Hisitōlia ʻo e Siasí
Fāmili ʻo Siosefa mo ʻEma Heili Sāmitá


“Fāmili ʻo Siosefa mo ʻEma Heili Sāmitá,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Fāmili ʻo Siosefa mo ʻEma Heili Sāmitá”

Fāmili ʻo Siosefa mo ʻEma Heili Sāmitá

Naʻe fepaki e fāmili ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmitá mo ha fakafepaki mo e fakamamahi lahi moʻoni, ʻo kau ai hono fakatangaʻi fakapolitikale mo fakalotu, tuli mei honau ʻapí, kae pehē ki he mate kei iiki haʻana fānau ʻe toko fitu pea mo hono fakapoongi ʻo Siosefá.1 Naʻe fefakamālohiaʻaki e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. Hangē ko ʻení, lolotonga hono fakahū pōpula ʻa Siosefa ʻi he Falepōpula Lipetií, naʻá ne faitohi ai kia ʻEma ʻo fai ha fakalotolahi kiate ia, lolotonga ʻene loto mamahi heʻena mavahevahé. Naʻá ne fakahinohinoʻi foki ia ʻo kau ki heʻena fānaú: “Talaange ʻoku maʻu ʻe Tamai ha ʻofa haohaoa kiate kinautolu pea ʻokú ne fai e meʻa kotoa pē te ne lavá ke hola ai mei he kau fakatangá ʻo ʻalu atu kiate kinautolu.”2 ʻI he ngaahi taʻu kimui angé, naʻe vāofi pē ʻa e fānau Sāmita ne kei moʻuí mo nau fepoupouʻaki ʻi heʻenau tokoni ki he siasí. Naʻa nau taukapoʻi e ongoongo ʻenau faʻeé mo tauhi ia ʻo aʻu ki heʻene mālōlō ʻi he 1879.

Hili e mali ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi he 1827, naʻe nofo taimi siʻi e fāmilí ʻi Manisesitā mo e fāmili ʻo Siosefá, pea nau toki hiki ki Hāmoni ʻi Penisilivēniá. Naʻe mālōlō pē ʻena ʻuluaki fānau ʻe toko tolú ʻoku teʻeki ai ʻosi ha ʻaho ʻe taha, pea ne na toki ohi pē ha ongo māhanga mo kamata tauhi hake ʻena fānau totonú ʻi heʻenau hiki ki ʻŌhaioó. ʻI ʻŌhaioó, naʻe ʻai ʻe Siosefa ke napangapangamālie ai ʻene moʻui fakafāmilí pea mo e ngāue lahi ki he meʻa fakatakí, ʻi heʻene tataki ha siasi ne tupu vave, kae ʻi ai honau fanga kiʻi kolo ʻi he ʻIunaiteti Siteití, kae pehē ki ha kolo ʻo e Kāingalotú ne tupulaki ʻi Mīsuli. Naʻe hanga ʻe he tō lalo fakapaʻanga ʻa e fonuá kotoa, mate pea mo e Kautaha ʻo e Sosaieti Pangikē Malu ʻa Ketilaní, kae pehē ki he fakautuutu hono fakamanamanaʻi e moʻui ʻa Siosefá, ʻo ʻave e fāmilí ni mei ʻŌhaiō ki Mīsuli he konga kimuʻa ʻo e 1838, ka naʻe toe fakalalahi ange ai e fakafepaki ki he Kāingalotu ʻi Mīsulí ʻi he taʻu hokó, ʻo aʻu ki hono hanga ʻe he houtamaki e kau fakatangá ʻo vaetuʻua e kiʻi fāmilí. Naʻe nofo ʻa ʻEma ia ʻi ha ʻapi ʻo e Kāingalotu ʻi ʻIlinoisí lolotonga ia hono fakahū pilīsone ʻa Siosefa ʻi Mīsulí. ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1839, naʻe toe fakataha ai ʻa Siosefa mo e fāmilí hili haʻane hao mei hano toe fakahū pilīsone ia.

ʻI ʻIlinoisí, naʻe kau atu e fāmilí ki hono fakalakalakaʻi e kolo ko Nāvuú, pea fakatou kau ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi hono taki ha ngaahi kulupu fakapuleʻanga mo fakalotu ʻi he ngaahi taʻu siʻi ka hokó. Lolotonga e ʻi Nāvū ʻa Siosefá, naʻá ne fakahoko ai e mali tokolahí ʻo fakatatau mo e fakahinohino kiate ia ʻi ha fakahā. Naʻe tokolahi ha kakai fefine naʻe toe mali ʻa Siosefa mo kinautolu, neongo ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni falalaʻanga ia naʻe ʻi ai haʻane fānau mo hono fanga mali tokolahí.3 Naʻe ʻikai fakahāhāholo hono fakahoko e mali tokolahí ʻi Nāvū, pea naʻe ʻikai fakahaaʻi ʻe Siosefa ia pe sio ha taha ki haʻane nofo mo ha taha ʻo hono ngaahi mali tokolahí. Ko ia naʻe ʻikai ke sio tonu e fānau Sāmitá ia ki hano fakahoko ʻo e mali tokolahí. Ka naʻe tui ʻa Siosefa  III, ʻAlekisānita mo Tēvita ia naʻe ʻikai ko ʻenau tamaí naʻe tupu mei ai e tokāteline ko iá.4

ʻI he pekia ʻa Siosefa ʻi he 1844, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe ʻEma e meʻa ke fai ki he koloa fakatāutaha ʻa Siosefá, kau ai ha ngaahi koloa tukufakaholo mahuʻinga. Naʻe kei tauhi pē ʻe ʻEma ia e tatau totonu ʻo e liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú (kau ai e tohi ʻa Mōsesé ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá) pea mo e tohi faka-ʻIsipite he kiliʻakaú ne fekauʻaki mo e tohi ʻa ʻĒpalahamé. Naʻe nofo ʻa ʻEma ʻi Nāvū mo e fānaú lolotonga e hiki ha konga lahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ki he Fuʻu Ano Māsimá. Naʻe hanga ʻe hono husepāniti fika uá ko Luisi Pitamoni, ʻo ʻave e tatau totonu ʻo hono Liliu e Tohi ʻa Molomoná mei hano faʻo ʻi he makatuliki ʻo e Fale Nāvuú. ʻI he hoko ko ia e kau mēmipa ʻo e fāmili Sāmitá ki he tuʻunga fakataki ʻo e Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe hanga ʻe he Siasi ne Fokotuʻutuʻu Foʻoú (ne ui kimui ange ko e Komiunitī ʻo Kalaisí), ʻo fakatolonga ha konga lahi ʻo e ngaahi koloa tukufakaholo ko ʻení ʻo aʻu mai ki he taimí ni. Naʻe poupouʻi ʻe he fāmili Sāmitá e ngāue mo e mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefá, pea ʻikai ngata pē ʻi hono tuku mai ha tukufakaholo tuʻuloa ki honau hakó, ka ko ha fakamoʻoni mahuʻinga fau foki ia ki he meʻa ne foua ʻe he fuofua Kāingalotu ʻo e Siasí.

Siosefa Sāmita ko e Siʻi. (1805–1844)

(Vakai, “Joseph Smith and His Papers: An Introduction,” josephsmithpapers.org.)

ʻEma Heili Sāmita Pitamoni (1804–1879)

(Vakai, “ʻEma Heili Sāmita,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí.)

Foha naʻe ʻIkai Fakahingoá (1828)

Naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻEma ha tamasiʻi tangata ʻi he ʻaho 15 ʻo Sune  1828, ka naʻe mate pē tamasiʻí he ʻaho tatau. ʻOku ʻasi ʻi ha maka faʻitoka ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Heilí ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, ʻo pehē “Ko e Fakamanatu ʻo ha Foha Kei Valevale ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmita, 15 Sune  1828.” Naʻe tohi ʻe ha kāinga ʻi ha Tohi Tapu fakafāmili e foʻi lea ko e “ʻAlavini” ke ʻiloʻi ʻaki e tamasiʻí ni, ka naʻe toe fakapapauʻi meia ʻEma kimui ange naʻe ʻikai pē fakahingoa e kiʻi tamasiʻí ia.5

Ongo Māhanga naʻe ʻIkai Fakahingoá (1831)

