Hisitōlia ʻo e Siasí
Fakataha Alēlea Māʻolungá


“Fakataha Alēlea Māʻolungá,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Fakataha Alēlea Māʻolungá”

Fakataha Alēlea Māʻolungá

Lolotonga e ngaahi māhina hili hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi ʻEpeleli ʻo e 1830, naʻe lava e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki tokolahi ʻo fakataha ke fakahoko ʻa e pisinisi ʻa e Siasí ʻi he ngaahi konifelenisi fakakuatá. ʻI loto ʻi ha taʻu ʻe taha ʻo hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe fakaʻau ke lahi ange ʻa e ngaahi fie maʻu ki hono puleʻí ʻi he tupulekina e mēmipasipi ʻo e Siasí, ne fokotuʻu ha ngaahi nofoʻanga foʻou ʻi ʻOhaiō pea mo Mīsuli, pea fekau ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke fakalahi ʻenau ngāué ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Naʻe fakahā kia Siosefa Sāmita ke ui ha ngaahi fakataha alēlea kehekehe ke feau e ngaahi fie maʻu kehekehé.1 Naʻe fakataha e ngaahi fakataha alēlea ko ʻení ʻo fakatatau mo e fie maʻu ke fakahoko e ngāué ʻo kamata ʻi he 1832, ʻo kau ai ha fakataha alēlea naʻe taki ʻe Siosefa Sāmita mo hono ongo tokoní.2 Ka ʻi he feinga ke fakahoko ʻa e fakataha alēleá, naʻe pau ke ui ʻe Siosefa ha kau taulaʻeiki lahi ne faingamālie ʻi he taimi kotoa pē ne fie maʻu ke fai ai ha fakatahá.3

ʻI Fēpueli ʻo e 1834, naʻe fakataha ai ʻa Siosefa Sāmita pea mo ha kulupu ʻo ha kau taulaʻeiki lahi ʻi Ketilani peá ne fakahā ange te ne akoʻi kiate kinautolu “ʻa e hokohoko ʻo e ngaahi fakataha alēleá ʻi he kuonga muʻá … ʻo fakatatau mo ʻene mata-meʻa-hā-maí.”4 Naʻá ne hoko atu leva ke fokotuʻu ʻa e ʻuluaki fakataha alēlea māʻolungá, ʻa ia naʻe kau ki ai ha toko 12  ʻo e kau taulaʻeiki lahí, ʻa ia te nau pule mo tokangaʻi e ngaahi fakatonutonu ʻi he Siasí ʻi Ketilani.5 ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe fokotuʻu ha fakataha alēlea māʻolunga hono ua ʻi Mīsuli pea mo e taumuʻa ke “fakaleleiʻi e pisinisi mahuʻinga ne ʻikai lava ke fakaleleiʻi ʻe he Pīsopé pea mo ʻene fakataha alēleá.”6

ʻI he faʻahitaʻu failau hono hokó, naʻe uiuiʻi ai e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Neongo ko honau tefitoʻi fatongiá ke malanga ʻaki e ongoongoleleí, ka ne nau toe hoko pē ko ha fakataha alēlea māʻolunga fononga holo ke fakahoko ʻa e ngāue ʻa e Siasí ʻi he ngaahi kolo iiki angé mavahe mei he ngaahi siteiki ʻi Ketilani mo Mīsulí. ʻI he taimi naʻe paaki ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1835, naʻe fakakau ha ngaahi meʻa ne filifili mei he ngaahi miniti ʻo e ʻuluaki fakataha alēlea māʻolungá, fakataha mo ha ngaahi fakamatala ke fakamahinoʻi ʻa e fatongia ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻe fakakau ʻi he ngaahi vahe kimuʻá, ʻo ʻomai ai e ngaahi fakahinohino ki he founga ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi fakataha alēleá.7

ʻI Nāvū, naʻe foaki ʻe Siosefa Sāmita ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mafai ke nau tokangaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue ʻa e Siasí ʻi he ngaahi siteikí fakataha mo e ngaahi kolo takatakaí.8 Hili ʻene pekiá, naʻe ngāue e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo hangē ko e Kau Taki Māʻolunga ʻi he Siasí, kae hokohoko atu hono fokotuʻu e ngaahi fakataha alēlea māʻolungá ʻi he lēvolo ʻo e siteikí. ʻI he ʻaho ní, ʻoku tokoni e ngaahi fakataha alēlea māʻolunga fakasiteikí ke fakahoko e ngāue ʻa e Siasí ʻi honau ngaahi siteikí, kau atu ki he ngaahi tuʻutuʻuni fakatonutonú, pea mo tokoni ki he kau palesitenisī fakasiteikí ʻi heʻenau ngāué.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá