Hisitōlia ʻo e Siasí
Lolenisou Sinou


“Lolenisou Sinou,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Lolenisou Sinou”

Lolenisou Sinou

Ko Lolenisou Sinou ʻa e Palesiteni hono nima ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he 1836 naʻá ne tali ha fakaafe mei hono tuofefine ko ʻIlaisa R. Sinoú, ke haʻu ki Ketilani ʻo ako e lea faka-Hepeluú mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea naʻe ʻikai fuoloa kuo kau ki he Siasí. Naʻe fakanofo ia ko ha ʻAposetolo ʻi he 1849. Ko ha faifekau ngāue lahi ʻa Sinou, naʻá ne malanga mo tokangaʻi ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻIunaiteti Siteití, Pilitānia, ʻĪtali, Malatā, Palesitaine, mo Hauaiʻi. Naʻá ne tali ʻa e mali tokolahí ʻi Nāvū, pea naʻe tuku pōpula ia ʻi ʻIutā ʻi ha māhina ʻe 11 ʻi heʻene fakafisingaʻi e lao naʻe faʻu ʻe he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití ki hono fakafepakiʻi ʻo e mali tokolahí. Naʻe mali ʻa Sinou mo ha kau fafine ʻe toko 5 pea ko ha tamai ia ki ha fānau ʻe toko 42.

ʻĪmisi
Lolenisou Sinou

Tā ʻo Lolenisou Sinou lolotonga ʻene hoko ko ha mēmipa ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe hikinimaʻi ʻa Lolenisou Sinou ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he 1898. Lolotonga e taʻu ʻe tolu ʻo ʻene hoko ko e Palesitení, naʻe hokohoko atu e fefaʻuhi ʻa e Siasí mo e ngaahi palopalema fakapaʻangá, ko hono konga naʻe tupu mei he feinga ʻa e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití ke fakafepakiʻi ʻa e mali tokolahí ʻi he 1880. Naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa Palesiteni Sinou ke toe fakatukupaaʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau moʻui ʻaki ʻa e fono ʻo e vahehongofulú koeʻuhí ke fokotuʻu maʻu ʻa e meʻa fakapaʻanga ʻo e Siasí mo totongi hono ngaahi moʻuá. Naʻe malōlō ʻa Sinou ʻi ʻOkatopa 1901, ko e hili pē ia ha ngaahi ʻaho mei heʻene lea fakaʻosi ʻi he konifelenisi lahí.

Ko e Hokohokó hili ‘a e Pekia ʻa Uilifooti Utalafí

ʻI he malōlō ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻi he 1898 naʻe fehuʻia pe ko e hā hono fuoloa ʻoku totonu ke tatali ai ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea toe fokotuʻutuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe tatali ʻa e kau taki kimuʻa angé ʻi he vahaʻataimi ko e māhina ʻe 18 mo e taʻu ʻe tolu. Ne ʻosi fakahaaʻi ʻe Utalafi ʻene ʻamanakí ʻe toe fokotuʻutuʻu e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he vave tahá ʻi heʻene malōloó ke fakaʻehiʻehi meí he fakakikihi ʻi he kau taki ʻo e Siasí ʻa ia ne hoko ʻi he ngaahi fakatoloi kimuʻá.1 ʻI he ʻaho 13 ʻo Sepitema 1898, hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei he meʻafakaʻeiki ʻo Utalafí, naʻe fakataha ʻa e kau ʻAposetolo moʻui ʻe toko 14 ʻi he Temipale Sōlekí. Ko e taumuʻa ʻo e fakatahá ke kumi ha founga ke totongi ai e ngaahi moʻua ʻo e Siasí, pea naʻe ʻilo ʻe he kau ʻAposetoló ʻoku fie maʻu ke nau fokotuʻu ha fakafofonga foʻou ke fetongi ʻa Utalafi. Naʻe manatu ʻa ʻEletā Falanisisi Laimani ki he faleʻi ʻa Utalafí peá ne fokotuʻu ai ki he Fakataha Alēleá ke ʻikai ngata pē ʻi hono fokotuʻu ha fakafofongá ka ke poupouʻi ʻa Sinou ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe tuku ʻe Siosefa F. Sāmita ke fai ha pāloti, pea naʻe poupouʻi kakato ʻe he kau ʻAposetoló ʻa Sinou.

