Hisitōlia ʻo e Siasí
Paʻale P. Pālati


“Paʻale P. Pālati,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Paʻale P. Pālati”

Paʻale P. Pālati

Kimui ange ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830, ko Paʻale P. Pālatí, naʻe taʻu 23, pea naʻá ne maʻu ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko Pālatí ko e tangataʻifonua ia ʻo Niu ʻIoke, pea naʻá ne hiki ki ʻOhaiō ka naʻá ne ongoʻi naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke ne foki ki Niu ʻIoke ʻo malanga ai. Naʻe fakafiefia kiate ia ʻa e Tohi ʻa Molomoná. “Ne u lau he ʻahó kotoa; naʻe hoko e kaí ko e fakaongosia kiate au, he naʻe ʻikai ke u fie kai; naʻe hoko e mohé ko e fakaongosia ʻi he poʻulí, he ne u saiʻia ange he laukongá ʻi he mohé,” naʻá ne tohi kimui ange, ko hono aofangatukú, “Naʻá ku ʻilo pea naʻe mahino naʻe moʻoni ʻa e tohí.”1 Naʻá ne fetuʻutaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo Siosefa Sāmitá pea naʻe ʻikai fuoloa kuo papitaiso.

ʻĪmisi
Puipuituʻa ʻo Paʻale P. Pālatí

Tā ‘o Paʻale P. Pālatí ʻi he puipuituʻá.

ʻI he Angalelei ʻa e Potungāue Hisitōlia ʻo e Siasí

Meimei taimi pē ko iá hili hono papitaiso ʻo Pālatí, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ke uiuiʻi ʻa Pālati ke ngāue fakafaifekau ke malanga ki he kau ʻInitia ʻAmeliká ʻi he feituʻu kauʻāfonua fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití.2 ʻI heʻenau fonongá, naʻe kiʻi mālōlō ʻa Pālati mo hono kaungā-fonongá ofi ki Ketilani, ʻOhaiō, ke talanoa mo ʻene faifekau kimuʻá, ko Sitinī Likitoni. Naʻe ʻikai fuoloa kuo kau ki he Siasí ha kakai ʻe toko teau tupu ʻi ai mo e feituʻu takatakai ʻi Ketilaní, kau ai ʻa Sitinī mo Fīpē Likitoni.3 ʻI he 1835 naʻe uiuiʻi ʻa Pālati ke hoko ko e taha ʻo e kau fuofua mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.4 ‘I he 1836 naʻá ne ngāue fakafaifekau ʻi Kānata ʻa ia ne tupu ai ʻa e ului ʻa e Palesiteni ʻi he kahaʻú ʻo e Siasí ko Palesiteni Sione Teila mo hono uaifi ko Leonolá, pea pehē kia Mele Filitingi, ʻa ia naʻá ne mali kimui ange mo Hailame Sāmita pea naʻe hoko ko e faʻē mo e kui fefine ʻo e Kau Palesiteni ʻo e Siasí he kahaʻú.5

‘I he taimi naʻe kapusi ai e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei he siteiti ʻo Mīsulí ʻi he 1838– 39, naʻe puke pōpula ʻa Pālati koeʻuhí ko ʻene kau ʻi ha tau mo e kau Mīsulí pea naʻá ne nofo pōpula ʻi ha laulau māhina ʻi Lisimoni mo Kolomupia, Mīsuli, kimuʻa peá ne hao ʻo kau fakataha mo e Kāingalotú ʻi ʻIlinoisi.6 ‘I he vahaʻa ʻo e 1839 mo e 1842, naʻá ne kau ʻi he ngāue fakafaifekau fakaeʻaposetolo ki ʻIngilaní ʻo iku ului ai ha lauiafe. Hili iá, ‘i he 1847, naʻe taki ʻe Pālati mo Sione Teila ha kulupu fononga saliote lalahi ʻi he ngaahi potu tokaleleí ki he Teleʻa Sōlekí, ʻo nau muimui ʻi he hala naʻe ngaohi ʻe he fuofua kautahá ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa.

Naʻe maʻu ʻe Pālati ha ngaahi taumuʻa ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní. Lolotonga e konga kimuʻa ʻo e taʻu 1850, naʻá ne tokangaʻi e ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻēlia lahi ʻo e Siasí ʻi he Pasifikí, naʻá ne fononga tuʻo ua ki Kalefōnia peá ne fetuʻutaki tohi mo e kau faifekaú ʻi he Pasifikí kotoa. Naʻá ne fononga ki Silei, ʻa ia naʻá ne ako ai e lea faka-Sipeiní peá ne feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, ʻo ne hoko ai, mo hono uaifi ko Fīpeé mo hono hoa ngāue ko Lufusi ʻAlení, ko e fuofua kau faifekau ʻi Saute ʻAmelika. Naʻá ne tohi kia Pilikihami ʻIongi, ʻo fokotuʻu ange ke ako ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi lea fakafonua kehé koeʻuhí ke nau lava ʻo ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní. ʻI he taimi naʻá ne foki ai ki Kalefōniá, naʻá ne akoʻi e lea faka-Sipeiní ki he niʻihi kehé.

ʻI he hoko ʻa Pālati ko e tokotaha faʻu tohi mohu talēnití, naʻá ne faʻu ha ngaahi tohi, fanga kiʻi tohi, ngaahi fakamatala he nusipepá, maau, mo e ngaahi himi ke fakamatalaʻi mo maluʻi ʻene tuí. ʻI he taʻu 1837 naʻá ne tohi ʻa e A Voice of Warning, ko e taha ʻo e ngaahi tohi fakafaifekau manakoa taha ‘o e senituli 19. Lolotonga ʻene ʻi ʻIngilaní, naʻá ne fuofua ʻiloʻi mo fakatonutonu ha nusipepa naʻe ui ko e Latter-day Saintsʻ Millennial Star.7 Naʻá ne pulusi ʻi he 1855 ʻa e Key to the Science of Theology, ko ha fakamatala ʻo e Tokāteline ‘o e Siasí mo e tui fakalotú. Naʻá ne hiki foki mo ha piokālafi naʻe pulusi hili ʻene pekiá.

Lolotonga e kei talavou ʻa Pālatí, naʻá ne mali mo Fengifuli Halesī, ʻa ia naʻá ne papi ului ki he Siasí mo ne poupouʻi ia ʻi hono ngaahi misiona kehekehe ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi heʻene fāʻeleʻi ʻena ʻuluaki pēpeé, ko Paʻale Siʻi, ‘i he 1837. Naʻá ne toe mali mo ha uitou ko Mele ʻAna Folosi Siteni, ʻa ia naʻá na fononga fakataha ʻi heʻene ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. Naʻe fakafeʻiloaki ki he ongo Pālatí ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí ʻi he taimi naʻá na foki ai mei ʻIngilaní, pea naʻá na tali lelei fakataha ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá. Naʻe mali ʻa Pālati mo hono fuofua mali tokolahí ʻi he 1843, pea fāi mai ʻo ne mali mo e kakai fefine ʻe toko 12 lolotonga ʻene kei moʻuí. Ko e tamai ia ki ha fānau ʻe toko 30. Naʻe fakamatalaʻi ʻe hono ngaahi uaifí ʻa e maʻumaʻuluta fakalūkufua honau fāmilí, pea naʻe fakahaaʻi ʻe Pālati ʻene ʻofa lahi ki hono fāmilí ʻi heʻene ngaahi tohi kiate kinautolu lolotonga ʻene ngaahi fononga he ngāue fakafaifekaú.

Ko hono uaifi fakamuimui tahá ko ʻElenoa Seini Makomu, naʻe papi ului ki he Siasí lolotonga ʻene nofo ʻi Kalefōniá. Fakatatau mo ‘ene fakamatalá, naʻe ngaohikovia ia ʻe hono husepāniti ʻolokahōlika ko Hekitā Makilinī peá ne ʻave ʻena fānau ʻe toko tolú ke nofo mo ʻene [ʻElenoa] ongomātuʻá ʻi Niu ʻOalini hili ʻene papitaisó. Koeʻuhí ko hono ngaohikovia ia ʻe hono husepānití, naʻá ne tukuange ia peá ne hiki ki Sōleki Siti. ʻI ha taimi naʻe faingataʻa ai ke fai ha vete malí, hangē ko e kau ʻAmelika tokolahi kehe ʻi he ngaahi tūkunga tatau mo iá ʻi he senituli 19, naʻe pehē ʻe ʻElenoa kuo ngata ʻene nofo-malí neongo naʻe teʻeki ai ke na vete mali fakalao.8 Naʻá ne mali mo Pālati ʻi Nōvema 1855 peá ne ʻalu mo [ia] ʻo ngāue fakafaifekau ki he ngaahi vahefonua fakahahaké, mo ne ʻamanaki te ne ʻomi ʻene fānaú mei he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá. Naʻe fakatokanga ʻe heʻene tamaí ki hono husepāniti kuó na takitaha maʻaná fekauʻaki mo ʻene [ʻElenoa] feingá, peá ne fakalotoʻi ha polisi ʻAkanasasi ke puke pōpula ʻa Pālati ʻi Mē 1875. Naʻe toloi ʻe he fakamaau fakapuleʻangá ʻa e meʻa ne hokó pea kimui ange aí naʻe tukuange ʻa Pālati, ka naʻe muimuiʻi ʻe Makilini ʻa Pālati ʻo ne tamateʻi ia. Naʻe tengihia moʻoni ʻe he Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ʻene molé.

ʻI ha taʻu ʻe fā kimuʻa pea pekia ʻa Pālatí, naʻá ne manatu ki heʻene moʻuí ʻi ha tohi naʻá ne fai ki hano kaungāmeʻa mei heʻene toʻu tupú. Kuo hanga ʻe heʻene tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo liliu ʻene moʻuí pea ʻave ia ke mamaʻo mei hono ʻapi heʻene kei tamasiʻí ʻi Niu ʻIoké. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ko hono fakanounoú, kuó u hoko ko ha tokotaha faama, ko ha tamaioʻeiki, ko ha taha toutai, ko ha taha keli, ko ha taha kolekole, ko ha taha malanga, ko ha taha faʻu tohi, ko ha taha ʻētita, ko ha fakafofonga fakapuleʻanga, ko ha taha fefakatauʻaki, ko ha kaumātuʻa, pea mo ha ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisi.” ʻI he hoko maʻu pē ʻa Pālati ko e faifekaú, naʻá ne ʻoange ki hono kaungāmeʻá ʻa e pōpoaki kuó ne ʻoange ki he tokolahi lolotonga ʻene kei moʻuí: “Fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá,” talangofua ki he pōpoaki ‘o e ongoongoleleí, papitaiso, pea “tokoniʻi kimautolu ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻene māʻoniʻoní.”9

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Ngaahi Makasini ʻa e Siasí, Kau Faifekau Kimuʻá, Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá