Hisitōlia ʻo e Siasí
Lautohi Faka-Sāpaté


“Lautohi Faka-Sāpaté,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Lautohi Faka-Sāpaté”

Lautohi Faka-Sāpaté

Naʻe ʻuhinga hono fokotuʻu ʻo e ngaahi akoʻanga ʻi he Sāpaté mei he tokanga ko ia ki he fānau masiva naʻa nau ngāue ʻi ʻIngilani ʻi he 1780 tupú pea ʻi ʻAmelika Tokelau ʻi he 1790 tupú, ko ha tui faka-Palotisani manakoa ke akoʻi ʻa e Tohi Tapú mo e laukongá ki he toʻu tupú.1 Naʻe faʻa ʻalu ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻene kamakamatá ki he akoʻanga Sāpaté kimuʻa pea nau kau ki he Siasí. Naʻe ako maʻuloto ʻe ʻIlisa R. Sinou ʻi heʻene kei siʻí e ngaahi veesi ʻi he Fuakava Foʻoú ʻi heʻene akoʻanga Sāpate ʻi ʻOhaioó, pea naʻe ako ʻa Sonatane Kolosipei ʻaki ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga fekauʻaki mo e folofolá.2 Naʻe fokotuʻu ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaiō ha ngaahi akoʻanga Lautohi Faka-Sāpate ʻa ia naʻe lau maʻuloto ai ʻe he fānaú mo e kau faiakó ha ngaahi veesi folofola ʻi he temipalé.3 Naʻe faʻa akoʻi ʻe ʻEmeline B. Uele ha lautohi Faka-Sāpate ʻi Nāvū, ʻIlinoisi, pea ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momoko, ʻi Nepulasikā.4

Naʻe faʻu ha polokalama angamaheni ʻa e Lautohi Faka-Sāpate ʻa e Siasí ʻi he Vahefonua ʻIutaá ʻo kamata ʻi he taʻu 1849. Naʻe lau ʻe Lisiate Palanitaine, ʻa ia naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e lautohi Faka-Sāpate ʻa e siasi Pelesipitiliané kimuʻa pea kau ki he Siasí, ko ha fatongia ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he fānaú ʻi ha fakataha naʻe fokotuʻutuʻu.5 Naʻá ne langa ha loki ʻi hono falé pea ʻi ai mo e ngaahi sea papa pea fakatahatahaʻi ki ai ha fānau ʻe toko 50 ʻi he ʻaho 9 ʻo Tīsema 1849 ke akoʻi kinautolu mei he Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, mo e tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.6 ʻI he taʻu 1850, naʻe hiki ʻa e ngaahi kalasí ki he fale fakatahaʻanga ne toki langa ʻo e Uooti Sōleki Siti 14. Naʻe ui ʻa Palanitaine ko e pule ʻo e akoʻangá pea naʻe vahevahe ʻa e fānaú ki ha ngaahi kalasi iiki.

ʻĪmisi
tā valivali ʻo Lisiate Palanitaine

Tā valivali ʻo Lisiate Palanitaine

Naʻe vave ʻa e mafola ʻa e polokalamá ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻi ʻIutaá, pea kamata ʻa e fie maʻu ke ʻi ai ha ngaahi naunau mo ha fakahinohino fakafaiakó. ʻI he taʻu 1866, naʻe kamataʻi ai ʻe he ʻētita mo e ʻAposetolo ko Siaosi Q. Kēnoni ʻa e makasini fakavaeua māhina ko e Juvenile Instructor, ʻa ia naʻe kau ai ha ngaahi lēsoni fakafolofola, mūsika, mo ha ngaahi fakahinohino ki he founga fakafaiako. ʻI he taʻu hono hokó naʻe ui ai ʻa Kēnoni ko e pule ʻo e Lautohi Faka-Sāpate Fakatahataha Fakamāmanilahi Teseletí.7

