Hisitōlia ʻo e Siasí
Kau Fakaanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná


“Kau Fakaanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Tefito ʻo e Hisitōlia ʻo e Siasí

“Kau Fakaanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná”

Kau Fakaanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ne ʻosi fakaangaʻi pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ia mo e tokotaha naʻá ne liliú, ʻa ia ko Siosefa Sāmita, ʻe he ngaahi nusipepá kimuʻa pea toki tuku mai mei he fale pākí ʻi he 1830. Ne tali ʻe Siosefa e ngaahi fakaanga ko iá ʻaki ʻene fakamahinoʻi naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe ha ʻāngelo ki ha lekooti fakakuonga muʻa, ʻa ia naʻá ne liliu ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe tui ha kau ʻAmelika tokolahi ʻi he kuonga ko iá, ko e Tohi Tapú pē ʻa e folofola kotoa ʻa e ʻOtuá, pea naʻe hoko e ʻasi mai ʻa e folofola foʻou ko ʻení ke ne kamata ha fakakikihi lahi. Naʻe fakafepakiʻi fakahāhā ʻe ha kau faʻu tohi ʻe niʻihi ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻi he ʻikai ke nau tui ki he fakamatala ʻa Siosefa ki he tupuʻanga fakalangi ʻo e tohí.

ʻĪmisi
Tohi ʻa Molomona ʻi he 1830

Tohi ʻa Molomona ʻi he 1830

Ne tofa e hala ki hono poupouʻi e fakaangaʻi ʻo e tohí ʻe ha toko tolu ne nau fakaangaʻi ia ʻi he kamataʻangá. Naʻe takitaha tukuakiʻi ʻe Abner Cole [ʻEpinā Koli], Alexander Campbell [ʻAlekisānita Kemipele], mo Eber  D. Howe [ʻEpe D. Hauī], naʻe ngāue ʻaki ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha konga ia ʻo ha filioʻi lahi ke kākaaʻi e kakaí. Naʻe pulusi ʻe Koli (ʻo ne tohi ʻi he hingoa faʻu ko Obadiah Dogberry) ha ngaahi konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene nusipepá, kimuʻa pea kakato hono paaki e tohí ʻi he fale pākí. Neongo naʻe talangofua ʻa Koli ki he ngaahi fie maʻu ʻa Siosefa ke taʻofi hono toe paaki ʻo e ngaahi konga [ʻo e tohí], ka naʻe hokohoko atu ʻene tohi ha ngaahi fakamatala ʻo manukiʻi e Tohi ʻa Molomoná mo fakafepakiʻi ʻa e meʻa naʻá ne pehē ko e ʻāvanga fakalotú. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ne toe fakalahi atu ki ai ha faifekau tui fakakuonga muʻa ko ʻAlekisānita Kemipele, ʻaki ʻene pulusi “ha vakaiʻi fakaʻauliliki ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” ʻa ia naʻá ne vakavakaiʻi ai e ngaahi fetōʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e tohí mo e Tohi Tapú. Naʻe pehē ʻe Kemipele ne toʻo ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi ʻelemēniti makehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei hono anga fakafonuá, ʻo ne fakaongo mai ai e ngaahi fakakaukau fakalotu ʻo hono kuongá.1 Naʻe fakakaukau ʻa e faiongoongo ʻOhaiō ko ʻEpe Hauī, ne mahulu hake ʻa e tohí ʻi he poto ʻo Siosefá, peá ne fakakikihiʻi naʻe hiki tatau pē ʻe Siosefa e ngaahi talanoá mei ha ʻū lauʻi peesi teʻeki paaki naʻe faʻu ʻe ha tangata ko Solmon Spaulding [Solomone Sipolotingi].2 Naʻá ne pulusi ai ha ngaahi talanoa ke poupouʻi e fakakaukau ko ʻení, mei he Kāingalotu taʻefiemālie ʻo e Siasí mo ha ngaahi fakamoʻoni mei ha kakai ʻi Palemaila ʻa ia naʻa nau loto fiemālie ke fuakava ki ha ngaahi fakamatala fakafepaki kia Siosefa Sāmita.

Ne fuʻu ʻiloa ʻaupito ʻa e fakakaukau hiki tatau ʻa Sipolotingí ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne ngāue taʻetuku ai ha kau faifekau hangē ko Paʻale P. Palatí, ke malanga mo pulusi ha ngaahi tali ke fakafepakiʻi ia. ʻI hono ʻilo ko ia ʻo e ngaahi lauʻi peesi Sipolotingí ʻi he 1800 tupú, ne vakai e kau laukongá ʻoku siʻisiʻi haʻane kaunga ki he Tohi ʻa Molomoná.4 Ka neongo ia, naʻe kei fakakikihi pē ʻa e kau fakaangá ʻo pehē, ʻoku pau naʻe hiki tatau ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi fakakaukau mahuʻinga ʻo e tohí. ʻI he 1902 naʻe pehē ai ʻe I. Woodbridge Riley [I. Utipilisi Laili] naʻe ngāue ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele mei he Vakai ʻa e Kau Hepeluú, ko ha tohi ʻa ʻĒtani Sāmita, ʻa ia naʻá ne pehē ko e kau ʻInitia ʻAmeliká ko e hako kinautolu ʻo e faʻahinga hē ʻo ʻIsilelí.5 Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e fakakikihí, ʻoku teʻeki pē ke lava ʻe he kau fakaangá ʻo fakahā ha fehokotaki feʻunga ʻi he vahaʻa ʻo e Vakai ʻa e Kau Hepeluú, mo e Tohi ʻa Molomoná. Neongo naʻe moʻui ʻa Kautele ʻi ha ngaahi taʻu vāofi mo ʻĪfoni Sāmita pea naʻe tuku mai e tohí ʻi ha taʻu ʻe fitu kimuʻa ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni ke ne fakapapauʻi naʻe ʻi ai ha ʻilo ʻa Kautele pe Siosefa Sāmita ki he tohí.6

