Hisitōlia ʻo e Siasí
Felototahaʻaki


“Felototahaʻaki,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Felototahaʻaki”

Felototahaʻaki

Hili hono toe fakafoki mai ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ke ʻoua te na fefakanofoʻaki kinaua ko ha kaumātuʻa mo e ongo taki ʻo e Siasí kae ʻoua kuo “fakakaukau ʻi he hikinimaʻi [ʻe he kakai kehe ne tuí] pe ʻoku nau loto-fiemālie nai ke tali” e tuʻunga fakatakimuʻa ʻa Siosefa mo ʻŌlivá. Ko e taha e ngaahi meʻa ne fuofua fakahoko ʻe Siosefa ʻi he fakataha ki hono fokotuʻu e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo  ʻEpeleli, 1830, ko hano fokotuʻu e faʻahinga fili peheé. Naʻá ne kole kiate kinautolu ne nau fakatahataha maí ke nau fakahaaʻi pe ʻoku nau tali nai ia mo ʻŌliva ke na hoko ko e ongo faiako pea ʻoku totonu pē nai ke na fokotuʻu e Siasí ʻo fakatatau ki he fakahaá. Naʻe hikinima kotoa ʻa e kau mēmipá ʻi he loto-taha ʻo nau tali ʻa e kolé.1 Naʻe toe fakahaaʻi ʻi Siulai 1830 “ʻe fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he siasí ʻi he felototahaʻaki, ʻi he lotu lahi & tui.”2

ʻĪmisi
kakai tangata ʻoku nau hikinima

Naʻe fakahoko ʻe he fuofua kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e pisinisí ʻi he felototahaʻaki, ʻo hikinimaʻi e kau takí mo e ngaahi tuʻutuʻuní ʻaki ʻenau fili.

Naʻe ohi mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí he kuonga muʻá ʻa e ngaahi founga ne ngāue ʻaki ʻi he ngaahi kautaha lotu kehé—ʻo hangē ko hono hiki e nimá ke fai ha fili—ʻi heʻenau feinga ke tauhi e fekau ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻa e pisinisí ʻi he felototahaʻaki. Ko e ngaahi founga hangē ko hono ui e ngaahi fakatahá, poupouʻi e kau takí mo e ngaahi tuʻutuʻuní ʻaki e hikinimá, tauhi e ngaahi minití mo hono fakahaaʻi ʻo e ʻasenitá naʻe angamaheni ia ʻi he ngaahi kautaha lotu kehekehe lolotonga e senituli kimuʻá.3 Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi siasí, kupu ʻo e puleʻangá mo e ngaahi kalapu fakatāutahá ʻa e founga tatau, ʻo nau ngāue ʻaki ko ʻenau sīpingá ʻa e Falealea ʻo e Kakai ʻo Pilitāniá.4 ʻI he 1820 tupú, naʻe fakakaukau pē ʻe ha kakai ʻAmelika tokolahi, ʻo kau ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele, ko ha “ngaahi founga faka-falealea” angamaheni pē ʻeni ʻo pehē ko e founga ia ke fakalele ʻaki ʻa e ngaahi fakatahá.5 Naʻe tokoni ʻa e ngaahi founga ko ʻení ke fakamakehekeheʻi ai ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Siasí, ʻo kau ai e fuofua fakatahá, ko ha fakataha fakaʻofisiale kae ʻikai ko ha fakataha angamaheni pē.6

Naʻe faʻa iku ʻa hono fakahoko e pisinisi ʻo e Siasí ke fakahaaʻi ʻa e felototahaʻakí ke hoko ai ha ngaahi fehangahangai. Naʻe fakatokangaʻi foki ʻe ha fakahā ʻi he 1841 ʻe malava pē ke taʻetali ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi uiuiʻi ne fai ʻi he fakahaá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “ʻOku ou fai ha fekau kiate kimoutolu, ke mou ui ha niʻihi ki he ngaahi lakanga ko ʻení kotoa pea loto-taha ki he ngaahi hingoa ko ia kuó u lau ki aí, pe taʻeloto taha ki ai ʻi heʻeku konifelenisi lahí.”7 ʻI ha konifelenisi ʻi he 1841, naʻe taʻeloto ha niʻihi ʻo e kāingalotú ke kei fua fatongia pē ha palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, ko ha pīsope, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo ha tokoni ki he kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e taulaʻeiki lahí ʻi Nāvuú. Naʻe toki fakataha kimui ʻa e ngaahi kōlomu ko ia ne uesiá ʻi ha fakataha alēlea ke toe aleaʻi ʻa e ngaahi uiuiʻi ko ʻení.8 ʻI ha konifelenisi ʻi he 1843, naʻe fakafehuʻia ʻe Siosefa Sāmita ʻa e malava ʻa Sitenei Likitoni ke ne hoko ko ha tokoni ki he kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe lea ha kau taki ʻe niʻihi ʻo poupouʻi ʻa Likitoni, pea naʻe fili ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ne nau ʻi he fakatahá ke tuku maʻu pē ia ʻi hono fatongiá ʻo fepaki ia mo e meʻa ne fakaʻamu ki ai ʻa Siosefá. Naʻe tali taʻeloto pē ʻe Siosefa ʻa e olá.9

