Hisitōlia ʻo e Siasí
Ngaahi Fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá


“Ngaahi Fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá,” Ngaahi Tefito ʻo e Hisitōlia ʻo e Siasí

“Ngaahi Fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá”

Ngaahi Fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá

Ne lekooti ʻe Siosefa Sāmita naʻe hā ange kiate ia ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ʻi ha vaoʻakau ofi ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻi he fakahihifo ʻo e Siteiti ko Niu ʻIoké, ʻi hono taʻu 14 nai. Koeʻuhí ko ʻene hohaʻa ki heʻene ngaahi angahalá mo e ʻikai ke ne fakapapauʻi e hala fakalaumālie ke ne muimui aí, naʻá ne fekumi ai ki ha fakahinohino ʻaki ʻene ʻalu ki he ngaahi fakatahá, lau folofola, mo lotu. Ko e talí, ko haʻane maʻu ha fakahā fakalangi. Naʻe vahevahe ʻe Siosefa pea mo tohi ʻa e ʻUluaki mata-meʻa-hā-maí, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻilo ʻakí, ʻi ha ngaahi meʻa lahi; naʻá ne tohi pea fekau e kau tangata tohí ke nau hiki ha fakamatala kehekehe ʻe fā ʻo e mata-meʻa-hā-maí.

ʻĪmisi
Joseph Smith kneeling in Sacred Grove

Ko ha fakatātā ʻo Siosefa Sāmita ‘i he Vao ‘Akau Tapú

Naʻe pulusi ʻe Siosefa Sāmita ha fakamatala ʻe ua ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-hā-maí lolotonga ʻene moʻuí. Ko e ʻuluakí ʻeni, ʻa ia ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e Siosefa Sāmita— Hisitōlia, naʻe fakamafaiʻi ke hoko ko e folofola ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá pea ʻoku hoko ai ia ko e fakamatala ʻiloa tahá. Ko e ongo fakamatala naʻe ʻikai pulusí, ʻa ia naʻe lekooti ʻi he fuofua piokālafi ʻo Siosefa Sāmita naʻá ne tohí pea kimui ange ai ʻi ha tohinoa, ʻi hono fakalūkufuá ne ngalo ia pea toki maʻu hake ʻe ha kau faihisitōlia naʻa nau ngāue maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo pulusi ʻi he 1960 tupú.   ʻOku toe tānaki atu foki ki he ngaahi fakamatala tonú, ha fakamatala kehekehe ʻe nima ʻo e mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá ne lekooti ʻe ha niʻihi mei hono taimí.

ʻOku faitatau pē ʻa e talanoa ʻo e ngaahi fakamatala kehekehe ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, neongo ʻenau kehekehe he meʻa ʻoku fakamamafaʻí mo e fakaikiikí. ʻOku ʻamanaki ʻa e kau faʻu hisitōliá, ko e taimi ko ia ʻoku toe talanoaʻi ai ʻe ha tokotaha fakafoʻituitui ha aʻusia ʻi ha ngaahi tūkunga lahi ki ha kakai kehekehe, ʻi ha ngaahi taʻu lahí, ʻe fakamamafaʻi ʻe he fakamatala takitaha ʻa e ngaahi konga ʻo e aʻusiá mo ʻi ai ha ngaahi fakaikiiki makehe. Kuo maʻuhala ha niʻihi ʻo tala ko ʻene kehekehe pē hono toe talanoaʻi ʻo e foʻi talanoá, ko e fakamoʻoniʻi ia ʻoku loi. Neongo ia, ʻoku hanga ʻe he ngaahi lekooti fakahisitōlia kehekehé ʻo ʻai ke tau lava ʻo ʻilo lahi ange ki he meʻa mahuʻingá ni ʻo laka ange ʻi ha meʻa ne tau mei malava kapau naʻe siʻi hono fakamatalá.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Ngaahi Fakaakeake Fakalotú, Palemaila mo Manisesitā, Vao ʻAkau Tapú mo e Faama ʻa e Fāmili Sāmitá