Hisitōlia ʻo e Siasí
Uilifooti Utalafi


“Uilifooti Utalafi,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Uilifooti Utalafi”

Uilifooti Utalafi

Naʻe hoko ʻa Uilifooti Utalafi ko e Palesiteni hono fā ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 1889 mo ʻene pekiá ʻi he 1898. Ko ha tangataʻifonua ia ʻo Konetikati, pea naʻe papitaiso ia ʻi he taʻu 1833. Naʻá ne kau atu ki he fononga ‘a e ʻApitanga ‘o ʻIsilelí pea ngāue fakafaifekau ʻi ha ngaahi misiona lahi.1 Hili hono fakanofo ia ko ha ʻAposetolo ʻi he 1839, naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 50. ʻOku kei hoko ʻene ngaahi tohinoa ne fakaʻaulilikí ko ha taha ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni mahuʻinga taha ki he kamataʻanga e hisitōlia ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
tā ʻo Uilifooti Utalafi mei hono tafaʻakí

Tā ʻo Uilifooti Utalafí mei hono tafaʻakí

ʻI he Angalelei ʻa e Potungāue Hisitōlia ʻo e Siasí

Naʻe mali ʻa Utalafi mo Fīpē Uitimoa Kata ʻi he 1837. ‘I he 1840 tupu naʻá ne tali ʻa hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻa ia ne akoʻi ʻe Siosefa Sāmitá, pea ʻi he vahaʻa ʻo e 1846 mo e 1877, naʻá ne mali ai mo ha kakai fefine ne laka hake he toko fitú. Naʻá ne hoko ko ha tamai ki ha fānau ʻe toko 34.2

Naʻe hoko ʻa Utalafi ʻi he 1877 ko e fuofua tokotaha ke ne ngāue ko ha palesiteni temipale ʻi he ʻosi ʻa e Temipale Seni Siaosi ‘Iutaá. Naʻá ne hoko ko e palesiteni ʻo e temipale ko iá ʻo aʻu ki he 1884. Hili e pekia ʻa Sione Teila he 1887, ne tataki ʻe Utalafi ʻa e Siasí ko e Palesiteni ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea hili ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻá ne toe fokotuʻutuʻu e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea hikinimaʻi ia ke ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí.3

Hili ha fekumi ki ha fakahā ki he kahaʻu ʻo e Siasí ʻi he 1890, naʻe maʻu ʻe Utalafi ha fakahinohino fakalaumālie ke tuku atu ha tohi ne ui ko e Fanongonongo Fakamafaiʻí, ʻo kamataʻi ha liliu ʻo tafoki mei hono fakahoko ʻo e mali tokolahí.4 Makatuʻunga ʻi ha fakahā ʻi he 1894, naʻá ne fakafeʻiloaki ai e ngaahi liliu ki hono fakahoko ʻo e silá, pea akoʻi e Kāingalotú ke silaʻi kinautolu ki heʻenau ngaahi kuí ʻo aʻu pē ki heʻenau ngaahi kui kuo teʻeki ke nau kau ki he Siasí. Ne fakafetongi ʻe he fakahaá ni e tukufakaholo ʻo e silaʻi pē kita pe ko ʻete ngaahi kuí ki he kau faifekaú pe kau taki ʻo e Siasí ʻi he ngaahi sila ohí. Ne kamataʻi ʻe Utalafi ha ngaahi ngāue ke laka ki muʻa ai e fakatotolo fakatohihohokó ke poupouʻi e ngāué ni, ʻo kau ai mo hono fokotuʻu e Kautaha Tohihohoko ʻo ʻIutaá. Naʻe toe tataki foki ʻe Palesiteni Utalafi ʻa hono fuofua uiuiʻi ʻo e kau fafine taautahá ke ngāue fakafaifekaú ʻo fakaava ai ha tuʻunga foʻou ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e kau sisitaá.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he moʻui ‘a Uilifooti Utalafí, vakai ki he ngaahi vitiō Prophets of the Restoration ʻi he hisitōliá.ChurchofJesusChrist.org pea ʻi he Gospel Library.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Fanongonongo Fakamafaiʻí, Silá

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai ki heTefitó: ʻApitanga Saioné (ʻApitanga ʻo ʻIsilelí)].

  2. Reid L. Neilson, ed., In the Whirlpool: The Pre-Manifesto Letters of President Wilford Woodruff to the William Atkin Family, 1885–1890 (Norman, OK: Arthur H. Clark, 2011), 204–206. ʻI ha ngaahi fakamatala ʻe niʻihi, ʻoku lau ai ne mali ʻa Utalafi mo ha kakai fefine ʻe toko valu pe lahi ange neongo ʻoku ʻikai tui tatau e kau faihisitōliá ki ha fika pau. Ne laka hake ʻi ha mali tokolahi ʻe tolu ne iku ki ha vete. Vakai, Laurel Thatcher Ulrich, A House Full of Females: Plural Marriage and Women’s Rights in Early Mormonism, 1835–1870 (New York: Knopf, 2017), 156–57, 266.

  3. Vakai ki he Tefito: Kau Palesitenisī ʻUluakí.

  4. Vakai ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi 1.