Hisitōlia ʻo e Siasí
Meʻa-Hā-Mai ki Hono Huhuʻi o e Kau Pekiá (T&F 138)


“Meʻa-Hā-Mai ki Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá (T&F 138),” Ngaahi Hisitōlia ʻo e Siasí

“Meʻa-Hā-Mai ki Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá (T&F 138)”

Meʻa-Hā-Mai ki Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá (T&F 138)

ʻI he ʻaho 3 ʻo ʻOkatopa, 1918, naʻe aʻusia ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí Siosefa F. Sāmita ha mata meʻa-hā-mai ki he ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi hili ʻa e moʻui fakamatelié ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻe pulusi ʻa e fakamatala ʻa Palesiteni Sāmita ki he mata meʻa-hā-maí ʻi he ngaahi nusipepá, makasiní, tohí, mo e ngaahi tohi lēsoní kimuʻa pea tānaki atu ki he Mataʻitofe Mahuʻingá pea hikinimaʻi ke hoko ko e tohi folofola ʻi he konifelenisi lahi ʻo e 1976.1 Naʻe hiki ʻa e fakamatalá ʻi he 1979 ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko ha konga ʻo e pulusinga folofola tefito foʻou, ʻo hoko ai ko e fuofua tohi ʻi he ongo tohi ʻe ua ʻi he senituli hono 20 ke tānaki atu ki ha tohi folofola.2

ʻĪmisi
Palesiteni Siosefa F. Sāmita

Ko Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he fakafuofua ki he taʻu ʻe fā kimuʻa ʻi heʻene mata meʻa-hā-mai ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá.

Talu mei he senituli hono ʻuluakí mo e tui ʻa e talatukufakaholo faka-Kalisitiané, naʻe ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he ngaahi laumālie ʻo e kau pekiá ʻi he vahaʻataimi ʻo e Tutukí mo e Toetuʻú. ʻI he taimi ne kamata akoʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kakai pekiá ʻi he 1840 tupú, naʻe ʻosi tali ʻe ha kau Kalisitiane tokolahi ʻa e tokāteline “ʻaʻahi [ʻa Sīsū] ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié”, ʻa ia naʻá ne akoʻi mai, naʻe hāʻele hifo ʻa Sīsū ki heli kimuʻa pea toetuʻú ke fakahaofi ʻa kinautolu kuo teʻeki ke nau fanongoa ʻEne pōpoakí.3 ʻI ha ngaahi malanga fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kakai pekiá, naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita “naʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ha laumālie ngāue fakaetauhi ki he ngaahi laumālie ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ke fakahoko ha konga mahuʻinga ʻo ʻene misioná,” ʻa ia ko e malanga ki he ngaahi laumālié “ke ʻomi ʻa e kau pōpulá mei he fale fakapōpulá.”4 ʻI he kotoa ʻo e moʻui ʻa Siosefa F. Sāmitá, naʻe fakamatalaʻi ʻe ha kau Palesiteni kehe ʻo e Siasí, kau ai ʻa Pilikihami ʻIongi, Sione Teila, Uilifooti Utalafi, mo Lolenisō Sinou, ʻa e fakahoko ʻe Sīsū mo ha Kāingalotu kuo nau mamaʻo atú, ha ngaahi misiona ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ki he “ngaahi laumālie ʻi he fale fakapōpulá” kuo “pekia teʻeki ke nau fanongoa ʻi he ongoongoleleí.”5

ʻI he hoko ʻa Siosefa F. Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí mei he 1901 ki he 1918, naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e ngāue fakafaifekau ʻoku fakahoko ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ʻo akoʻi mai “ko e kau tangata [ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí] kuo nau pekiá … te nau hokohoko atu ʻa e ngāue ko ʻení” ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki hili ʻa e maama fakamatelié. ʻE lava ke tokoni ʻa e Kāingalotu kei moʻuí ʻaki ʻenau “ngāue ki he fakamoʻui ʻo ʻetau ngaahi kuí ʻaki ʻenau fakahoko e ngaahi ouau maʻanautolu ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke nau fakahoko he taimí ni, koeʻuhí ʻoku nau ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.” Naʻá ne lave ki ha ngaahi potufolofola ʻi he Fuakava Foʻoú ke poupouʻi ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení, ka naʻe kei fifili pē kau ki honau tokolahí—ʻe anga fēfē ha aʻu ʻa Sīsū ki he ngaahi laumālie ʻe laumiliona ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié ʻi ha vahaʻataimi nounou mei Heʻene pekiá ki he toetuʻú?6

