Hisitōlia ʻo e Siasí
Siosefa Filitinga Sāmita


Siosefa Filitinga Sāmita

Naʻe hoko ʻa Siosefa Filitinga Sāmita ko e Palesiteni hono 10 ʻo e Siasí mei he 1970 ki heʻene pekia ʻi he 1972. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi he taʻu 1876 kia Sulina Lemisoni Sāmita mo Siosefa F. Sāmita, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻe hoko kimui ko e Palesiteni hono 6 ʻo e Siasí. Naʻe tokoni ʻa Siosefa Filitinga Sāmita ki heʻene faʻeé ʻi heʻene kei siʻí, ʻa ia ne hoko ko ha māʻuli kuo laiseni, pea ngāue ʻi he faama ʻa e fāmilí mo ʻene tamaí mo e ngaahi tokouá.1 Naʻe fakahoko ʻe he tamai ʻa Siosefá mo hono kāingá ʻa e mali tokolahí, pea naʻe lahi hanau niʻihi ne toi ʻi he taʻu 1880 tupú ʻi he taimi ne hoko ai ha kemipeini ʻa e puleʻanga ʻAmeliká ʻo fakafepakiʻi mālohi ʻa e mali tokolahí pea uesia ai e moʻui fakafāmili ʻa ha Kāingalotu tokolahi. Naʻe manatu ʻa Siosefa naʻe faʻa fakaʻekeʻeke ia mo hono fāmilí mo e kaungāʻapí ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻanga ne nau fakatotoloʻi ʻene tamaí mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí. Naʻá ne manatu ki heʻene “manavahē ki he kau ʻōfisa fakapuleʻanga māʻolungá” ʻi heʻene sio ki heʻenau “fakamovetemoveteʻi” e ngaahi fāmilí, tautefito ki he taimi ne ʻikai ʻi ʻapi ai ʻene tamaí.2

Naʻe mali tuʻo tolu ʻa Siosefa Filitinga Sāmita. Naʻá ne fetaulaki mo Lui Setilifi lolotonga ʻene ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, peá na mali ʻi he taʻu 1898. Naʻe fanauʻi ʻe Lui ha ongo ʻofefine ʻe toko ua, ka ʻi he taʻu 1908 naʻá ne faingataʻaʻia ai mei hono feitamaʻi ʻo e fika tolú peá ne pekia ai ʻoku teʻeki ke fanauʻi ʻa e pēpeé.3 Hili ha māhina ʻe valu mei ai, ne mali ʻa Siosefa mo ʻEitolo Leinolo, pea naʻe ʻi ai haʻana fānau ʻe toko hiva. ʻI he taʻu 1937, naʻe pekia ʻa ʻEitolo mei ha fānoa e totó he ʻutó, ʻo toe hoko ai ʻa Siosefa ko ha uitou ko hono tuʻo uá.4 ʻI he taʻu hono hokó, ne mali ʻa Siosefa mo Sesi ʻEvani, ko ha taha hiva solo ʻi he Kuaea Tāpanekalé. ʻI he taʻu ʻe 30 hono hokó, naʻá ne faʻa hiva solo ai (taimi ʻe niʻihi naʻá na tiueti mo Siosefa) lolotonga ʻena ngaahi fefonongaʻaki ʻi he ngāue faka-Siasí.5

ʻĪmisi
Palesiteni Siosefa Filitinga Sāmita mo Seni ʻEvani Sāmita

Ko hono teuteu e hivá ʻe Palesiteni Siosefa Filitinga Sāmita mo Sesi ʻEvani Sāmita, ko hono uaifi mo e tokotaha hiva tuʻukimuʻá.