ʻI he 1831, naʻe fāʻeleʻi ai ʻe ʻEma ha māhanga lei, ko ha taʻahine mo ha tamasiʻi, ka naʻá na fakatou mate kei valevale pē ʻi hona fāʻeleʻí. ʻI he ʻaho hokó, naʻe fāʻele foki ai ha kaungāmeʻa ʻo e fāmilí ko Sūlia Kelepi Moataki ko ha ongo māhanga, ka naʻe mālōlō e faʻeé hili ha houa ʻe ono mei heʻene fāʻelé. Naʻe hanga ʻe he husepāniti ʻo Sūliá ko Sione Moataki, he kuó ne siʻi uitou mo ha fānau ʻe toko nima ke tauhi mo tokangaʻí, ʻo foaki e ongo māhangá kia ʻEma mo Siosefa ke na pusiakiʻi. ʻOku mahino naʻe ʻikai pē ke fakahingoa ʻe ʻEma ia e ongo māhanga maté. ʻI hono kole ko ia ʻe heʻene faʻē-ʻi he-fonó, ko Lusi Meki Sāmita, ke ʻoange ha fakamatala ki ha hisitōlia fakafāmilí, naʻe ʻikai fakakau ai ʻe ʻEma ia ʻene ʻuluaki tamasiʻí pea mo e ongo māhangá. ʻI hano ʻinitaviu ia ʻe hono foha kuo fuʻu lahí, ko Siosefa Sāmita ko e  III, naʻe fakamatala ai ʻe ʻEma naʻe ʻikai moʻui fuoloa e toko tolú ni ia ke ʻoange hanau hingoa. Neongo naʻe ʻasi ʻi ha Tohi Tapu ʻa e fāmilí ko e ongo māhangá ko “Luʻisa” mo “Taitusi,” pea naʻe toki lekooti e ongo hingoá ni kimui ange ʻe ha kāinga, ka naʻe ʻikai ha lau ia pe ko e maʻu mei fē ia.6

Siosefa Moataki Sāmita (1831–1832)

Naʻe hanga ʻe Siosefa mo ʻEma ʻo pusiakiʻi ʻa Siosefa Moataki Sāmita mo hono māhanga fefine ko Sūliá, mei hona kaungāmeʻa ko Sione Moatakí, hili pē mālōlō e faʻē ʻa e ongo pēpē valevalé ni. Naʻe puke ʻa e pēpē ko Siosefá ʻi he mīselé he konga kimuʻa ʻo e 1832, pea lolotonga ko ia siʻono fakamohe ʻi ha mohengá, naʻe ʻohofi kinautolu ʻe ha kau fakatanga, ʻo toho ʻene tamai ko Siosefá mei he loki mohé ki he poʻuli momoko ʻi tuʻá ʻo tā ai pē ʻo siʻi pongia. Ne teʻeki ai hoko e taʻu taha ʻo e valevale ko Siosefa Moataki Sāmitá, kuó ne siʻi mālōlō ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Naʻe tala pē ʻe Siosefa Sāmita ko e mate ʻa hono foha ohí, koeʻuhí ko siʻene mokosia he pō momoko ko iá, pea naʻe fenāpasi ia mo e mahino fakafaitoʻo he taimi ko iá.7

Sūlia Moataki Sāmita Tikisoni Mītolotoni (1831–1880)

ʻI he taimi naʻe foaki ai ʻa Sūlia mo hono māhanga tangatá ʻe heʻena tamai fakanatula ko Sione Moataki ke pusiakiʻi kinauá, naʻe kole ange ʻe ʻEma Sāmita kia Moataki ke ʻoua naʻá ne fakahā ki he fānaú ʻoku pusiakiʻi kinaua kae lava ke na ongoʻi pē ʻokú na kau moʻoni ʻi he fāmili Sāmitá. Ka naʻe ʻilo ʻe Sūlia e moʻoní ʻi hono taʻu nimá mei ha kaungāʻapi “angakovi.” Naʻá ne mali mo ʻIlaisa Tikisoni kimuʻa ʻi he 1850, pea ʻi heʻene pekia he 1853, naʻá ne hiki leva ki Nāvū. Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe ului ʻa Sūlia ki he lotu Katoliká hili ʻene mali mo ha tangata Katolika ko Sione Mītolotoni. Naʻe ʻikai haʻane fānau pea naʻá ne nofo ofi pē ki Nāvū he taimi naʻá ne mate ai ʻi he 1880.8

ʻĪmisi
photograph portrait of Julia Murdock Smith

Laʻitā ʻo Sūlia Moataki Sāmita Tikisoni Mītolotoni.

ʻI he angalelei ʻa e Community of Christ Archives

Siosefa Sāmita ko e III (1832–1914)

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosefa Sāmita ko e  III ʻi he ʻaho 6 ʻo Nōvema  1832, hili pē ʻa e foki ʻa ʻene tamai ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí, ki Ketilani mei haʻane ʻaʻahi ki Niu ʻIoke Siti mo Positoni. Hili ha taʻu ʻe  ono mei ai, naʻe mamata ʻa e “Talavou ko Siosefá” ki hono taki pōpula ʻene tamaí ʻi Mīsuli, pea hanga ʻe ha tangata leʻo ʻo fusi fakamālohiʻi ia mei heʻene tamaí mo fakamanamanaʻi ke “tuiʻi” ʻaki ia ha heletā.9 ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne ʻaʻahi ki he Falepōpula Lipetií mo ʻene faʻeé ʻo mohe ai mo ʻene tamaí pea mo ha kau pōpula kehe. Naʻá ne nofo ʻi Nāvū ʻo aʻu ki heʻene fuʻu lahi pea naʻe papitaiso ia ʻe heʻene tamaí ʻi he  1843.