Naʻe tomuʻa fai ʻa e Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he Talavou mo e Finemuí mo e Palaimelí ko ha kalasi fakalūkufua maʻá e fānaú mo e toʻu tupú ʻi he pongipongi Sāpaté. ʻI he taʻu 1872, naʻe pehē ʻe ha tokotaha, naʻe “hokohoko atu e tupulaki ʻa e [ngaahi fakatahaʻanga Lautohi Faka-Sāpaté mo e ngaahi fakataha ako ʻa e kau faiakó] ʻi hono tokolahí mo e manakoá ʻo aʻu ki he taimi naʻe hoko ai ko e taha ʻo e ngaahi fakataha manakoa taha mo e tokolahi naʻe kau ki ai e kakai ʻo Saioné.” Naʻe tataki ʻe he pīsopé ʻa hono tokangaʻi ʻo e sākalamēnití ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté, ʻo kamata ʻi he taʻu 1887, ʻi he taumuʻa ke maʻu ʻe he fānaú ha “mahino lahi ange ki he misiona fakalangi ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne fakaleleí.” Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻi ʻOkiteni, ʻIutaá ha ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻi he akoʻanga fakavahefonuá maʻanautolu ʻoku ʻikai fanongo mo poʻuli honau fofongá.8 ʻI he taʻu 1928, naʻe fokotuʻu fakaʻofisiale ai ʻe he taki lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, Tevita O. Makei, ha ngaahi kalasi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí maʻá e kakai lalahi ʻo e Siasí kotoa.9

ʻĪmisi
Tevita O. Makei mo ha puha ʻo ha ngaahi fakamatala ki ha taimi ʻamui ange

Ko Tevita O. Makei mo ha puha ʻo ha ngaahi fakamatala ki ha taimi ʻamui ange ʻi hono fakamanatua e senituli ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté.

ʻI he hokohoko atu ʻa e tupulaki fakamāmanilahi ʻa e Siasí, naʻe ngāue ʻa e kau taki ʻi he senituli 20 ke fakaleleiʻi ʻa e Lautohi Faka-Sāpaté. ʻI he taʻu 1970 tupú, naʻe ʻi ai ha naunau fakalēsoni fakafekauʻaki ne nofotaha ʻi he folofolá pea fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi meʻa kehé. ʻI he taʻu 1980, naʻe fakatahaʻi ʻa e taimi-tēpile ʻo e ngaahi fakataha ʻo e ʻaho Sāpaté ki ha houa ʻe tolu. Naʻe kamata ʻi he taʻu 2019, ʻa hono fakasiʻisiʻi ʻo e ngaahi fakatahaʻanga Lautohi Faka-Sāpate faka-uōtí ki he tuʻo ua ʻi he māhiná ko ha konga ʻo e liliu ki he taimi-tēpile houa ua ʻo e lotu he ʻaho Sāpaté. ʻOku poupouʻi ʻe he lēsoni fakafekauʻaki foʻou, Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú, ha fengāueʻaki lelei ange ʻa e fakahinohino Lautohi Faka-Sāpaté mo e ako fakataautaha pe faka-fāmili ʻi ʻapí.10

Ngaahi Tefito Fekauʻaki: George Q. Cannon, Church Academies

Ngaahi Fakamatalá

  1. Anne M. Boylan, Sunday School: The Formation of an American Institution, 1790–1880 (New Haven: Yale University Press, 1988), 6.

  2. Eliza R. Snow, “Sketch of My Life,” in Maureen Ursenbach Beecher, ed., The Personal Writings of Eliza Roxcy Snow (Lōkani: Utah State University Press, 2000), 8; Jonathan Crosby, “A Biographical Sketch of the Life of Jonathan Crosby [Written] by Himself,” 1–3, Jonathan Crosby Papers, 1871–1872, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, Sōleki Siti. Vakai foki ki he Tefito: Eliza R. Snow.

  3. Helen Mar Whitney, “Life Incidents,” Woman’s Exponent, vōl. 9, fika 6 (Aug. 15, 1880), 42.

  4. David O. McKay, “Sunday Schools of the Church,” Improvement Era, vōl. 33, fika 7 (May 1930), 481; Leonard J. Arrington, “Faith and Intellect as Partners in Mormon History,” Mormon History Lecture Series (Utah State University, Nov. 7, 1995), 12. Vakai foki ki he Tefito: Emmeline B. Wells.

  5. “Brief Review of the Sunday School Movement,” Juvenile Instructor, vōl. 34, fika 21 (Nov. 1, 1899), 667; Conway B. Sonne, Knight of the Kingdom: The Story of Richard Ballantyne (Sōleki Siti: Deseret Book, 1949), 51.

  6. “Brief Review of the Sunday School Movement,” 667–68; McKay, “Sunday Schools of the Church,” 481.

  7. “Brief Review of the Sunday School Movement,” 668–69; vakai foki, Tefito: George Q. Cannon.

  8. “Brief Review of the Sunday School Movement,” 668–71.

  9. Glen M. Leonard, “125 Years of the Sunday Classroom,” Ensign, Dec. 1974, 12.

  10. Quentin L. Cook, “Ului Moʻoni mo Tuʻuloa ki he Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2018, 8–11; “2019 Curriculum: Home Centered, Church Supported,” Ensign, July 2018, ChurchofJesusChrist.org.