Hisitōlia ʻo e Siasí
Sipenisā W. Kimipolo


Sipenisā W. Kimipolo

Naʻe hoko ʻa Sipenisā W. Kimipolo ko e Palesiteni hono 12 ʻo e Siasí mei he Tīsema 1973 ki heʻene pekia ʻi Nōvema 1985. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi he taʻu 1895 kia ʻŌlive mo ʻAnitelū Kimipolo peá ne hiki mo hono fāmilí ʻi heʻene kei siʻí ki ʻAlisona, ko e feituʻu naʻe ui ai ʻa ʻene tamaí ke hoko ko ha palesiteni siteiki. Naʻe ʻosi ʻa Sipenisā mei he ako māʻolungá ʻi he 1914 pea ʻi he hili ʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻIunaiteti Siteiti lotolotó, naʻá ne mali mo Kamila ʻAealingi pea kamata ngāue ʻi he pangikeé pea hoko kimui ange ko ha hoa ngāue ʻi ha pisinisi maluʻi mo e fakatau kelekelé. ʻI he hili ha taʻu ʻe valu mei hono fanauʻi ʻena fānau hono faá, naʻe ui ʻa Sipenisā ke hoko ko ha palesiteni siteiki ki ha fuʻu ʻēlia lahi ʻi he fakatonga-hihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI he taimi naʻe tāfea ai ʻa e Vaitafe Sila ʻi he 1941 ʻo maumauʻi ʻa e tukui ʻapí mo e ʻū fāmá, naʻe fakafekauʻaki ʻe Sipenisā ʻi ha ngāue tokoni pea ngāue fakataha mo ʻEletā Hāloti B. Lī, ko ha mēmipa ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo ha Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he kahaʻú, ʻa ia naʻá ne tokangaʻi ʻa e polokalama uelofea ʻa e Siasí ʻi he taimi ko iá.

ʻI he 1943, ʻi he taʻu 48 ʻa Sipenisaá, naʻe ui ai ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he taʻu ʻe 30 hono hokó, naʻá ne ngāue ai maʻa ha Siasi naʻe fakaʻau ke tupulaki hono tokolahi fakavahaʻapuleʻangá pea naʻá ne mahuʻingaʻia makehe ʻi he ngaahi feituʻu naʻe vave ai ʻa e tupu ʻa e tokolahí mo lahi ʻenau tali ʻa e ngaahi pōpōaki ʻo e ongoongoleleí. ʻI he taʻu 1946, naʻe vahe ai ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ko Siaosi ʻAlipate Sāmitá ʻa e ngāue makehe kia ʻEletā Kimipolo ke ne “tokangaʻi ʻa e kau ʻInitia Kula ʻi he kotoa ʻo e māmaní,” ʻa ia naʻe ʻiloʻi ʻaki ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi ko iá ko e ngaahi hako ʻo e kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná.1 ʻI he ngaahi malanga lahi, naʻe fakamanatua ʻe ʻEletā Kimipolo ʻa e “ʻaho ʻo e kau Leimaná,” ko e fakapapauʻi ʻa e founga kuo fakahoko ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo e fuakava ʻi he kuonga muʻá kia Līhai ko e palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lotolotonga ʻo e kakai totonu ʻo e ongo ʻAmeliká mo e ʻOtu Motu Pasifikí.2 Lolotonga ʻene fakahoko ʻa e ngaahi ʻaʻahi fakamisiona ki ʻAmelika Noate, Lotoloto, mo e Sauté, naʻá ne fekumi ki ha ngaahi fengāueʻaki fakataha te ne lava ʻo ʻomi ha tokoni fakalotu, fakaako, mo fakanaunau ki he Kāingalotu ʻo e Siasí naʻa nau tali honau tukufakaholo ko e kau Leimaná.3 Naʻe kau foki ʻi heʻene faifatongiá ʻa hono akonakiʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí kuo nau vete-hia ki ha maumaufono mamafá, pea ʻi he 1969 naʻá ne pulusi ai ʻa e Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, ko ha tohi naʻe lahi hono laú ʻi he kaveinga ʻo e fakatomalá.

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo mo Kamila Kimipolo

Ko ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo mo Kamila Kimipolo ʻi haʻana kaka hake ki ha vakapuna ʻi he taha ʻo e ngaahi toutou ʻaʻahi naʻá na fakahoko ki Saute ʻAmelika ʻi he 1960 tupú.

ʻI he taimi lahi naʻe faifatongia ai ʻa ʻEletā Kimipolo ko ha Taki Māʻolungá, naʻá ne fekuki ai mo ha ngaahi faingataʻa fakaemoʻui-lelei ʻa ia naʻe hoko ʻi he uhouhonga ʻo e kakaí. ʻI he 1957, naʻe fai ai hano tafa koeʻuhí ko e kanisā ʻo hono mongá, pea toʻo ai ha taha ʻo hono ʻōkaní ʻokú ne fakaongo mai e leʻó, pea iku ai ʻo liliu hono leʻó ʻo matolu mo vaivai ange. Naʻá ne fāinga mo e mahaki mafú pea ʻi he lolotonga ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1972, naʻe fai ha tafa ki hono mafú ʻa ia naʻe fakahoko ʻe he ʻAposetolo mo e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he kahaʻú ko Toketā Lāsolo M. Nalesoni. Naʻe hoko ʻa e ʻulungaanga vilitaki mo e founga ngāue ʻa Kimipoló neongo ʻene faingataʻaʻia fakaesinó, ke ofo mo fakalotoa ai ʻa e kau taki mo e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu kehekehe.

Naʻe hanga ʻe he pekia fakafokifā ʻa Palesiteni Hāloti B. Lií ʻo ofongi ʻa Palesiteni Kimipolo, ʻa ia naʻá ne ongoʻi fakatōkilalo ʻi he fakakaukau te ne muimui atu ʻi ha “tangata maʻongoʻonga” ʻo hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne talaange kia ʻEletā Poiti K. Peeka ʻi he hili pē hono fakanofo ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí, “Ko ha kiʻi tangata siʻisiʻi au ki ha fuʻu fatongia kafakafa!”4 Ka naʻe ngāue ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi ha founga longomoʻui naʻe manatua ai ia ko ha takimuʻa loto-vēkeveke mo fakamātoato naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e ngāué mo e feingá. ʻI ha seminā ako ki he kau fakafofonga fakavahelahí, naʻá ne fakahoko ai ha malanga mālohi naʻe vave ai ke tohoakiʻi ʻa e tokanga ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻá ne fehuʻi ʻo pehē, “ʻOku tau fakafiefiemālie nai ʻi heʻetau akoʻi kotoa ʻa e māmaní? ʻOku tau mateuteu nai ke fakalahi ʻetau laká? Ke fakalahi ʻetau vīsoné?” Naʻá ne ui ki he “kakai tangata moʻui taau kotoa pē” ke ō ʻo ngāue fakafaifekau, ki he kau takí ke fakalahi ʻa e malaʻe ngāue ʻo e Siasí, pea ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ke kamata fakamātoato ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.5 Naʻe tupulaki ʻa e ngāue fakafaifekaú pea hoko mai ai ʻa e fakaʻau ke tokolahi ʻa e kāingalotú pea mo e lahi ʻa e ngaahi temipalé.6

ʻĪmisi
Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo mo Kamila Kimipolo

Ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo mo Kamila ʻAealingi Kimipolo kimuʻa ʻa e fakamafola hono teau nimangofulu ʻo e konifelenisi lahí mei he fale ʻakau ʻo Pita Uitemā, Feieti, Niu ʻIoke, ʻEpeleli 1980.