ʻĪmisi
photograph portrait of Joseph Smith III

Tā kei siʻi ʻo Siosefa Sāmita ko e III.

ʻI he taʻu ʻe hongofulu hili e mālōlō e tamai ʻa Siosefa ko e  III ʻi he 1844, naʻe ʻikai pē ke ne kau ai ki ha niʻihi ʻo e ngaahi siasi ne nau hohoko ko ʻenau tukuʻau mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Lolotonga e moʻui ʻa Siosefa Sāmita ko e  Siʻí, naʻá ne foaki kia Siosefa ko e  III ha ngaahi tāpuaki, pea naʻe kau ai ha tāpuaki ne toki tala kimui ange naʻe palōmesi ange ai te ne tokangaʻi e Siasí.10 ʻI he 1856, naʻe haʻu kiate ia ha ongo tangata ne na fakafofongaʻi e siasi Fokotuʻutuʻu Foʻoú, ʻo ʻoange ki ai ha fakahā kuo tohi. Naʻe ʻasi he pepá ko Siosefa Sāmita ko e  III te ne fetongi ʻene tamaí ʻi he tukufakaholó, ka naʻe fakapāpākū ʻa Siosefa ia ke tali e fakaafe ke ne taki ha siasi ne toe fokotuʻu foʻoú. Naʻe hanga ʻe he ngaahi tāpuaki ʻa ʻene tamaí pea mo ha aʻusia fakalaumālie, ʻo fakalotoa ia ke ne kau ki he siasi Fokotuʻutuʻu Foʻoú pea ke ne puleʻi e Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (ʻoku ui he taimí ni ko e Komiunitī ʻo Kalaisí).11

ʻI he taʻu ʻe 54  ka hokó, naʻe taki ai ʻe Siosefa ko e  III e Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻoú, ko ha palōfita-palesiteni peá ne fokotuʻu mo ha ngaahi haʻofanga lotu ʻo e kau fuofua Kāingalotu ko ia ne ʻikai kau he hikifononga ki he Hihifó. Naʻe ʻiloa ia ko ʻene angatonú mo ʻene angai fakapolitikalé, pea naʻá ne feinga ke fakakakato e vīsone fakalotu ʻene tamaí mo fokotuʻu ha siasi ʻe tuʻuloa, pea ko e siasi lahi fika ua ia ne nau tala ne fokotuʻu kinautolu ʻe Siosefa Sāmita. Neongo naʻá ne pukepuke hono vahaʻa ngatae mo hono kāinga mo e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi ʻIutā ko Siosefa  F. Sāmitá, ka naʻe fakaʻikaiʻi pē ʻe Siosefa ko e  III ia naʻe mali tokolahi ʻene tamaí pea ʻikai ke ne tui ki he ngaahi ʻekitivitī ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí mo ʻenau maʻu e ngaahi feituʻu fakahisitōliá.12 Naʻá ne ʻomi hono ongo tokoua ko ʻAlekisānita mo Tēvitá ki ha tuʻunga fakatakimuʻa māʻolunga pea naʻá ne fakapapauʻi ʻe hanga ʻe hono fohá ʻo fetongi ia ko e palesiteni ʻo e siasí.13 Naʻe tuʻo tolu ʻene mali pea tuʻo ua ʻene hoko ko ha uitou, ʻo ʻuluakí kia ʻEmeline Kulisiuolo ʻi he 1856, pea kia Peta Metisoni ʻi he 1869, pea fakaʻosí kia ʻAita Lesieli Kalake ʻi he 1898. Naʻe hoko ʻa Siosefa ko e  III ko ha tamai ki ha fānau ʻe toko  17. Naʻá ne mate ʻi haʻane mahaki mafu ʻi he 1914.14

Feletiliki Kelenisā Uiliamisi Sāmita (1836–1862)

