Hisitōlia ʻo e Siasí
Tōmasi B. Maasi


“Thomas B. Marsh,” Church History Topics

“Tōmasi B. Maasi”

Tōmasi  B. Maasi

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Tōmasi B. Maasi ʻi Masasūseti ʻi he 1799, ka naʻá ne mavahe mei ʻapi ʻi hono taʻu  14 ʻo ne fai ha fanga kiʻi ngāue kehekehe mo taimi nounou ʻi Veamoni mo Niu ʻIoke. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi kehekehe naʻe ngoue ai, tali tēpile, tokangaʻi e fanga hōsí, faifakatau mo tokoni faipaaki. Naʻe ʻikai ke ne fiemālie ki he ngaahi tui fakalotu ʻi hono taimí, ko ia naʻe mavahe ia mei he ngaahi siasí kotoa, mo e fakaʻamu ʻe ʻi ai ha siasi foʻou ʻe tupu hake ha ʻaho mo e “moʻoní ʻi hono haohaoá.”1 Naʻá ne ʻilo he 1830 ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, peá ne faifononga ai ki Palemaila ʻi Niu ʻIoké, ʻo ne fetaulaki ai mo Māteni Hālisi ʻo ne ʻoange ki ai e peesi ʻe 16 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ne toki ʻosi hono pākí. Naʻe toe foki ʻa Maasi ki Masasūseti ʻo ne fakaʻaliʻali e ʻū pēsí ki hono uaifí ko ʻIlisapeti Kotikini Maasi, pea naʻá ne tui ko e liliu leá ko ha ngāue ia ʻa e ʻOtuá.

Naʻe hiki e fāmili Māsí mo ʻena fānau ʻe toko tolú ki Palemaila ʻi Sepitema 1830 pea naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo nau papitaiso ki he Siasí. Hili ʻenau hiki ki Ketilani, ʻOhaiō ʻi he 1831, naʻe fakanofo leva ʻa Maasi ko ha taulaʻeiki lahi. ʻI Nōvema 1832, naʻá ne hiki ki he Vahefonua Siakisoní ʻi Mīsuli, ʻo ne nofo ai mo hono fāmilí ʻi ha fale ʻakau fakaʻofoʻofa ʻi he Vaitafe Big Blue pea kamata ke nau ngoueʻi e kelekelé. HIli hono tuli ʻo e Kāingalotú mei he vahefonuá, naʻe nofo e fāmili Māsí ʻi he Vahefonua Lafeietí, naʻe faiako ai ʻa Maasi.

Naʻe fataki ʻe Maasi ha ngaahi uiuiʻi mahuʻinga he ngaahi taʻu ko iá. Hili pē ʻene kau ki he Siasí, naʻe ui ia ʻi ha fakahā ke hoko ko ha “Toketā ki he Siasí.” ʻOku ʻikai mahino pe naʻe ʻuhingá ke hoko ʻa Maasi ko ha toketā fakafaitoʻo pe faifakamoʻui fakalaumālie, ka naʻe ʻikai ke ako fakafaitoʻo ʻa Maasi.2 ʻI Mīsulí, naʻá ne hoko ko ha palesiteni fakakolo, pea mēmipa kimui ange ʻi he alēleaʻanga māʻolunga ʻo Saioné. ʻI ʻEpeleli  1835, naʻe fakanofo ai ia ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ne toki faʻu foʻoú. ʻI hono taʻu  36, naʻá ne hoko ai ko e tokotaha motuʻa taha ʻo e kōlomu ko iá pea naʻe fakanofo ia ko e fuofua palesiteni ʻo e kōlomú ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí.

Naʻe tataki ʻe Maasi e Toko Hongofulu Mā Uá ke ō ʻo ngāue fakafaifekau ki he ngaahi siteiti he fakahahaké. Naʻe kau ki he kōlomú ha kau talavou, naʻe taʻu siʻi pē ʻenau ngaahi taukei ʻi he Siasí. ʻI he 1837, lolotonga e taimi ʻo e tō lalo fakapaʻangá mo e fetaʻemahinoʻaki ʻi Ketilaní, naʻe hanga ʻe ha niʻihi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fakafehuʻia e founga fakatakimuʻa ʻa Siosefa Sāmitá, pea naʻe faingataʻa kia Maasi hono ʻai ke maʻumaʻuluta e kōlomú. Neongo naʻe tuʻusi ha toko fā ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mei he Siasí, ka naʻe tokoni ʻa Maasi ki ha niʻihi kehe ʻi he kōlomú, kau ai ʻa Paʻale  P. Palati, ke nau ikunaʻi ʻenau ngaahi loto hohaʻá mo kei faivelenga pē.