Naʻe līʻoa ʻe Siosefa e konga lahi ʻo ʻene moʻuí ki he ngāue maʻá e Siasí. Hili ha taimi nounou mei heʻene fuofua malí, naʻá ne mavahe ai ʻo ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani. Lolotonga ʻene ʻi he fonua ʻo ʻene ngaahi kuí, naʻá ne tali ai e kole ʻene tamaí ke fakatotoloʻi ʻenau ʻakau fakafāmilí mo tānaki ha ngaahi fakamatala fakatohihohoko mei he ngaahi lekooti motuʻa fakalotofonuá, ʻo tupunga ai haʻane tokanga ki he hisitōlia fakafāmilí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.6 ʻI he foki ʻa Siosefá, naʻá ne maʻu ha faingamālie ke ngāue ʻi he ʻŌfisi Faihisitōlia ʻa e Siasí, ʻa ia naʻá ne tokoni ai ki hono fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi ongoongo lolotonga fekauʻaki mo e Siasí mo ha ngaahi lipooti kehe. Naʻá ne faʻa vakai ai ki ha ʻū naunau ne hiki ke fakakoviʻi pe fakahalaʻi ʻa e Siasí mo hono kāingalotú, pea naʻe fakaʻau ke ne anga ki hono fakatonutonu e ngaahi fakamatala halá ʻaki ha fakamatala fakafolofola mo fakahisitōlia. Hili ha taʻu ʻe nima mei he kamata ngāue ʻa Siosefá, naʻe fokotuʻu ia ke hoko ko ha tokoni faihisitōlia ʻa e Siasí pea hoko atu ʻene fakatotolo fakahisitōliá mo e faʻutohí ʻi ha taʻu ʻe 70.7

ʻI hono taʻu 33 naʻe ui ai ʻa Siosefa ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe taʻu ʻe onongofulu ʻene ngāue fakaeʻaposetoló pea naʻe kau ai ha ngaahi ngāue kehe ko ha tauhi laipeli peá ne hoko kimui ko e palesiteni ʻo e Sosaieti Tohi Hohoko ʻa ʻIutaá (mei he taʻu 1910 ki he 1961) pea mo ha Faihisitōlia mo ha Tauhi Lekooti ʻa e Siasí (mei he taʻu 1921 ki he 1970).8 Naʻe lelei ʻaupito ʻene faʻu tohí pea naʻá ne faʻu mo ha ngaahi malanga lahi; ko ha ngaahi fakamatala ʻe laungeau ʻi he ngaahi kaveinga fekauʻaki mo e tohi hohokó, tokāteliné, mo e hisitōliá; mo ha ʻū tohi ʻe 18. Naʻe hoko ʻene faʻu ʻa e Teachings of the Prophet Joseph Smith ke fakatupulaki ai ʻa e maheni mo e ngaahi fakakaukau mo e akonaki ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI he hili ha taʻu ʻe taha ʻo e ngāue ʻa ʻEletā Sāmita ko ha Faihisitōlia mo e Tauhi Lekooti ʻa e Siasí, naʻá ne pulusi ʻa e Essentials in Church History, ʻa ia ne tuʻo 20 hono toutou pākí pea naʻe manakoa hono fakatauá ʻo aʻu ki he 1970 tupú. Naʻe faʻa faʻu ʻe he kau faʻu tohi he taimi ko iá ha ngaahi talanoa lōloa mo faingataʻa; naʻe mavahe ʻaupito ʻa e Essentials in Church History mei he founga faʻu tohi ko ʻení ʻaki hono fakanounou e ngaahi fakamatala lōloá pea fakamatalaʻi hangatonu mo faingofua ʻa e ngaahi meʻa ne hoko he kuohilí, ʻa ia naʻe tākiekina lahi ai ʻa e founga ne faʻu ʻaki e ʻū tohi lēsoni mo e naunau kehe ne fakataumuʻa maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe hoko ʻa e mateaki taʻe toe veiveiua ʻa ʻEletā Sāmita ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he tuʻunga malangá pea ʻi heʻene ʻū tohí ke ne hoko ai ko e tokotaha ʻiloa taha ʻi hono maluʻi ʻo e tuí ʻi hono toʻu tangatá.9

Hili ha taimi nounou mei he pekia ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei ʻi he taʻu 1970, naʻe hikinimaʻi ʻa Siosefa Filitinga Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe tataki ʻe Palesiteni Sāmita ha toe vakaiʻi ʻo hono fakalele ʻo e Siasí ʻa ia ne fakalakalaka ai e fakafekauʻaki ʻo e ngaahi meʻa ʻoku pulusí mo e fetuʻutakí, toe fokotuʻutuʻu e ngaahi potungāue ʻi he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí, pea ʻomi ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki ha tuʻunga lahi ange ʻo e faituʻutuʻuní, ʻa ia ne faʻa tuku fakatatali pē ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ne kamataʻi foki mo ha ngaahi konifelenisi fakaʻēlia ke fakafehokotaki lelei ange ʻa e Kau Taki Māʻolungá mo e kāingalotu ʻi tuʻapuleʻangá.10 Koeʻuhí ko e moʻui lelei ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne toki fuofua tokoto falemahaki pē ʻi hono taʻu 94. Naʻe hoko atu ʻene kau ki he ngaahi fakatahaʻangá mo e ʻaʻahi ki he Kāingalotú ʻo aʻu ki ha taimi siʻi kimuʻa ʻi hono taʻu 96, ʻa ia ko e taimi naʻá ne pekia ai ʻi ha efiafi Sāpate ʻi Siulai 1972.11

Ki ha fakamatala lahi ange kau ki he moʻui ʻa Siosefa Filitinga Sāmitá, vakai ki he ngaahi vitiō, Prophets of the Restoration ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org pe ʻi he polokalama Gospel Library.

Ngaahi Tefito Fekauʻaki: Siosefa F. Sāmita, Siaosi ʻAlipate Sāmita, Hisitōlia Fakafāmilí mo e Tohi Hohokó, Ko e Fakakaukau ki he Moʻui Kimuʻa ʻa e Meʻa Moʻuí, Fakafekauʻaki

  1. Joseph Fielding Smith Jr. and John J Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith: Tenth President of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: Deseret Book, 1972), 52.

  2. Smith and Stewart, Life of Joseph Fielding Smith, 39–42. Vakai foki ki he Tefito: Lao Fakafepaki ki he Mali Tokolahí.

  3. Smith and Stewart, Life of Joseph Fielding Smith, 72, 75, 161–62.

  4. Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God (Salt Lake City: Deseret Book, 1992), 140, 271; death certificate for Ethel Smith, Provo, Utah Co., UT, Aug. 26, 1937, no. 398, Utah State Archives, Salt Lake City.

  5. Gibbons, Joseph Fielding Smith, 276–78.

  6. Smith mo Stewart, Life of Joseph Fielding Smith, 79, 120–21.

  7. Smith mo Stewart, Life of Joseph Fielding Smith, 126–27; Reid L. Neilson and Scott D. Marianno, “True and Faithful: Joseph Fielding Smith as Mormon Historian and Theologian,” BYU Studies Quarterly, vol. 57, no. 1 (2018), 14, 63–64. ʻI he vahaʻa taʻu 1953 ki he 1967, naʻa faʻu maʻu pē ʻe Siosefa Filitinga Sāmita ha fakamatala naʻe paaki ʻi he makasini ʻa e Siasí ne ui ko e The Improvement Era pea naʻe fakahingoa [ʻene fakamatalá] ko e “Your Question” ʻa ia ne hoko ia ko ha konga naʻe lahi taha hono laukonga ʻi he Siasí pea kau ai ha ngaahi fakamatala lahi ko hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi ʻa e kau laukongá; vakai, Smith and Stewart, Life of Joseph Fielding Smith, 320.

  8. Smith and Stewart, Life of Joseph Fielding Smith, 150; Gibbons, Joseph Fielding Smith, 368; Leonard J. Arrington, “The Founding of the LDS Church Historical Department, 1972,” Journal of Mormon History, vol. 18, no. 2 (Fall 1992), 42, 45. Naʻe fakakau mai ʻe he Siasí ʻa e Sosaieti Tohi Hohoko ʻo ʻIutaá ʻi he 1895 pea liliu ʻa e kautaha ko ʻení ki he Potungāue Hisitōlia Fakafāmilí ʻi he 1987; vakai, Tefito: Hisitōlia Fakafāmilí mo e Tohi Hohokó.

  9. Neilson and Marianno, “True and Faithful,” 27–30.

  10. Gibbons, Joseph Fielding Smith, 464–65, 477, 479. Vakai foki ki he Tefito: Fakafekauʻaki.

  11. Gibbons, Joseph Fielding Smith, 476, 480, 486, 488, 493–94.