ʻOku siʻisiʻi e meʻa fakapepa ʻoku maʻu fekauʻaki mo e foha fika nima ʻo Siosefa mo ʻEma, ko Feletiliki Kelenisā Uiliamisi Sāmita, naʻe fāʻeleʻi ʻi he ʻaho 20 ʻo Sune  1836, ʻi Ketilani pea fakatauhingoa kia Feletiliki  G. Uiliamisi ko e taha ʻo e ongo tokoni ʻo Siosefa Sāmitá. Naʻe nofo ʻa Feletiliki he konga lahi ʻo ʻene moʻuí ʻi Nāvū ko ha tangata faama mo fefakatauʻaki, pea naʻá ne mali mo ʻAna Malia Sōnasi ʻi he 1857, pea mālōlō (mahalo mei he mahaki fatafatá) ʻi he 1862.15

ʻĪmisi
photograph portrait of Frederick Granger Williams Smith

Laʻitā ʻo Feletiliki Kelenisā Uiliamisi Sāmita.

ʻI he angalelei ʻa e Community of Christ Archives

ʻAlekisānita Heili Sāmita (1838–1909)

Naʻe fakatauhingoa ʻa ʻAlekisānita Heili Sāmita ki he taukapo mo e loea falalaʻanga ʻa e Kāingalotú ko ʻAlekisānita Tonifeni, pea naʻe fāʻeleʻi ia lolotonga e fakautuutu e fakatangá ʻi Mīsulí. Naʻe fua ʻe ʻEma ʻa e tamasiʻi māhina ʻe valu ko ʻAlekisānitá ʻo kolosi he Vaitafe Misisipí ʻi he 1839 ke na hao mei he “tuʻutuʻuni fakaʻauha” ʻa e Kōvana Mīsuli ko Līpēni W. Pōkisí. Naʻe tupu hake ʻa e tamasiʻí ʻo mateakiʻi ʻene tui ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo e ngāue fakaepalōfita ʻa ʻene tamaí. ʻI he fuʻu lahi ʻa ʻAlekisānitá, naʻá ne muimui ʻi hono taʻokete ko Siosefa ko e III ʻo kau ki he siasi Fokotuʻutuʻu Foʻoú peá ne ngāue ʻi ha ngaahi lakanga māʻolunga ʻi he Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻoú.16

ʻĪmisi
photograph portrait of Alexander Hale Smith

Laʻitā ʻo ʻAlekisānita Heili Sāmita.

Naʻe mali ʻa ʻAlekisānita mo ʻIlisapeti ʻAkanesi Kenitolo ʻi he 1861, pea ʻi ai ʻena fānau ʻe toko hiva. Hili pē ha taimi nounou mei hono fāʻeleʻi ʻo ʻena fuofua pēpeé, naʻe mālōlō ʻa e taʻokete ʻo Feletiliki ʻAlekisānitá ko Feletiliki Kelenisā Uiliamisi Sāmita, pea hohaʻa ai ʻa ʻAlekisānita ki he ikuʻanga taʻengata ʻo hono tokouá. ʻOku pehē naʻe hoko atu ai ʻene fuofua aʻusia fakalaumālié, ko ha fanafana mei he Laumālie Māʻoniʻoní naʻe fakanonga ai hono laumālié. Naʻá ne ongoʻi naʻe fakapapauʻi ange ʻoku “sai pē tuʻunga ne ʻi ai ʻa Feletilikí.”17

Naʻe ngāue fakafaifekau tuʻo lahi ʻa ʻAlekisānita ʻi he Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻoú, ʻo ne ʻaʻahi ki ʻIutā ʻi ha ngaahi taimi mo feʻiloaki mo hono kāinga ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Neongo ha fakakikihi mālohi ʻi he ngaahi kehekehe fakalotú, ka naʻá ne kei paotoloaki pē ha vā lelei mo hono kāinga ne ʻikai ke nau kau ki he siasi Fokotuʻutuʻu Foʻoú. Naʻá ne hoko ko ha tokoni ki hono tokoua ko Siosefa ko e  III, ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e RLDS  pea naʻe fakanofo ia ko e palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he RLDS  ʻi he 1890. Naʻá ne mālōlō ʻi he 1909 ʻi Nāvū lolotonga ʻene hoko ko ha pēteliake.18

Toni Kālosi Sāmita (1840–1841)

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Toni  Kālosi Sāmita he ʻaho 13 ʻo Sune  1840, ʻi Nāvū pea naʻá ne moʻui ʻi ha māhina pē ʻe 14 pea naʻe mate ʻi he malēliá hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei he tokoua ʻene tamaí ne tauhingoa ia ki aí, ko Toni Kālosi Sāmita, ko e tehina ʻo Siosefa Sāmitá. Naʻe lipooti ʻe ʻAlekisānita Sāmita ko e taha ʻo e ngaahi foha ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmitá, ko e kimuʻa pea mālōlō ʻenau faʻē ko ʻEmá he 1879, naʻe mamata ʻa ʻEma ki ha mata-meʻa-hā-mai naʻe takimamataʻi ai ia ʻe Siosefa Sāmita ʻi ha fuʻu fale lahi ʻi langi, ki ha nesilī ʻo ne fuofua ai ʻa e pēpē ko Toni  Kālosí. ʻI heʻene fehuʻi kia Siosefa fekauʻaki mo e toenga ʻena fānau kuo pekiá, naʻe palōmesi ange ʻa Siosefa te ne lava ʻi he hili ʻene moʻui fakamatelié, ʻo toe ʻohake ʻene fānau kotoa naʻe ʻikai moʻui ʻo lalahí.19

Foha naʻe ʻIkai Fakahingoá (1842)

ʻOku pehē naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻEma ha foha he ʻaho 6  ʻo Fēpueli 1842, ʻi Nāvū, peá ne toe tanu pē ʻa e tamasiʻí he ʻaho tatau.20

Tēvita Hailame Sāmita (1844–1904)

Naʻe feitamaʻi ʻe ʻEma ʻa Tēvita Hailame Sāmita he taimi naʻe pekia ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1844. Naʻe ʻiloa ʻa Tēvita ko ha punake pea naʻe hiva mo tā valivali, pea ngāue fakafaifekau tuʻo lahi kimui ange ʻi he Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻoú, pea naʻe faʻa ʻalu ai ki ʻIutā ʻo ne ʻaʻahi ai ki hono kāingá mo ha Kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe hohaʻa ʻa Tēvita ʻi he talanoa fekauʻaki mo e mali tokolahi ʻa ʻene tamaí, peá ne alea ai mo e taha naʻá ne tokoua ʻaki ko Siosefa  F. Sāmitá mo ne ʻinitaviu ha kau fefine naʻe pehē kuo nau sila kia Siosefa Sāmita. Naʻe hanga ʻe he ngaahi ngāue fakafaifekau ko ʻení ʻo kamataʻi e maʻuʻanga fakamatala mahuʻinga ʻi he mali tokolahí ʻi Nāvū.21

ʻĪmisi
photograph portrait of David Hyrum Smith

Laʻitā ʻo Tēvita Hailame Sāmita.

ʻI he angalelei ʻa e Community of Christ Archives

Ne ʻikai fuoloa mei he foki mai ʻa Tēvita mei haʻane ngāue fakafaifekau ki ʻIutā, kuo hōloa ʻene moʻui lelei fakaʻatamaí pea ʻave ia ʻe hono tokoua ko Siosefa ko e  III ki ha fale fakalelei ʻatamai ʻi ʻElasini, ʻIlinoisi ʻi he 1877. Naʻe faitohi ʻa Siosefa ko e  III ki ha kaungāmeʻa ofi ʻo Tēvita ʻo pehē, “Hili haʻaku fakalaulauloto fuoloa, ngaahi lotu pea ʻi he mamahi, ne u ʻave leva ʻa Tēvita ki he Falemahaki ʻi ʻElasiní ke faitoʻo ai. . . . ʻOku ou ongoʻi mafasia ai, ka ʻoku ou tui ko e meʻa lelei taha ia ke u fai he taimi ní.”22 Naʻe fakatokangaʻi ʻe he kau ngāue ʻi he fale fakalelei ʻatamai ʻi ʻElasiní e loto mafasia ʻa Tēvitá, fakaumiuminoá, fehiʻa he longoaʻá, loto ngalongaló mo ʻene tui naʻe maʻu ʻe ha niʻihi ha mālohi fakapulipuli kiate ia. Hangē naʻe puke ia he fokoutua ʻoku fekauʻaki he ʻahó ni mo e ʻāvangá mo e mole ʻa e manatú. Naʻe ʻamanaki e ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ʻe fakaʻau ke moʻui lelei ange ʻa Tēvita, ka naʻe fakahā mei he kau ngāue he falemahakí naʻe ʻikai ha fuʻu liliu fēfē ia ki heʻene puké ʻi he taʻu ʻe 27  ʻo ʻene nofo aí. Naʻe puke ʻa Tēvita he suká he ngaahi māhina fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, pea ʻi ha māhina ʻe tolu kimuʻa pea hoko hono taʻu 60  naʻá ne mālōlō ai mei he taʻeʻaonga hono kofu-uá.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Siosefa Sāmita ko e  Siʻí., ʻEma Heili Sāmita

Ngaahi Fakamatalá

  1. Neongo naʻe nofo ʻa Tēvita he taʻu ʻe 27  fakamuimui ʻo ʻene moʻuí ʻi ha fale fakalelei ʻatamai pea siofi maʻu pē, ka naʻe ʻikai tala ʻe he kau ngāué ia ki hono kāinga ofí he hōloa ʻene moʻui leleí ʻi he ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea siʻi mālōloó, ʻo taʻeʻamanekina mo fakafokifā ai e ongoongo ʻo ʻene maté.