Meimei ki he taimi tatau pē, ne fekauʻi atu ai ʻe Siosefa Sāmita ia ʻa ʻAposetolo Hiipa  C. Kimipolo ke ne kamata e ngāue fakafaifekaú ki ʻIngilani. Naʻe loto mamahi ʻa Maasi heʻene fanongo hení, mahalo koeʻuhí he ko ia naʻe palesiteni he kōlomú ka naʻe ʻikai fai ha feongoongoi mo ia ki he ngāue ko ʻení. Naʻe ʻomi ha fakahā ʻia Siosefa Sāmita kiate ia, “Ke ke loto fakatōkilalo, pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá.” Naʻe tapou e ʻEikí kia Maasi ke ne faivelenga pea ʻoua ʻe “angatuʻu ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefá.”3

Ka ʻi he hili e hiki ʻa Maasi ki he Hihifo Mamaʻó ʻi Mīsuli he 1838, naʻá ne fakaangaʻi ʻa Siosefa Sāmita mo ne fakaangaʻi e fuhu e Kāingalotú ke fakafepakiʻi e kau fakatanga ʻi Mīsulí.4 Naʻá ne fakamoʻoni mo ʻOasoni Heiti ha fakamatala fuakava, ʻo fakaikiiki ai ʻena hohaʻa fekauʻaki mo e fetāʻaki e kau Māmongá, pea naʻe hoko ia ko ha fakamoʻoni ke fakafepakiʻi ʻaki e Kāingalotú ʻe he kau taki ʻo Mīsulí. Naʻá ne fakamatala ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimui ange, “Naʻe ʻi ai ha malamalaʻi ʻakau ʻi hoku matá pea ne u fakakaukau te u lava ʻo ʻiloʻi mo e malamalaʻi ʻakau he fofonga ʻo Siosefá, kae tā ko ā ko hoku matá pē naʻe ʻi ai e malamalaʻi ʻakaú.”5 Naʻá ne mavahe mei he Siasí ʻi ʻOkatopa 1838, pea naʻá ne ʻohake mo ʻIlisapeti hona fāmilí ʻi Mīsuli. Naʻe mālōlō ʻa ʻIlisapeti ʻi 1854, pea naʻe toe feinga ʻa Maasi hili ha taʻu ʻe tolu mei ai ke toe papitaiso fakafoki ia ki he Siasí. Lolotonga ʻene tokoni ki he hikifonua ʻa e Siasí, naʻe toe papitaiso ia ʻi Fololeni, Nepulasikā. Naʻe iku nofo ʻa Maasi ʻi ʻIutā peá ne mali ai mo Hena ʻĀtama, faiako ʻi Sipēnisi Fooki, pea hiki kimui ange ki ʻOkiteni, ʻo ne mālōlō ai ʻi he 1862.

Tefito Fekauʻakí: Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

  1. Thomas B. Marsh, “History of Thos. Baldwin Marsh (Written by Himself in Great Salt Lake City, November, 1857),” Deseret News, vol. 8, no. 3 (Mar. 24, 1858), 18.

  2. “Revelation, September 1830–F [DC 31],” ʻi he Revelation Book 1, 44, josephsmithpapers.org; vakai foki, Kay Darowski, “The Faith and Fall of Thomas Marsh: DC 31, 112,” ʻi he Matthew McBride and James Goldberg, eds., Revelations in Context: The Stories behind the Sections of the Doctrine and Covenants (Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 2016), 54–60.

  3. “Revelation, 23 July 1837 [DC 112],” in Joseph Smith, Journal, March–September 1838, 72–73, josephsmithpapers.org.

  4. ʻOku lave ha fakamatala ʻe niʻihi ki ha fakakikihi ʻi he Hihifo Mamaʻó, Mīsuli, ʻi he vahaʻa ʻo ʻIlisapeti Maasi mo Lusinita Hālisi, ʻi he kilimi huʻakau, ko e ʻuhinga ia naʻe fili ai ʻa Maasi ke mavahe mei he Siasí (vakai, George A. Smith sermon, Dec. 21, 1845, ʻi he Helen Mar Whitney, “Scenes in Nauvoo, and Incidents from H. C. Kimball’s Journal,” Woman’s Exponent, vol. 12, no. 3 [July 1, 1883], 14; George A. Smith, Apr. 6, 1856, ʻi he Journal of Discourses, 3:283–84; tohi ʻa Thomas B. Marsh kia Heber C. Kimball, 5 Mē , 1857, Church History Library, Salt Lake City; Erastus Snow, “Autobiography of Erastus Snow [1875],” Utah Genealogical and Historical Magazine, vol. 14, no. 3 [July 1923], 106–7).

  5. Thomas B. Marsh autobiography, in “History of Brigham Young,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 26, no. 26 (June 25, 1864), 406.