Hisitōlia ʻo e Siasí
Hāloti B. Lī


Hāloti B. Lī

Naʻe hoko ʻa Hāloti B. Lī ko e Palesiteni hono 11 ʻo e Siasí mei Siulai 1972 ki heʻene pekia ʻi Tīsema 1973. Naʻe fanauʻi ia ʻe Louisa ʻEmeline Pingihami Lī mo Samuela Melioni Lī ʻi he taʻu 1899 pea naʻá ne tupu hake ʻi ha faama ʻi Kilifitoni, ʻAitahō. Naʻe kamata ʻene akó ʻi heʻene kei siʻí pea maʻu ʻene tohi fakamoʻoni ako fakafaiakó mei he Albion State Normal School ʻi hono taʻu 17, peá ne hoko ai ko ha puleako ʻo e akó ʻi ʻOkisifooti, ʻAitahō, hili ha taʻu ʻe taha mei ai. ʻI hono taʻu 21, naʻá ne ngāue fakafaifekau ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití pea ʻi heʻene foki ki ʻapí, ne hū ai ʻo ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ke hoko atu ʻene ako ʻi he malaʻe fakafaiakó. Naʻe mali ʻa Hāloti mo Feni Lusinitā Tena ʻi he 1923, pea naʻá na maʻu ha ʻofefine ʻe toko ua, ko Mōlini ʻi he 1924 mo Hēleni ʻi he 1925.1

ʻĪmisi
Palesiteni Hāloti B. Lī mo Feni Lī

Ko ʻEletā Hāloti B. Lī ʻoku tā e pianó, mo hono uaifi ko Fení.

Naʻe uiuiʻi ʻa Hāloti B. Lī ko ha palesiteni ʻo e Siteiki Paioniá ʻi Sōleki Siti ʻi he 1930, ʻo feʻunga tonu ia mo e hoko ʻa e Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká pea lahi ai ʻa e taʻe maʻu ngāué mo e faingataʻaʻia fakaʻekonōmiká. Naʻe laka hake ʻi he vaeua ʻo e kāingalotu ʻe toko 7,500 ʻi hono siteikí ne nau fiemaʻu ngāue, pea naʻá ne fakalele ha ngaahi polokalama fakaangaanga ke tokoniʻi e ngaahi fāmili faingataʻaʻiá ke maʻu haʻanau ngāue pea fakalahi ʻa e koloa ʻi he fale tukuʻanga koloa ʻa e pīsopé. Naʻe ui ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa Lī ke ne taki ʻi ha kōmiti ke faʻu ha palani uelofea fakakātoa ʻa e Siasí. ʻI he 1936, naʻe kamataʻi ai ʻa e Polokalama Maluʻi ʻa e Siasí pea ko hono olá naʻe fakalakalaka ai ʻa e tokoni ʻa e ngaahi siteiki fakalotofonuá ki he ngaahi meʻa fakatuʻupakeé pea tataki ai ki ha ngaahi ngāue foʻou maʻá e kau taʻe maʻu-ngāué. Naʻe hoko ʻa Lī ko e talēkita pule ʻi he polokalamá mei he 1936 ki he 1941.2

ʻI he 1941, ko e taʻu 42 ia ʻa Lií, naʻe fakanofo ai ia kne hoko ko ha ʻAposetolo ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite. Naʻe hokohoko atu ke tataki ʻe ʻEletā Lī ʻa e polokalama uelofea ʻa e Siasí mo ʻaʻahi ki ha ngaahi misiona ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻá ne ngāue fakaeʻaposetolo ʻi ha taimi ʻo e taʻepau fakaemāmani lahi lolotonga e Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní, pea mo e tuʻunga fakavahaʻapuleʻanga foʻou ne fokotuʻu hili ʻa e taú. Naʻe tupulaki lahi ange ʻa e tokolahi ʻo e mēmipasipi ʻi he Siasí pea mo ʻene tākiekina ki tuʻapuleʻangá ʻi he hili ʻa e taú ʻo laka ange ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá, pea faingataʻa ai ke fakahoko ke tatau kotoa pē ʻa e ngaahi polokalama ʻa e Siasí. Naʻe fakafatongia ʻaki ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ʻa ʻEletā Lī ʻa hono tataki e ngaūe ʻa e Siasí ke fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Siasí pea ʻomi e ngaahi houalotú mo e ngaahi polokalamá kotoa ke tokangaʻi ʻe he taki lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe tokangaʻi ʻe ʻEletā Lī ha ngāue ne vave hono fakafekauʻakí pea naʻá ne fiefia ke mamata ki hono tataki vāofi ʻe he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngāue ʻo e ongoongoleleí pea mo e kau ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi he ngaahi lēsoni mo e ʻekitivitī tatau.3

ʻI loto ʻi ha taʻu ʻe tolu mei he 1962, ne mole fakatouʻosi ai e uaifi ʻo ʻEletā Lī ko Fení, mo hono ʻofefine ko Mōliní, koeʻuhí ko haʻana puke fakatuʻupakē, ko ha taimi naʻá ne ui ko e “aʻusia fakamamahi taha” ʻo ʻene moʻuí. ʻI he 1963, naʻá ne mali ai mo Feleta Soana Seniseni ʻi he Temipale Sōlekí, pea naʻá na faʻa fononga fakataha ʻi he ngaahi fatongia faka-Siasí lolotonga e ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo e hoko ʻa ʻEletā Lī ko ha ʻAposetoló peá ne hoko kimui ko ha Palesiteni ʻo e Siasí.4

ʻI he 1970, naʻe ui ai ʻe he Palesiteni foʻou ʻo e Siasí ne toki fakanofo ko Siosefa Filitinga Sāmitá ʻa Hāloti B. Lī ke hoko ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo tānaki atu ki he fatongia foʻou ʻo ʻEletā Lī ko ha Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he pekia ʻa Palesiteni Sāmita hili ha māhina ʻe 30 mei aí, naʻe fakanofo ʻa Palesiteni Lī ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe meimei ke kamata ai pē he taimi ko iá ʻa ʻene fekuki mo e langa mamahi mei he poloka ʻa e kongokonga totó (blood clots) pea naʻe meimei ke fai ai pē hono toutou faitoʻo iá ʻi he toenga ʻo ʻene hoko ko e palesitení. Naʻá ne kei fononga pē ki Mekisikou Siti ki he konifelenisi fakaʻēlia hono ua ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, ʻa ia naʻe hoko ko e fakatahaʻanga tokolahi taha ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha konifelenisi lahi pe konifelenisi fakavahe ʻi he taimi ko iá. Naʻá ne folau foki ki he Fonua Tapú, ʻo ne hoko ai ko e fuofua Palesiteni ʻo e Siasí ke ʻaʻahi ki ʻIsilelí, ʻa ia naʻá ne ʻaʻahi ai ki he ngaahi feituʻu fakahisitōlia ne fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí, fai ha ngaahi fakataha lotu fakatuʻupakē, pea fokotuʻu ʻa e fuofua kolo ʻo e Siasí ʻi Selusalemá.5

ʻI he pongipongi hili e ʻAho Kilisimasi ʻo e 1973, naʻe ʻave ai ʻa Palesiteni Lī ʻo tokoto falemahaki koeʻuhí ko ha vaivaia hono sinó mo e ngaahi palopalema ki he maʻamaʻá. Naʻá ne pekia fakafokifā kimui ange he ʻaho ko iá. Naʻe tohi ʻe Sipenisā W. Kimipolo, naʻá ne fetongi ia ʻi he Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo pehē, “Naʻe hoko ʻa Palesiteni Lī ko ha kaungāmeʻa lelei ʻo e niʻihi faingataʻaʻiá. Neongo naʻá ne hoko ko ha taki tuʻukimuʻa mo ha taha ngāue mālohi, ka naʻá ne maʻu taimi maʻu pē ke ʻaʻahi ki he mahakí mo e niʻihi naʻe mafasia e lotó. Ko e taimi ʻoku lotu ai ʻa Palesiteni Lií, naʻá ne fefolofolai moʻoni mo ʻene Tamai Hēvaní.”6

Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e moʻui ʻa Hāloti B. Lī, vakai ki he ngaahi vitiō Prophets of the Restoration ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org pe ʻi he polokalama Gospel Library.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Fakafekauʻaki, Ngaahi Polokalama Uelofeá, Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká