko e konga lahi ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, naʻe takitaha maʻu ʻi he ngaahi siteikí haʻanau kōlomu ʻo e kau fitungofulú.

Naʻe fakanofo ʻa e fuofua kau mēmipa ʻo e kau fitungofulú ʻi he ʻaho 28 ʻo Fēpueli 1835, ʻi he taimi ne kamata ai hono uiuiʻi mo fakanofo ʻe Siosefa Sāmita ha kau faifekau makehe ke “ʻauhani fakaʻosi e ngoue vainé.”1 ʻI he māhina tatau pē ko iá, ne tokoniʻi ʻe ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, pea mo Māteni Hālisi ʻa Siosefa Sāmita ʻi hono fili ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ha kōlomu lakanga fakataulaʻeiki ʻo ha kau taulaʻeiki lahi ʻe toko hongofulu mā ua, ʻo hangē ko e Kau ʻAposetolo ʻi he Fuakava Foʻoú, naʻe fekauʻi ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní kotoa. Fakatatau ki ha fakahinohino ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku fakakau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko e kau fitungofulú foki ne “uiuiʻi ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, pea hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe ki he Kau Senitailé pea mo māmani kotoa pē,” ʻo muimui ʻi he sīpinga ʻo e Kau Fitungofulu naʻe uiuiʻi ʻe Sīsū ke malanga ki he kau ʻIsilelí lolotonga ʻEne moʻuí.2

ʻOku toe fakamatalaʻi foki ʻe he fakahinohinó ko e kau fitungofulú “ko ha kōlomu ʻoku maʻu ‘a e mafai tatau mo e Toko Hongofulu Mā Uá” kae ngāue ʻa e kau fituongofulú ʻi he malumalu ʻo e Kau ʻAposetoló, ʻa ia ko kinautolu pē ʻoku maʻu ʻa e “ngaahi kī” ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kau Siú mo e Senitailé fakatouʻosi.3

Naʻe fokotuʻu ha ngaahi kōlomu lahi ange ʻo e kau fitungofulú ʻi hono fakanofo ha kakai tangata tokolahi ange. Hili ʻa e pekia ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1844, ko e tokolahi taha ʻo e kaumātuʻa ne taʻu siʻi hifo ʻi he 35 naʻe fakanofo ko e kau fitungofulu, pea naʻe fokotuʻu ha ngaahi kōlomu foʻou ke ne feau e tupulaki ʻa e kāingalotú. ʻI he 1846, ne aʻu e tokolahi ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e kau fitungofulú ki he 35. Naʻe faifai ʻo aʻu ʻa e lahi fakakātoa ʻo e ngaahi kōlomú ki he laungeaú. Ko e tokolahi taha ʻo e kau faifekau lolotonga ʻa e konga hono ua ʻo e senituli 19 ko e kau mēmipa ʻo e ngaahi kōlomu fakalotofonua ko ʻeni ʻo e kau fitungofulú.4 Naʻe filifili ha fakataha alēlea ʻo ha toko fitu mei he kau mēmipa ʻo e kōlomu takitaha ke nau tokangaʻi ha kōlomu. Ko hono fakalūkufuá, naʻe tokangaʻi e ngaahi kōlomu ʻo e kau fitungofulú ʻe ha kau tangata ʻe toko fitu ʻa ia ne nau hoko ko e Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻe hikinimaʻi ʻa e kau tangata ko ʻení ko e Kau Taki Māʻolunga ʻo nau hoko atu ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Ua ʻoku maʻu mafaí. ʻI he 1907, naʻe akonaki ai ʻa Siosefa F. Sāmita naʻe ngāue ʻa e Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ko e “kau tokoni ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá” pea ʻi ha tuʻunga ʻe taha, ne nau hoko ko e “kau ʻaposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” ʻa ia naʻe fekauʻi ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he funga ʻo e māmaní.5