Mahalo ne makatuʻunga pe fakalalahi ʻene ngaahi fehuʻi kau ki he ngaahi tūkunga ʻi he maama fakalaumālié, ʻe he toutou fehangahangai mo e maté. Naʻe faingataʻaʻia ʻa Siosefa F. Sāmita ʻi heʻene kei siʻí hili ʻa e pekia ʻene tamaí, Hailame Sāmita. ʻI ha vahaʻataimi ʻo e taʻu ʻe 50, naʻá ne aʻusia e pekia ʻo ʻene fānau ʻe toko 12, mo hono foha matuʻotuʻa ko Hailame Meki Sāmitá, tupu mei he ʻapenitikí ʻi Sānuali ʻo e 1918. ʻI he konga kimui ʻo e taʻu ko iá, ne ʻi ai ha mahaki fakaʻauha fakamāmani lahi ʻi he flu pea ne hoko ha ngaahi mate taʻeʻamanekina lahi tupu mei he Tau Lahi Hono 1 ʻa Māmaní ʻa ia ne ʻiloa ʻi he ongoongó.7 ʻI ʻOkatopá, naʻe hōloa hifo e tuʻunga moʻui lelei fakaesino ʻa Siosefa F. Sāmitá, naʻá ne pehē ai naʻá ne “fetuʻutaki hokohoko mo e Laumālie ʻo e ʻEikí.”8 ʻI heʻene fakakaukau ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo ako ʻa e 1 Pita 3:18–20 mo e 4:6, naʻe “fakaava ʻa e mata ʻo [ʻene] ʻiló,” peá ne “mamata ki he fuʻu kakai taʻefaʻalaua ʻo e kau pekiá, ʻa e iiki mo e lalahi fakatouʻosi.”9

Lolotonga e mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa F. Sāmitá, naʻá ne fifili pe naʻe founga fēfē ʻa e malava ʻe Sīsū Kalaisi ke akoʻi ha niʻihi tokolahi ʻi ha vahaʻataimi nounou peá ne mamata ki he “fakaʻaongaʻi [ʻe he Fakamoʻuí] ʻo e taimi ʻo hotau Huhuʻí lolotonga ʻa ʻene ʻafio taimi nounou ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, ʻo ne fakahinohinoʻi mo teuteuʻi ʻa e ngaahi laumālie ʻo e kau palōfita angatonu ʻa ia naʻa nau fakamoʻoni kiate ia ʻi he kakanó” ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu naʻe ʻikai te nau maʻu e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he moʻui fakamatelié.10 Neongo naʻe fakapapauʻi ʻe he mata meʻa-hā-maí ʻa ʻene fakakaukau kimuʻa kau ki he ʻaʻahi ʻa Sīsū ki he maama fakalaumālié, naʻe fakahā foki ai naʻe teʻeki ke ʻaʻahi ʻa Sīsū ki he kau faiangahalá pe kau angatuʻú, ka naʻe fekauʻi atu ha kau talafekau ke nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.11

Hili ha māhina ʻe taha mei he mata meʻa-hā-maí, naʻe tohi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa ʻene fakamatalá ki hono foha ko Siosefa Filitingi Sāmitá. Hili ha uike ʻe ua, naʻe ʻoange ʻe Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e tohí ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo e Pēteliake Pulé, ʻa ia ne nau fakaongoongoleleiʻi mo fokotuʻutuʻu ke pulusi ʻa e fakamatalá ʻi he Improvement Era.12 Naʻe pekia ʻa Siosefa F. Sāmita ʻi he 19 ʻo Nōvemá, ko ha ʻaho ia ʻe hongofulu mā taha kimuʻa pea fuofua pulusi e fakamatalá. Naʻe kau ʻi he ngaahi pulusinga hokohoko mai aí ha ngaahi akonaki ʻa Siosefa F. Sāmita kuo fakatahatahaʻi mo e ngaahi tohi lēsoni ʻa e kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko hano toe paaki e mata meʻa-hā-maí, ʻo lahi ange ai hono maʻú kimuʻa pea fakaʻatā ʻi he 1976.13

