Hisitōlia ʻo e Siasí
Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá


“Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe akoʻi ʻe he tohi ʻEfesoó ko e siasi ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe “langa ia ʻi he makatuʻunga ʻo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita.”1 ʻOku hoko foki ʻa e kau ʻaposetoló ko ha konga ia ʻo e fakavaʻe ʻo e Siasi kuo toe fakafoki maí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻI Sune ʻo e 1829, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ʻoku totonu ke fekumi ʻa ʻŌliva Kautele pea mo Tēvita Uitemā ki ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua te nau hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEikí pea ke nau “malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí, ki he kau Senitailé mo e kau Siú fakatouʻosi.”2 ʻI he ngaahi taʻu siʻi naʻe hoko atu aí, naʻe nofo e fakakaukau ʻa Kautele mo Uitemaá “ʻi he hokohoko atu ke fekumi ki he Toko Hongofulu Mā Uá,” pea mo faʻa “fekumi ki he ʻEikí ʻi he ʻaukai mo e lotu” ke ʻilo ki ai.3

ʻI Fēpueli ʻo e 1835, naʻe fili ai ʻe Siosefa Sāmita pea mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ki he Tohi ʻa Molomoná—ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, pea mo Māteni Hālisi—ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ke hoko ko e Kau ʻAposetolo ʻi he Siasí. Neongo ko e hingoa ko e ʻAposetoló naʻe foaki ia kimuʻa ki ha niʻihi naʻa nau fua e fatongia malangá ʻi he Siasi he kuonga muʻá, ʻo kau ai ʻa ʻŌliva Kautele pea mo Tēvita Uitemā,4 ka ko hono ui ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo fakatatau mo e fakahā ʻi he 1829, naʻe toki fakahoko ia ʻi he 1835.

ʻI he ʻaho 14 ʻo Fēpueli, 1835, naʻe ui ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakataha ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ke fakaʻilongaʻi ʻa kinautolu naʻe kau ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí (ʻApitanga ʻo Saioné) ʻi he 1834.5 ʻI he fakataha ko ʻení, naʻá ne fakahinohino kia Kautele, Uitemā pea mo Hālisi ke “fili ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua mei he siasí ko ha Kau ʻAposetolo ke nau ʻalu atu ki he ngaahi puleʻanga, faʻahinga, lea mo e kakai kotoa pē.”6 Hili hono tāpuakiʻi ʻe he kau palesitenisī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, naʻe fili leva ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú (ʻo fakatatau mo ʻenau fealeaʻaki mo Siosefa Sāmitá) ʻa e kau tangata ko ʻení ke hoko ko e Kau ʻAposetolo: Laimani Sionisoni, Pilikihami ʻIongi, Hiipa C. Kimipolo, ʻOasoni Haiti, Tēvita W. Pāteni, Luke Sionisoni, Uiliami E. Makalelini, Sione F. Poinitoni, ʻOasoni Pālati, Viliami Sāmita, Tōmasi B. Maasi, pea mo Paʻale P. Pālati. Ko e toko valu ʻi he toko hongofulu mā uá ne nau fononga fakataha mo Siosefa ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí; pea kuo malanga lahi kotoa pē ko ha kau faifekau.

‘I he ngaahi uike hono hokó, naʻe fakanofo mo fakafatongiaʻi ai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻe ʻŌliva Kautele. Naʻe toe akoʻi foki kinautolu ʻe Siosefa Sāmita ki honau ngaahi uiuiʻí. ʻI ha fakataha he ʻaho 27  ʻo Fēpueli, 1835, naʻe pehē ai ʻe Siosefa ko e Kau ʻAposetoló “kuo pau ke nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e ngāué ni, ke fakaava ʻa e matapā ʻo e puleʻanga ʻo e langí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, mo malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí ki he kakai fulipē.” ʻE ʻiloa kinautolu ko e “fakataha alēlea māʻolunga ʻoku fefonongaʻakí,” ʻa ia te ne “puleʻi fakakātoa ʻa e ngaahi siasi ʻo e Kāingalotú ʻi he Kau Senitailé, ʻa ia ʻoku teʻeki fokotuʻu ai ha palesitenisī.”7 ʻA ia naʻe ʻuhinga ʻeni ʻe tokangaʻi ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Siasí mavahe mei he ngaahi senitā lahi ʻo e Siasí ʻi Ketilani mo Mīsulí.

