Hisitōlia ʻo e Siasí
Fehikitaki Kehe ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní


“Fehikitaki Kehe ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Fehikitaki Kehe ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní”

Fehikitaki Kehe ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Hili e movete ʻa e Sōsaieti Maluʻi ʻo Ketilaní ʻi he 1837, naʻe kamata ke fehuʻia ʻe ha kulupu ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e tuʻunga fakatakimuʻa ʻa Siosefa Sāmitá.1 Naʻa nau ongoʻi he ʻikai ke nau kei lava ʻo matatali ʻa e hoko ʻa Siosefa ko ha takí, neongo naʻa nau kei tui pē naʻe fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne ongoongolelei ʻi he kuonga muʻá ʻo fakafou ʻi he Palōfitá. ʻI heʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e tukufakaholo Palotisani ʻo hono fokotuʻu ha siasi foʻou ko ha fakahā ʻo ha loto-mamahí, naʻa nau fokotuʻu ai hanau siasi makehe pē ʻanautolu.2

Lolotonga e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe tokolahi ha ngaahi kulupu iiki ne nau mavahe mei he Siasí ʻo fokotuʻu hanau siasi pē ʻanautolu, ʻo kei pīkitai pē ki ha tui ʻi he Tohi ʻa Molomoná kae taʻefie tali ʻa e tuʻunga fakatakimuʻa ʻa Siosefá. Hili e pekia ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1844, naʻe hikinimaʻi ʻe ha Kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻa e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ka naʻe tokolahi e ngaahi siasi ʻe niʻihi naʻe fokotuʻu ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi fakakaukau kehekehe ki he fakahokohoko ki he tuʻunga fakatakimuʻá.3 Ne hokohoko atu ke fokotuʻu ha ngaahi siasi foʻou, ʻo meimei koeʻuhí ko e ngaahi taʻefemahinoʻaki ʻi he tokāteliné pe tuʻutuʻuní. Hangē ko ʻení, naʻe fokotuʻu e ngaahi siasi ʻe niʻihi ko e fakafepaki ki he feinga ʻa Pilikihami ʻIongi ke poupouʻi e fakatapuí, fakafepaki ki he fakahā naʻe maʻu ʻe Uilifooti Utalafi ke taʻofi ʻa e mali tokolahí, pea mo e fakafepaki ki he kau taki fakamisiona ʻi Mekisikou ʻi he 1930 tupú.4

Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi siasi ko ʻení ne taimi nounou pē, ka ko e konga lahi kuo laui toʻu tangata ʻene lelé, neongo ko e lahi tahá ʻoku tokosiʻi pē honau kāingalotu. Makehe mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e ongo kulupu tokolahi taha ne fokotuʻú ko ha siasi naʻe faʻu ʻe Sēmisi J. Sitālingi (ʻoku faʻa ui he taimi ʻe niʻihi ko e Siasi Sitālingí) pea mo e Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (ʻoku ui he taimí ni ko e Komiunitī ʻo Kalaisí), ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi he 1860 pea naʻe fuofua taki ai ʻa e foha ʻo Siosefa Sāmita ko Siosefa  III.

ʻI he hisitōliá, kuo mōlia ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e Siasí mo e ngaahi kulupu kehé. ʻOku faʻa mālohi maʻu pē ʻa e loto-fekeʻikeʻí kimuʻa pea toki mavahevahe ha ongo kulupu, hili iá ʻe feinga leva e ongo siasí ke na fakamamafaʻi e ngaahi ʻuhinga ʻo ʻena taʻefemahinoʻakí. Ko e taimi ʻe niʻihi, naʻe fepulingaki pē ʻa e ngaahi siasi foʻoú mo e ngaahi kulupu fakafepaki ki he Māmongá, hangē ko e siasi ʻa Uiliami Lao ko e Siasi Moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he 1844 mo e siasi ʻa Uiliami Kotipe ko e Siasi ʻo Saioné ʻi he 1870 tupú. ʻI he tuʻunga ʻo e siasi Konivesio hono Tolu ʻi Mekisikoú, naʻe liliu māmālie ʻa e mavahevahe lahi ʻi he kuonga muʻá ki he ongoʻi ʻaʻapa mo e fetokoniʻaki vāofi ange, pea naʻe faifai pē pea nau toe foki mai ki he Siasí.5

ʻI he senituli 19 mo e kamataʻanga ʻo e senituli 20, naʻe fakafekiki ʻa e Siasí mo e Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻoú ʻi he mītiá, ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú pea ʻi he ngaahi fale hopó, naʻe hoko ʻa e ngaahi fekihiaki ko ʻení ke taulōfuʻu ai ha toe feinga ke fakaleleiʻi hona vaá.6 Ka ʻi he konga kimui ʻo e senituli 20 mo e konga kimuʻa ʻo e senituli 21, kuo fakaʻau ʻo vālelei ʻa e ongo siasí. Neongo ʻokú na takitaha tauhi pē hona faikehekehe fakatokāteliné, ka ʻoku fetokoniʻaki ʻa e ongo siasí mo hona kāingalotú ʻi hono fakatolonga ʻo e ngaahi feituʻu fakahisitōliá, foaki e ngaahi sikolasipí pea mo e tokoni ki he niʻihi kehé.7

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Angatuʻu ʻi he Siasí, Hingoa ʻo e Siasí

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai ki he Tefito: Sōsaieti Maluʻi ʻo Ketilaní.

  2. Mark Lyman Staker, Hearken, O Ye People: The Historical Setting for Joseph Smith’s Ohio Revelations (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2009), 532–40; Russell E. Richey, “Religious Organization in the New Nation,” in Stephen J. Stein, ed., The Cambridge History of Religions in America: Volume II, 1790 to 1945 (Cambridge: Cambridge University Press, 2012), 93–116.

  3. Steven L. Shields, “The Succession Crisis, 1844–1865,” in Brandon S. Plewe, ed., Mapping Mormonism: An Atlas of Latter-day Saint History (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2012), 64–67.

  4. Vakai, Ronald W. Walker, Wayward Saints: The Social and Religious Protests of the Godbeites against Brigham Young (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2009); Brian C. Hales, Modern Polygamy and Mormon Fundamentalism: The Generations after the Manifesto (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2006); F. LaMond Tullis, “A Shepherd to Mexico’s Saints: Arwell L. Pierce and the Third Convention,” BYU Studies, vol. 37, no. 1 (Jan. 1997), 127–57.

  5. Vakai, Tullis, “A Shepherd to Mexico’s Saints,” 127–57.

  6. Vakai, David L. Clark, Joseph Bates Noble: Polygamy and the Temple Lot Case (Salt Lake City: University of Utah Press, 2008).

  7. Church History Department Releases Book of Mormon Printer’s Manuscript in New Book,” Aug. 4, 2015, mormonnewsroom.org.