Meimei ʻi he hili pē hono fakaʻatā ki he kakaí ʻa e fakamatalá, naʻe fakatokangaʻi ʻe he kau laukongá ʻa e mahuʻinga ʻo e mata meʻa-hā-maí ki he fekumi ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé. Naʻe pouaki ʻe Susa ʻIongi Keitisi ʻa e mata meʻa-hā-maí, ʻa ia naʻá ne lau ia ʻi he veʻemohenga ʻo Siosefa F. Sāmitá, ki heʻene kaungā ngāue ʻi he Genealogical Society of Utah (Sōsaieti Faka-Tohi Hohoko ʻo ʻIutaá) pea ʻi he Fineʻofá.14 Naʻá ne tohi ki ha kaungā pule ʻi he Sōsaieti Faka-Tohi Hohokó, “Fakakaukau ki he fakalotolahi ʻe ʻomi ʻe he fakahā ko ʻení ki he ngāue fakatemipalé ʻo fakafou ʻi he Siasí!”15 ʻI hono fakamālohia ʻe he fakahā ʻa Palesiteni Sāmita kau ki he maama fakalaumālié, naʻe hoko atu hono langa ʻe he Kāingalotú ha ngaahi temipale mo fokotuʻu ʻa e taha ʻo e ngaahi feituʻu lalahi taha ki he ngaahi lekooti tohi hohokó ʻi ha toe feituʻu ʻi māmani.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Siosefa F. Sāmita, Influenza Pandemic of 1918

Ngaahi Fakamatalá

  1. N. Eldon Tanner, “The Sustaining of Church Officers,” Ensign, May 1976, 18.

  2. Ko e tahá ko e Fanongonongo Fakamafaiʻi 2, ko ha fanongonongo ʻo ha fakahā naʻe maʻu ʻi Sune 1978 ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, Sipenisā W. Kimipolo, pea hikinimaʻi ia ko e finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he konifelenisi lahi ne hoko atu aí. Naʻe toki paaki e pulusinga foʻou ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa ia ʻoku ʻi ai e fakamatala ʻi he vahe 138 ʻi he 1981.

  3. Jeffrey A. Trumbower, Rescue for the Dead: The Posthumous Salvation of Non-Christians in Early Christianity (New York: Oxford University Press, 2001), 91–102.

  4. Joseph Smith, Discourse, 3 Oct. 1841, in Times and Seasons, Oct. 15, 1841, 577, josephsmithpapers.org; Joseph Smith, “Baptism for the Dead,” Times and Seasons, Apr. 15, 1842, 760.

  5. Joseph Stuart, “Development of the Understanding of the Postmortal Spirit World,” in Joseph F. Smith: Reflections on the Man and His Times, edited by Craig K. Manscill, Brian D. Reeves, Guy L. Dorius, and J. B. Haws (Provo, UT: Religious Studies Center, 2013), 224–27.

  6. Stuart, “Development of the Understanding of the Postmortal Spirit World,” 227–29.

  7. Vakai Ngaahi Tefito: Influenza Pandemic of 1918, World War I.

  8. Joseph F. Smith, Remarks, Oct. 4, 1918, in Eighty-Ninth Semi-Annual Conference of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: Deseret News, 1918), 2.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:11.

  10. Tokāteline mo Ngaahi Fuakava 138:36; vakai foki Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:11, 27, 30.

  11. Stuart, “Development of the Understanding of the Postmortal Spirit World,” 230.

  12. James E. Talmage, Journal, 31 Oct. 1918, Harold B. Lee Library, Brigham Young University, Provo, UT; see Topics: Church Publications, Patriarchal Blessings.

  13. Robert L. Millet, “The Vision of the Redemption of the Dead (D&C 138),” in Craig K. Manscill, ed., Sperry Symposium Classics: The Doctrine and Covenants (Provo, UT: Religious Studies Center, 2004), 314–31.

  14. Vakai Tefito: Family History and Genealogy.

  15. Tohi ʻa Susa Young Gates kia Elizabeth C. McCune, Nov. 14, 1918; Lisa Olsen Tait, “Susa Young Gates and the Vision of the Redemption of the Dead,” Revelations in Context series, history.ChurchofJesusChrist.org.