Lolotonga ha fakataha mo e kau faiongoongó ʻi he 1973, naʻe fehuʻi ange kia Palesiteni Kimipolo fekauʻaki mo e fakangatangata ʻi he taimi ko iá naʻe taʻofi ai ʻa e kau mēmipa ʻAfilika ʻUliʻuli ʻo e Siasí mei hono fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí pe mei heʻenau kau ʻi he ʻenitaumeni temipalé pe sila ʻi he temipalé.7 Naʻá ne pehē kuó ne fai ha “fakakaukau lahi mo ha lotu lahi” ki he meʻá ni peá ne fakamahino ka ʻi ai ha faʻahinga liliu ʻe pau ke ʻomi ia ʻi he fakahā mei he ʻEikí.8 ʻI he taʻu ʻe 5 hono hokó, naʻá ne hokohoko atu ke fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí, toutou ʻalu toko taha pē ki he temipalé mo alēlea mo e kau taki ʻo e Siasí. ʻI ʻaho 1 ʻo Sune 1978, ʻi ha fakataha ʻi he Temipale Sōleki Sití mo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu mā Uá, naʻe lotua ai ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí fekauʻaki pea mo e fakangatangatá, pea naʻe hoko mai ʻa e fakahaá ki he palōfitá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī kimui ange, ʻa ia naʻe ʻi ai mo ia, “naʻe ongo ʻo hangē naʻe fakaava ha halanga ʻi he vahaʻa ʻo e taloni fakalangí pea mo e palōfita ʻoku tūʻulutui ʻo tautapá.”9 Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo fakahā fakataha ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻe lava ke fakanofo ʻa e tangata moʻui taau kotoa pē ki he lakanga fakataulaʻeikí pea ʻe lava ke kau atu ʻa e kau mēmipa moʻui taau kotoa ʻo e Siasí ʻi he ngaahi ouau kotoa pē ʻo e temipalé.10 Naʻe hoko ʻi he taimi pē ko iá ʻi he Siasí ʻa e fakahā ʻo e 1978 ʻi he kamata ʻo e fakanofo ʻa e kakai tangata ʻAfilika ʻUliʻulí ki he lakanga fakataulaʻeikí, hū ʻa e kakai fefine mo e kakai tangata ʻUliʻulí ki he temipalé, pea fakalahi mo e ngaahi misioná ki ha ngaahi feituʻu foʻou.11

ʻI he hili pē ʻa e taʻu 90 ʻa Palesiteni Kimipoló, naʻe kamata ke hōloa ʻene tuʻunga moʻui leleí. Lolotonga ʻene ngaahi ‘aho fakaʻosí, naʻá ne lea fekauʻaki mo ʻene faʻeé, ʻa ia naʻe mālōlō ʻi he kei taʻu 11 [ʻa Kimipoló]. Naʻá ne talaange ki ha neesi, “Ko e fakaikuiku ʻeni ʻeku moʻuí. ʻOkú ne fuʻu fiefia ʻaupito, ʻio fuʻu fiefia lahi ʻaupito.”12 Naʻá ne pekia ʻi Nōvema 1985. ʻI he aʻutaki mai ʻa e ngaahi pōpoaki kaungā-mamahí, naʻe tokolahi ha kakai naʻa nau vahevahe ʻa ʻenau mataʻikoloaʻaki ʻa e ʻofa ongongofua, loto-fakatōkilalo, ngāue malohi mo e manavaʻofa ʻa Palesiteni Kimipoló.

Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló, vakai ki he ngaahi vitiō Prophets of the Restoration ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org pe ʻi he polokalama Gospel Library.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fakangatangata Fakatemipalé, Tupulaki ʻa e Ngāue Fakafaifekaú, Ko e Langa Temipalé, Tuʻunga ʻo e Kau Leimaná, Polokalama ʻOku Fokotuʻutuʻu Maʻá e Tokotaha Ako ʻInitiá, Ngaahi Houalotu Sākalamēnití, Broadcast Media [Mītia Fakamafolá]

  1. Edward L. Kimball and Andrew E. Kimball Jr., Spencer W. Kimball: Twelfth President of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: Bookcraft, 1977), 237.

  2. Vakai, Spencer W. Kimball, “Church Growth and Lamanite Involvement” (Brigham Young University devotional, 7, Nov. 1972), speeches.byu.edu.

  3. Vakai ki he Tefito: Tuʻunga ʻo e Kau Leimaná.

  4. Edward L. Kimball, Lengthen Your Stride: The Presidency of Spencer W. Kimball (Salt Lake City: Deseret Book, 2005), 5–8.

  5. Spencer W. Kimball, “When the World Will Be Converted,” Ensign, Oct. 1974, 5, 8.

  6. Vakai ki he Tefitó: Tupulaki ʻa e Ngāue Fakafaifekaú.

  7. Vakai ki he Tefitó: Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fakangatangata Fakatemipalé.

  8. Kimball, Lengthen Your Stride, 209.

  9. Kimball, Lengthen Your Stride, 220–23.

  10. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, Fanongonongo Fakamafaiʻi 2.

  11. Vakai, Gospel Topics Essays, “Race and the Priesthood (Matakalí mo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Gospel Library.

  12. Kimball, Lengthen Your Stride, 413.