Hisitōlia ʻo e Siasí
Ketilani, ʻOhaiō


“Ketilani, ʻOhaiō,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Ketilani, ʻOhaiō”

Ketilani, ʻOhaiō

Naʻe hoko ʻa Ketilani, ʻOhaiō, ko ha feituʻu ne hoko ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ʻi he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí. Lolotonga e nofo ʻa Siosefa Sāmita ʻi Ketilaní, naʻá ne maʻu ha ngaahi fakahā lahi ʻo fakapapauʻi mai ai ha ngaahi fakahinohino ne mātuʻaki mahuʻinga ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi Ketilani ʻa e ngaahi lakanga mo e kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea naʻe langa ʻe he Kāingalotú ʻa e fuofua temipalé.

ʻĪmisi
tā tongitongi ʻo e tafaʻaki ki tuʻa ʻo e Temipale Ketilaní mo e ngaahi fale takatakaí

Ko ha tā tongitongi ʻo Ketilani, ʻOhaiō ʻi he senituli 19.

Naʻe ʻi ai ha fakahā kia Siosefa Sāmita ʻi Tīsema 1830, ʻo fakamahino ange “ko ʻOhaioó” ko e ʻuluaki potu ia ki hono tānaki ʻo e Kāingalotú.1 ʻI he konga ki muʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻe papitaiso ai ʻa ʻŌliva Kautele, Paʻale P. Pālati mo ha niʻihi kehe naʻa nau kau ki ha siasi ofi pē ʻi Ketilani naʻe tataki ʻe Sitenei Likitoni. Naʻe fakalahi ʻe he ngaahi fakaului ko ʻeni he kuonga muʻá ʻa e tokolahi ʻo e Siasí, kau ai ha kau tangata mo ha kau fefine ne nau fua ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí.2

Naʻe kau ʻa Ketilani, ʻOhaiō he taha ʻo e ongo feituʻu ne tānaki fakataha ki ai ʻa e Kāingalotú lolotonga e 1830 tupú. Naʻe fakataha hake foki ha Kāingalotu tokolahi ki Mīsuli, ka koeʻuhí naʻe nofo ʻa Siosefa Sāmita mo hono fāmilí ʻi ʻOhaiō ʻi ha ngaahi taʻu lahi, naʻe hoko ai ʻa Ketilani ko e hetikuata ʻo e Siasí. Naʻe maʻu e konga lahi taha ʻo e ngaahi fakahā ʻi Ketilaní ʻi he tukui ʻapi naʻe nofo ai ʻa e fāmili Sāmitá he taimi ko iá.3 Naʻe fuofua pulusi ha konga lahi ʻo e ngaahi fakahā ne maʻu ʻi Ketilaní fakataha mo e fuofua himí mo ha konga ʻo e ngaahi liliu ueʻi fakalangi ʻa Siosefa Sāmita ki he Tohi Tapú ʻa ia ʻoku maʻu he taimí ni ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. 4

ʻI he taimi naʻe fanongonongo ai ko Ketilani e feituʻu ʻe fai ki ai e tānaki fakatahá, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEiki te Ne tāpuekina ʻa e Kāingalotu ʻi Ketilaní ʻaki ʻEne “fonó” mo fakakoloa ʻaki kinautolu ha “mālohi mei ʻolunga.”5 ʻI ha taimi ʻe taha ʻi Ketilani, naʻe fakahā ʻe heʻEikí ʻa e fono ʻo e fakatapuí—ko ha tefitoʻi moʻoni fakaʻekonōmika ʻa ia ʻoku foaki fakalao ai ʻe he niʻihi ʻoku kau maí ʻenau koloá ki he Siasí, maʻu ha fatongia tauhi ki hono tokoniʻi kinautolú, mo tānaki ʻa e tupú ke tokoni ki he masivá.6 Naʻe tokoni e fono ko ʻení ki hono fakahaohaoʻi e loto mo e ʻatamai ʻo e Kāingalotú ke nau mateuteu ki he mālohi fakakoloa naʻe talaʻofa angé.

Naʻe manatu ʻa Lusi Meki Sāmita ʻo pehē ne aʻu pē ki hono langa ʻo e Temipale Ketilaní, mo ʻene kei hoko pē ʻ“ko e tefitoʻi meʻa ne ʻi heʻemau fakakaukaú.”7 Naʻe foaki ʻe he Kāingalotú honau taimí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní ki hono langa ʻo e temipalé. Naʻe ngāue e kakai tangatá ke langa e ngaahi holisi ʻo e temipalé, pea fokotuʻutuʻu ʻe he kakai fefiné ha ngaahi kulupu ki hono tuitui ʻo e vala maʻá e kakai tangata ne ngāue ʻi he temipalé.8 Naʻe kau foki mo e fānaú he ngāué ʻaki ʻenau tānaki ha ʻū kongokonga sioʻata maka ki hono teuteu ʻaki ʻo e tafaʻaki ki tuʻa ʻo e temipalé.9

Naʻe fenāpasi ʻa e langa temipalé mo e teuteu fakalaumālie ne toutou hokó. Naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Akoʻanga ʻo e Kaumātuʻá ke fakahinohinoʻi mo teuteuʻi e kakai tangatá ki he ngāue fakaetauhí.10 Naʻe foaki foki ʻe he kakai tangatá mo e fafiné honau taimí mo e maʻuʻanga tokoní ʻi ha ngaahi ngāue tokoni kehekehe.11

ʻI he meimei ʻosi ʻa e temipalé, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahinohino ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí peá ne ngāue ke fokotuʻutuʻu fakalelei ʻa e ngaahi lakanga mo e kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Melekisētekí. ʻOku kau foki ʻi he ngaahi makamaile mahuʻingá ni hono fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.12

Naʻe taumalingi hifo e Laumālié ʻi he ʻaho naʻe kakato mo fakatapui ai ʻa e temipalé ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1836. ʻI he ngaahi ʻaho hili hono fakatapui ʻo e tempalé, naʻe hā ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. Naʻe hā foki mo Mōsese, ʻIlaisiā mo ʻIlaiase ʻo foaki ha ngaahi kī fakalangi ne mahuʻinga ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo fakamaʻu fakataha ʻa e fāmili ʻa e ʻOtuá. 13 ʻI he ngaahi fakataha ko ʻení, naʻe maʻu ai ʻe he Kāingalotú fakataha mo e niʻihi naʻe ui ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ki māmaní, ha fakakoloa ʻo e mālohi fakalaumālie ne talaʻofa maʻanautolú.14

Naʻe muiaki mai ʻi he tumutumu ʻo e fakatapuí ha faingataʻaʻia fakaʻekonōmika mo ha hē mei he moʻoní ʻi he taʻu hono hokó. ʻI he 1837, naʻe mate ʻa e Sosaieti Maluʻi ʻo Ketilaní, ʻa ia ko ha kautaha paʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí kau ai ʻa Siosefa Sāmita, ko ha konga ʻo e tō lalo fakapaʻanga fakafonua naʻe ʻiloa ko e Panic ʻo e 1837. Koeʻuhí ko e faingataʻaʻia fakaʻekonōmika naʻe muiaki mai aí, naʻe fakafehuʻia ai ʻe he kau fakahū paʻangá, kau ai mo ha kau taki ʻo e Siasí, ʻa e uiuiʻi fakapalōfita ʻo Siosefa Sāmitá.15 Ne aʻu ʻo fakamanamanaʻi ʻe ha niʻihi ʻa e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI he ngaahi māhina kimuʻa ʻo e 1838, naʻe hola ai ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau taki ʻo e Siasí mei Ketilani ki he Hihifo Mamaʻo, ʻi Mīsulí.

Naʻe faifai pea kau atu ha tokolahi ʻo e Kāingalotu ne nofo ʻi Ketilaní ki he Kāingalotu ʻi Mīsuli mo Navuú, ʻo siʻaki kotoa ʻenau koloá. ʻOku kei tuʻu pē he taimí ni ha niʻihi ʻo e ʻū fale naʻe mahuʻinga ki he ngaahi aʻusia ʻa e Kāingalotú ʻi Ketilaní, kau ai e temipalé. ʻOku puleʻi mo fakatolonga ʻe he Komiunitī ʻa Kalaisí ʻa e Temipale Ketilaní, ʻa ia ʻoku ʻatā ke ʻaʻahi ki ai ʻa e kakaí.16 ʻOku tokangaʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ʻū fale kehe, kau ai ʻa e ʻapi mo e falekoloa ʻo Niueli K. Uitenī ne toe fakafoʻoú kae pehē ki he fale fahiʻanga mo faitoʻo papá, pea ʻoku ʻatā foki mo ia ke ʻaʻahi ki ai ʻa e kakaí.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Temipale Ketilaní

Ngaahi Fakamatalá

  1. “Revelation, 30 December 1830 [DC 37],” in Revelation Book 1, 49, josephsmithpapers.org.

  2. Mark Lyman Staker, Hearken, O Ye People: The Historical Setting of Joseph Smith’s Ohio Revelations (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2009), 71.

  3. Vakai, “Revelation and Family: Joseph and Emma’s Five Ohio Homes,” history.lds.org.

  4. Milton V. Backman Jr., “Kirtland Ohio,” ʻi he Encyclopedia of Mormonism, Daniel H. Ludlow, ed., 4 vols. (New York: MacMillan, 1992), 2:793–98.

  5. “Revelation, 2 January 1831 [DC 38],” in Revelation Book 1, 52, josephsmith.papers.org.

  6. “Revelation, 9 February 1831 [DC 42:1–72],” 3–4, josephsmithpapers.org.

  7. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 14, page 3, josephsmithpapers.org.

  8. Staker, Hearken, O Ye People, 244–45; Emma M. Phillips, Dedicated to Serve: Biographies of 31 Women of the Restoration (Independence, Missouri: Herald House, 1970), 13.

  9. Elwin C. Robison, The First Mormon Temple: Design, Construction, and Historic Context of the Kirtland Temple (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 1997), 78–79.

  10. Milton V. Backman Jr., The Heavens Resound: A History of the Latter-day Saints in Ohio, 1830–1838 (Salt Lake City: Deseret Book, 1983), 268.

  11. Staker, Hearken, O Ye People, 244–45; Robison, The First Mormon Temple, 83; Backman, The Heavens Resound, 77–81.

  12. Vakai, Brent M. Rogers, Elizabeth A. Kuehn, Christian K. Heimburger, Max H Parkin, Alexander L. Baugh, and Steven C. Harper, eds., Documents, Volume 5: October 1835–January 1838. Vol. 5 of the Documents series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, and Matthew C. Godfrey (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2017), xx–xxi; Backman, The Heavens Resound, 241–42, 248–52.

  13. “Visions, 3 April 1836 [DC 110],” josephsmithpapers.org.

  14. Nathan Waite, “A School and an Endowment: DC 88, 90, 95, 109, 110,” ʻi he Matthew McBride and James Goldberg, eds., Revelations in Context: The Stories behind the Sections of the Doctrine and Covenants (Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 2016), 174–82.

  15. Vakai, introductions to Parts 5 and 6 of Rogers and others, Documents, Volume 5, 285–93, 363–66.

  16. Ki ha hisitōlia ʻo e ngāue ʻa e Komiunitī ʻo Kalaisi ki hono toe langa ʻo e Temipale Ketilaní, vakai, Barbara Walden and Lachlan Mackay, House of the Lord: The Story of the Kirtland Temple (Independence, Missouri: John Whitmer Historical Association, 2008), 34–37.