  2. Joseph Smith, “Letter to Emma Smith, 4 April 1839,” 2, josephsmithpapers.org, spelling standardized; Joseph Smith, “Letter to Emma Smith, 21 March 1839,” josephsmithpapers.org.

  3. Naʻe hanga ʻe ha ngaahi sivi fakafaitoʻo (genetic testing) ʻo fakahalaki ha ngaahi fakamatala naʻe tukufakaholo e mali tokolahi ʻa Siosefá. Vakai, Ugo A. Perego, Natalie M. Myres, and Scott R. Woodward, “Reconstructing the Y-Chromosome of Joseph Smith: Genealogical Applications,” Journal of Mormon History, vol. 31, no. 3 (2005), 42–60; Ugo A. Perego, “Was Joseph Smith the Biological Father of Josephine Lyon? The Genetic Evidence,” presentation, Mormon History Association, Snowbird, Utah, 2016; Brian C. Hales and Laura Harris Hales, “Allegations of Joseph’s Paternity,” josephsmithspolygamy.org.

  4. “Plural Marriages in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, topics.lds.org; Roger D. Launius, Joseph Smith III: Pragmatic Prophet (Urbana: University of Illinois Press, 1988), 250.

  5. George Anderson, “Gravestone of Joseph and Emma Smith’s Son,” photograph, 1907, history.lds.org; Joseph Smith, “History, 1834–1836,” 9, josephsmithpapers.org; Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 7, page 1, josephsmithpapers.org; Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, vol. 26, no. 19 (Oct. 1, 1879), 289.

  6. “Joseph Murdock Smith,” josephsmithpapers.org; “Julia M. Smith Middleton,” josephsmithpapers.org; Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” 289.

  7. Meimei naʻe tupu e mālōlō ʻa e valevalé mei he heva ʻa e mīselé. “Joseph Murdock Smith,” josephsmithpapers.org; vakai foki, Mark Lyman Staker, Hearken, O Ye People: The Historical Setting for Joseph Smith’s Ohio Revelations (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2009), 354.

  8. ʻI he 1859, ʻi he fakaofi ke mālōlō ʻa Sione Moatakí, naʻá ne fakamatalaʻi kia Sūlia ʻi ha tohi, ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke ne talaange ai ko ia ʻene tamaí heʻene kei siʻí: “Naʻe kole mai ʻe Sisitā Sāmita kiate au ke ʻoua naʻá ku ʻai ke ʻilo ʻe heʻeku fānaú ko ʻenau Tamaí au: Ko ha kole faingataʻa pea naʻe ʻikai haʻaku toe lau ki ai. Naʻá ne loto ke ʻohake ʻa e fānaú ʻo hangē tofu pē haʻane fānaú pea ʻoua ʻaupito naʻa nau toe ʻilo ha meʻa kehe mei ai” (S. Reed Murdock, Joseph and Emma’s Julia: The “Other” Twin [Salt Lake City: Eborn Books, 2004], 120). Vakai foki, Sunny Jane McClellan, “‘Gone But Not Forgotten’: The Life of Julia Murdock Smith” (master’s thesis, Brigham Young University, 1995).

  9. Dec. 30, 1842, in Joseph Smith, Journal, December 1842–June 1844; Book 1, 21 December 1842–10 March 1843, 15, josephsmithpapers.org.

  10. Alexander L. Baugh, “Was Joseph F. Smith Blessed by His Father Hyrum Smith in Liberty Jail?” Mormon Historical Studies, vol. 4, no. 1 (Spring 2003), 104, 105 (footnote 7); In the Circuit Court of the United States, Western District of Missouri, Western Division, at Kansas City: Complainant’s Abstract of Pleading and Evidence (Lamoni, Iowa: Herald Publishing House, 1893), 40–41, 79. ʻOku ʻikai totonu ke maʻuhala e ngaahi tāpuaki ko ʻení mo e tāpuaki loi ʻo e ʻaho 17 ʻo Sānuali  1844, naʻe foaki ʻe Siosefa Sāmita kia Siosefa Sāmita ko e  III, ko ha tohi naʻe faʻu ʻe Mark Hofmann ʻi he 1981 pea kuo fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai moʻoni e tohi ko iá. Kimuʻa pea ʻiloʻi e fakamatala loí ni, naʻe lea ʻa Palesiteni Gordon B. Hinckley ʻo kau ki he tuʻunga ʻo e tohí ʻo pehē ko ha tāpuaki ia ʻa ha tamai, kae ʻikai ko ha lekooti ʻo ha fakanofo.