Naʻa hili ha ngaahi taimi mei ai, naʻe fakaʻau ke hoko ʻa e fakakikihi ʻi he ngaahi konifelenisi ʻa e Siasí mo e houalotu sākalamēnití ke fakamoveuveu. Ne kamata ke fakahinohinoʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa kinautolu ne nau tokangaʻi e ngaahi fakatahá ke nau tali e ngaahi taʻeloto ʻoku fakahaaʻi lolotonga e taimi hikinimaʻi ʻo ha uiuiʻí ʻi he ʻosi ʻa e fakatahá. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa e meʻa tatau he ʻahó ni ʻi he uōtí, siteikí, misioná mo e ngaahi fakataha alēlea fakalūkufua ʻa e Siasí. ʻOku hokohoko atu ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ke fakahoko e pisinisi ʻa e Siasí ʻi he felototahaʻaki. Ko kinautolu ʻoku taʻeloto [ki he ngaahi pisinisí] ʻoku kolea ke nau talanoa mo honau kau taki fakalotofonuá ke aleaʻi ʻenau ngaahi taʻefiemālié. Ko kinautolu ʻoku poupoú ʻoku nau feinga ke hikinimaʻi ʻa e kau takí mo e ngaahi polokalamá ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻenau filí ka ʻi heʻenau angafaí, tuí mo e lotú.10

Ngaahi Fakamatalá

  1. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 27, 37, josephsmithpapers.org.

  2. Historical Introduction to “Appendix 3: ‘Articles of the Church of Christ,’ June 1829,” josephsmithpapers.org; Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 27; “Revelation, July 1830–B [DC 26],” in Revelation Book 1, 34, josephsmithpapers.org. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26:2.

  3. Vakai, David Elliott, Letters, on the General Structure, Government, Laws and Discipline of the Church (Chambersburg, PA: G. K. Harper, 1826), 120–26; The Book of Common Prayer, and Administration of the Sacraments, and Other Rites and Ceremonies of the Church, According to the Use of the Protestant Episcopal Church in the United States of America: Together with the Psalter, or Psalms of David (New York: T. & J. Swords, 1810), vii.

  4. Common Consent, the Basis of the Constitution of England; or, Parliamentary Reform Considered and Tried by the Tests of Law and Reason (London: Thomas and Joseph Allman, 1817).

  5. Vakai, David S. Shields, Civil Tongues and Polite Letters in British America (Chapel Hill: University of North Carolina Press, 1997), 182–84; Peter Dobkin Hall, The Organization of American Culture, 1700–1900: Private Institutions, Elites, and the Origins of American Nationality (New York: New York University Press, 1982), 1–2, 24–25.

  6. Vakai, David Keith Stott, “Legal Insights into the Organization of the Church in 1830,” BYU Studies, vol. 49, no. 2 (2010), 121–48.

  7. Revelation, 19 January 1841 [T&F 124],” in Book of the Law of the Lord, 14–15, josephsmithpapers.org.

  8. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume C-1 [2 November 1838–31 July 1842],” 1193, josephsmithpapers.org.

  9. “Minutes of a Special Conference,” Times and Seasons, vol. 4, no. 21 (Sept. 15, 1843), 329–30.

  10. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2014, 74–77; Ronald A. Rasband, “Ko e Tuʻu Fakataha mo e Kau Taki ʻo e SiasíEnsign,” pe Liahona, Mē 2016, 46–49.