Fakafuofua ki he vahaʻa ʻo e ʻaho 1 ʻo Māʻasí pea mo e ʻaho 1 ʻo Meé, 1835, naʻe toe teuteuʻi ʻe Siosefa Sāmita ha fakahinohino ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e ngafa mo e ngaahi fatongia ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe toe fakaongo ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e maʻu ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mafai ki he ngaahi kolo mavahe mei Ketilani mo Mīsulí pea fakahā ai ʻoku nau ngāue ʻo “fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau palesitenisī ʻo e siasí.” Naʻe “tatau pē ʻi he maʻu mafaí” ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea te nau hoko ko ha “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí, ʻi he māmaní kotoa pē.”8

ʻI he kamataʻangá naʻe fua ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi fatongia fakaului lahi, ʻo malangaʻi mo puleʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he feituʻu fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití lolotonga e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1835 pea mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻIngilani ʻi he kamataʻanga ʻo e 1837. ʻI he 1841 ne tokolahi e Kau ʻAposetolo kuo nau foki mai mei ʻIngilaní, pea ʻi he konifelenisi ʻa e Siasí ʻi ʻAokosí, naʻe fakahinohinoʻi ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá “ke nau tuʻu ki honau ngaahi tuʻunga ʻi he tafaʻaki ʻo e Kau Palesitenisī ʻuluakí,”9 ʻo foaki kiate kinautolu ʻa e fatongia “ke tokoni ki hono tokangaʻi e ngaahi ngāue ʻo e puleʻangá,” ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi misioná kae kau atu foki mo Nāvū.10

ʻĪmisi
Ko Siosefa mo Hailame Sāmita mo e kau mēmipa tokolahi ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Nāvū

Ko ha tā valivali ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita mo e kau mēmipa tokolahi ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Nāvū.

Fakatatau kia ʻOasoni Haiti, ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1844, naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita ki he Toko Hongofulu Mā Uá naʻe tataki ia ʻe he ʻEikí “ke fakavaveʻi mo foaki” ki he Kau ʻAposetoló ʻa e ʻenitaumení. Naʻe hanga leva ʻe Siosefa ʻo “tataki kimautolu ʻi he ouau kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.” ʻI heʻene ʻosí, naʻá ne pehē, “ʻI he taimi ní kapau te nau fakapoongi au kuo mou maʻu kotoa ʻa e ngaahi kií, pea mo e ngaahi ouau kotoa pē.” Naʻe hoko atu ʻa e Palōfitá, “ʻE nofo ʻi homou ngaahi umá ʻa e fatongia ke tataki ʻa e kakai ko ʻení, koeʻuhi ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakamālōlooʻi au ʻi ha kiʻi taimi.”11

ʻI he hili ʻa e mate fakamāʻata ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe hikinimaʻi ʻe he tokolahi ʻo e Kāingalotu ʻi Nāvuú ʻa Pilikihami ʻIongi ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke ne tataki ʻa e Siasí. ʻI hono malumalú, naʻe fakaʻosi ʻe he Kāingalotú ʻa e Temipale Nāvuú kimuʻa ʻi heʻenau hikifononga ki he Fuʻu Anovai Lahí. Naʻe fokotuʻu ʻe he hoko atu ʻa Pilikihami ʻIongí ʻa e sīpinga ki ha taimi ʻe pekia ai ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻe maʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mafai ke taki ʻi he fakahinohino ʻa e palesitení. ʻI Tīsema ʻo e 1847, naʻe toe fokotuʻutuʻu foʻou ai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, kae kei tauhi pē ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fatongia mahuʻinga ʻi hono puleʻi ʻo e Siasí.12

ʻI he pekia ʻa Pilikihami ʻIongi pea mo Sione Teilá, naʻe puleʻi ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa pea toe fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ka neongo iá, naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻa e ʻAposetolo matuʻotuʻa ko Lolenisō Sinoú ke toe fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo ʻikai toe tatali. ʻI he pekia ʻa Utalafí, naʻe fokotuʻu ʻe Sinou ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha uike ʻe taha. Naʻe faitatau pē ʻa Palesiteni Sinou ʻi heʻene naʻinaʻi kia Siosefa F. Sāmita, ʻa ia ko e tokotaha hoko ia ki he Palesiteni ʻo e Siasí, ke “fakahoko pē ʻi he taimi ko iá” ʻa hono toe fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e Kau Palesitenisī Foʻoú ʻi heʻene pekiá.13 Kuo muimui ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he sīpinga ko ʻení talu mei ai, ʻo hoko ʻa e ʻAposetolo pulé pe ko e Palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Talu mei he 1835, ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kuo laka hake ʻi he toko teaú ha kau tangata kuo nau hoko ko e Kau ʻAposetolo. ʻI he ʻaho ní ʻoku hokohoko e Toko Hongofulu Mā Uá ke hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisi, tokangaʻi ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, pea mo fealeaʻaki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tataki ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Siasí.