    ʻI hono fakamatalaʻi ʻe Siosefa ko e III e ngaahi tāpuaki ʻa ʻene tamaí, naʻá ne fakafaikehekeheʻi ai hono vaheʻi ia ʻe heʻene tamaí mei hono fakanofo iá. Naʻe ʻikai tui ʻa Siosefa ko e III ia naʻe fakanofo ia ʻe heʻene tamaí ʻi ha taimi, ke ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Ka naʻá ne tui ko hono tāpuaki ʻa hono ui ia ki he tuʻunga fakatakí pea naʻe toki fai hono fakanofo totonu ki he lakanga fakataulaʻeikí, ʻi ha fakataha konifelenisi (vakai, Circuit Court of the United States, 40–41, 79; Gordon B. Hinckley, “The Joseph Smith III Document and the Keys of the Kingdom,” Ensign, May 1981, 20–22; Richard E. Turley Jr., Victims: The LDS Church and the Mark Hofmann Case (Urbana: University of Illinois Press, 1992), 40–57; Dallin H. Oaks, “Recent Events Involving Church History and Forged Documents,” Ensign, October 1987, 63–69.

  11. Launius, Joseph Smith III, 101–12.

  12. Launius, Joseph Smith III, 218–72.

  13. Launius, Joseph Smith III, 346–50.

  14. “Joseph Smith III,” josephsmithpapers.org.

  15. “Frederick Granger Williams Smith,” josephsmithpapers.org.

  16. Ronald E. Romig, “Alexander H. Smith: Remembering a Son of Joseph and Emma Smith,” Journal of Mormon History, vol. 37, no. 2 (Spring 2011), 3–14.

  17. Romig, “Alexander H. Smith,” 11.

  18. Romig, “Alexander H. Smith,” 16–57; “Alexander Hale Smith,” josephsmithpapers.org.

  19. Alexander H. Smith, “Second Coming of Christ: The Home of the Redeemed” (sermon, Bottineau, North Dakota, July 1, 1903), Zion’s Ensign, vol. 14 (Dec. 31, 1903), quoted in Romig, “Alexander H. Smith,” 31.

  20. Naʻe ʻi ai ha ongo kāinga ne na hiki ha tohi ʻi loto he ngaahi uike siʻi ʻo e fāʻelé, ne na lave ki he foha kei valevale ʻo ʻEmá mo hono tanú; kae pehē ki he tangata tauhi lekooti ʻo Nāvuú, naʻá ne tohi foki e tanu ʻo e tamasiʻí pea hiki ʻi ha Tohi Tapu ʻa e fāmilí, ʻa e tamasiʻí mo hono ʻaho maté. Naʻe manatu foki ha kaungāmeʻa ʻo e fāmilí ʻi ha ngaahi taʻu kimui ange, ki hono fakahuhu ʻe ʻEma ha kiʻi pēpē valevale ʻa e kaungāʻapí ʻi he 1842, ke tokoni ke fiemālie ai hono loto mamahi he mate ʻa e tamasiʻi ko ʻení (vakai, tohi ʻa Almira Mack Covey kia Harriet Mack Whittemore, Feb. 24, 1842, Harriet Mack Whittemore Correspondence, Church History Library, Salt Lake City; tohi ʻa Jacob Scott kia Mary Scott Warnock, Mar. 24, 1832, Tohi ʻa Jacob Scott kia Mary Warnock, Church History Library, Salt Lake City; Fred E. Woods, “The Cemetery Record of William D. Huntington, Nauvoo Sexton,” Mormon Historical Studies, vol. 3, no. 1 (Spring 2002), 131–63; Margarette McIntire Burgess, naʻe hā ʻi he “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, vol. 27, no. 2 (Jan. 15, 1892), 67.

  21. “David Hyrum Smith,” josephsmithpapers.org.

  22. Tohi ʻa Siosefa Sāmita ko e  III kia Charles J. Jensen, Jan. 22, 1877, naʻe hā ʻi he Valeen Tippetts Avery, From Mission to Madness: Last Son of the Mormon Prophet (Urbana: University of Illinois Press, 1998), 245.