Hili ‘a e pālotí, naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Sinou ha aʻusia toputapu naʻá ne maʻu ʻi he Temipale Sōlekí. ʻI he ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa, naʻá ne ʻalu ai ki he temipalé, naʻe lōmekina ia ʻi he fakakaukau ki hono tataki ʻo e Siasí. Naʻá ne lotu ʻi he ʻōlitá ke ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí fekauʻaki mo e fehuʻi ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisií mo e hingoa e ongo tokoní. Naʻá ne fakamoʻoni ki hono ngaahi tokouá naʻe “tali ʻene lotú, naʻe fakahā mahino ange ʻe he ʻEikí kiate ia ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne faí.” Naʻá ne talaange ki he kau ʻAposetolo kuo fakataha maí kuó ne tauhi ʻa e meʻa naʻá ne tukulotoʻi ʻene aʻusiá ʻi he kamataʻangá ke vakai pe “naʻe ʻiate kimoutolú ʻa e laumālie tatau naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate aú .” Naʻá ne houngaʻia ʻi he uouangataha ʻa e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne toe pehē, “Fakatatau mo e maama kuo foaki mai kiate aú, ʻoku ou ʻoatú ni kiate kimoutolu ʻa e hingoa ʻo Siaosi Q. Kenoní ko hoku tokoni ʻuluakí, pea mo Siosefa F. Sāmita ko hoku tokoni uá.”2

Hili ha taʻu ʻe tolungofulu mā nima, naʻe paaki ʻe he foha ʻo Sinou ko Liuloí ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó ʻi he Improvement Era.3 Naʻe makatuʻunga e meʻa naʻe fakamatala ʻe Liuloí ʻi ha fakamatala naʻe fai ʻe he mokopuna fefine ʻo Palesiteni Sinou ko ʻEli Poni. Naʻe manatu ʻa Poni ki hono talaange ʻe heʻene kui tangatá ne hā ange ʻa Sīsū Kalaisi kiate ia ʻi he temipalé ʻi he pō ko iá hili ʻene lotú. Naʻe ʻikai ke tuku mai ʻe Palesiteni Sinou haʻane fakamatala tonu ʻo e vīsone fakaofo ko ʻení.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hokó mo e ngaahi kaveinga ʻi he moʻui ʻa Lolenisou Sinoú, vakai ki he ngaahi vitiō ʻa e Prophets of the Restoration ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Eliza R. Snow, Italy, Succession of Church Leadership

Ngaahi Fakamatalá

  1. Naʻe fakahoko ʻe Utalafi ʻene ngaahi fakaʻamú kia Lolenisou Sinou kimuʻa ʻi he 1892 ʻi ha ʻinitaviu fakatāutaha. ʻI he ongoʻi ʻe Utalafi ʻe vave ʻene maté, naʻá ne faleʻi ʻa Sinou ke fokotuʻutuʻu leva ʻa e Kau Palesitenisií pea fili ʻa Siaosi Q. Kenoni mo Siosefa F. Sāmita ko e ongo tokoni. Vakai, Lorenzo Snow, “An account of a private interview with President Woodruff,” Dec. 3, 1892, Church History Library, Salt Lake City; vakai foki, Tefitó: Succession of Church Leadership.

  2. Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Sept. 13, 1898, 4–5, Church History Library, Salt Lake City.

  3. LeRoi C. Snow, “An Experience of My Father’s,” Improvement Era, vol. 36, no. 11 (Sept. 1933), 677, 679.