ʻI he fakautuutu e mēmipasipi ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní, naʻe faingataʻa ki he Toko Hongofulu Mā Uá ke fakahoko kotoa honau ngaahi fatongia fakatakí. ʻI he 1941, naʻe kamata ke uiuiʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha kau tangata toko siʻi ke nau hoko ko e “kau ʻasisiteni ki he toko hongofulu mā uá.” ʻI he 1961, naʻe fakahinohinoʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ke fakanofo ʻa e Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ki he lakanga ʻo e taulaʻeiki lahí pea foaki ʻa e mafai ʻoku feʻunga ke “fokotuʻu e ngaahi meʻa kotoa ki hono tuʻunga totonu fekauʻaki mo e siteikí pea mo e ngaahi uōtí, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.”6 ʻI ʻOkatopa ʻo e 1975, naʻe fakahā ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa hono fokotuʻu ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ko ha sino makehe ia ʻo ha Kau Taki Māʻolunga, pea fakafoki ʻa e kōlomú ʻaki ʻa e Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú, ko e Kau Tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá, pea mo ha Kau Fitungofulu kehe naʻe toki uiuiʻi. ʻI ʻOkatopa ʻo e 1986, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻa e kau taki fakalotofonuá ke taʻofi ʻa e ngaahi kōlomu fakalotofonua ʻo e kau fitungofulú pea ʻikai toe uiuiʻi mo fakanofo ha kau tangata ki he lakanga ʻo e fitungofulú. Naʻe fakahinohinoʻi leva ʻe he kau takí ʻa e kau mēmipa mālōlō ʻo e ngaahi kōlomu fakalotofonua ʻo e kau fitungofulú ke nau ʻalu ki he kōlomu ʻo e kaumātuʻá pe fakanofo kinautolu ko e kau taulaʻeiki lahi.

Talu mei he 1986, mo e kei hoko pē ʻa e lakanga ko e Fitungofulú ko ha tuʻunga ʻo e taki māʻolunga mo e taki fakaʻēlia kae ʻikai ko e maʻu mafai fakalotofonuá. ʻOku angamaheni ʻaki ʻa e mālōlō ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú mei honau ngaahi fatongiá ʻi honau taʻu 70, ʻa ia ʻoku foaki ai kiate kinautolu ʻa e tuʻunga mālōlō fakalāngilangi. Naʻe hoko ʻa hono fokotuʻu ʻo e Kōlomu “ʻUluaki” ʻo e Kau Fitungofulú ke toe fakafoʻou ʻa e sīpinga ʻo e Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻa ia naʻe fakahoko ʻi he kamataʻanga ʻo e Siasí, kae ʻi ha tuʻunga māʻolunga pē kae ʻikai fakalotofonua. ʻI ʻEpeleli ʻo e 1989, naʻe fokotuʻu ai ʻa e Kōlomu Hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú. ʻI he 1995, naʻe fanongonongo ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa hono fakangata ʻo e kau fakafofonga fakavahefonua ki he Toko Hongofulu Mā Uá pea mo hono fakafeʻiloaki ʻo e kau ʻōfisa fakalotofonuá, ʻa ia naʻe fuofua ui ko e “Kau Taki Fakaʻēliá” pea toe fokotuʻutuʻu foʻou kimui ange ko e “Kau Fitungofulu Taki Fakaʻēliá” pea mo e “Kau Fitungofulu Fakaʻēlia” hili e 2005.7 ʻI he vahaʻa ʻo e 1997 mo e 2004, naʻe uiuiʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e Kau Fitungofulu Taki Fakaʻēliá ki he Kōlomu Hono Tolú ki he Nima pea tuku kinautolu ki he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻe hoko atu e ngaahi liliu ki he ngaahi kōlomú mo hono fokotuʻu ʻo ha ngaahi kōlomu lahi angé.8 ʻI he 2020, naʻe fanongonongo ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ngaahi kōlomu foʻou ʻe fā, ʻo aʻu ai e ngaahi kōlomu fakakātoa ʻo e Kau Fitungofulú ki he hongofulu mā uá.9

ʻOku poupouʻi ʻe he Kau Fitungofulu he taimi ní ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono puleʻi ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo nau hoko ai ko ha kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī Faka-ʻĒliá, fokotuʻutuʻu e ngaahi siteikí, pea mo akoʻi e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi konifelenisi lahí mo fakalotofonuá.