ʻI he 1920 tupú, ne fakaʻaiʻai ʻe he fakakaukau ʻa Lailí ha Taki Maʻolunga ʻo e Siasí mo e tokotaha faʻu tohi ko B. H Roberts, ke ne kamataʻi hono ako fakatahataha ʻo e ngaahi fakaanga fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe poupouʻi ʻe Lōpeti ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tali fakapotopoto mo fakamātoato e ngaahi fehuʻi ʻa e kau fakaangá.7 Naʻe kamataʻi ʻe heʻene ngāué ha feinga lahi ange ʻa e kakai tuí ke maluʻi e tohí mo kumi ha ngaahi tali fakaʻatuʻi ki he ngaahi fakaangá. Naʻe tupu mei heni ha fakatotolo foʻou ki he ngaahi taimi mo e feituʻu ʻo ʻAmelika ʻi he kuonga muʻá mo e faʻunga fakapunake kehekehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku kei hokohoko atu ʻi he ʻahó ni ʻa e fekīhiaki ʻi he vahaʻa ʻo e kau fakaangá mo kinautolu ʻoku nau taukapoʻi e Tohi ʻa Molomoná.8

ʻI he konga kimui ‘o e senituli 20, naʻe kamata ke toʻo fakamātoato ʻe he kau taukei ʻi he malaʻe ʻo e akó, ʻa e ngaahi lelei fakapunake mo e mālohi fakalotu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe kamata ʻi he 2003, ʻa hono tuku atu ʻe he ngaahi fale paaki ʻunivēsití mo e kautaha pulusí haʻanau ʻū tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná9 ʻOku ʻi ai ha kau fakaanga ʻe niʻihi ʻoku nau fakahaaʻi e mahuʻinga ʻo e founga faʻu mo hono faingataʻa ʻo e ngaahi talanoa ʻo e tohí, taʻe kau ki ai ʻa e tui fakalotú. ʻE ala ʻomi e he ngaahi fakatotolo ko ʻení ha ngaahiʻi vakai fakaʻauliliki fakaako ʻoku siʻisiʻi ange ai e fakafepakí ʻi he kahaʻú.10

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Fakafepaki ki he Siasí ʻi he Kamataʻangá, Ko Hono Paaki mo Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Alexander Campbell, Delusions: An Analysis of the Book of Mormon; with an Examination of Its Internal and External Evidences, and a Refutation of Its Pretences to Divine Authority (Boston: Benjamin H. Greene, 1832).

  2. E. D. Howe, Mormonism Unvailed: Or, a Faithful Account of That Singular Imposition and Delusion, from Its Rise to the Present Time (Painesville, Ohio: E. D. Howe, 1834).

  3. Naʻe tānaki ʻe Toketā Philastus Hurlbut ʻa ia naʻe tuʻusi mei he Siasí, ha ngaahi tohi fuakava pea ʻoatu ia kia Hauī ke ne pulusi hili ia ha ʻikai lava ʻe he ngaahi fakamoʻoní ʻo tokoniʻi ʻa Heilipati ke ne mālohi ʻi haʻane hopo mo Siosefa Sāmita. (vakai, David W. Grua, “Joseph Smith and the 1834 D. P. Hurlbut Case,” BYU Studies, vol. 44, no. 1 [2005], 33–54).

  4. David J. Whittaker, “Early Mormon Pamphleteering,” Journal of Mormon History, vol. 4 (1977), 39–41; Solomon Spaulding, Manuscript Found: The Complete Original “Spaulding Manuscript,” ed. Kent P. Jackson (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 1996).

  5. ĐNaʻe ʻikai ke kāinga ʻa Siosefa Sāmita mo ʻĒtani Sāmita.

  6. Larry E. Morris, “Oliver Cowdery’s Vermont Years and the Origins of Mormonism,” BYU Studies, vol. 39, no. 1 (2000), 122–23, footnote 3.

  7. B. H. Roberts, Studies of the Book of Mormon, ed. Brigham D. Madsen (Urbana: University of Illinois Press, 1985).

  8. Ki ha hisitōlia ʻo e fakatotolo ʻo e Tohi ʻa Molomoná, vakai, Terryl L. Givens, By the Hand of Mormon: The American Scripture that Launched a New World Religion (New York: Oxford University Press, 2002).

  9. Grant Hardy, ed., The Book of Mormon: A Reader’s Edition (Urbana: University of Illinois Press, 2003); Joseph Smith Jr., trans., The Book of Mormon: Another Testament of Jesus Christ (New York: Doubleday, 2004); Joseph Smith Jr., trans., The Book of Mormon, introduction by Laurie Maffly-Kipp (New York: Penguin Books, 2008); Royal Skousen, ed., The Book of Mormon: The Earliest Text (New Haven: Yale University Press, 2009).

  10. Vakai, Grant Shreve, “The Book of Mormon Gets the Literary Treatment,” Religion and Politics, May 23, 2017, religionandpolitics.org.