Hisitōlia ʻo e Siasí
Hiipa J. Kalānite


“Hiipa J. Kalānite,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Hiipa J. Kalānite”

Hiipa J. Kalānite

Naʻe hoko ʻa Hiipa J. Kalānite ko e Palesiteni hono fitu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Kalānite ʻi Sōleki Siti ʻi he 1856, naʻe ohi hake ia heʻene faʻē ko Lesieli Lisiuei ʻAivenisi Kalānité ʻi he hili e mālōlō ʻene tamai ko Setetaia Kalānité (ko ha tokoni kia Pilikihami ʻIongi) ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē hili hono fāʻeleʻi ʻo Hiipá. Naʻe ui ʻa Hiipa ke ne hoko ko ha palesiteni fakasiteiki ʻi hono taʻu 23 pea naʻe fakanofo ia ko ha ʻAposetolo hili ha taʻu ʻe ua mei ai. Lolotonga e taʻu ʻe 36 ʻo ʻene ngāue fakaeʻaposetoló, naʻá ne ngāue fakataha mo e kāingalotu ʻInitia Kulá, ʻo ne fakanofo ha tokolahi ke nau hoko ko e kau taki lakanga fakataulaʻeiki; fokotuʻu mo tokangaʻi ʻa e fuofua misiona ʻi Siapaní; pea tokangaʻi ʻa e ngaahi misiona ʻi Pilitānia mo ʻIulopé. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakalilifu ʻi heʻene ngāue fakaeʻaposetoló naʻe hoko ia ʻi he 1893, ʻi he taimi naʻá ne fekumi ai ki ha tokoni fakalangi ke fai ha nō ke fakahaofi ʻa e Siasí. ʻI he taimi ko iá, naʻe kei feʻao pē ʻa e Siasí mo e faingataʻaʻia fakapaʻanga mei he ngaahi ola ʻo e lao fakafepaki ki he mali tokolahí mo e ngaahi ʻinivesi ne fehālākí; ne hoko e ngaahi feinga ʻa Kalānité ke maluʻi ai ʻa e Siasí mei he holofa fakapaʻanga lolotonga e tōlalo fakaʻekonōmika ʻi he funga ʻo e fonuá.1 ʻI he hoko ʻa e Kalānite ko ha ʻAposetoló pea kimui ange ko ha Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakamamafaʻi ʻa hono tauhi ʻa e Lea ʻo e Potó peá ne talaʻofa ʻe hoko ʻa hono tauhi faivelenga iá ke maʻu ai ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ha ʻilo mo e fakamoʻoni lahi ange.

ʻĪmisi
tā ʻo ʻEletā Hiipa J. Kalānite

Tā ʻo ʻEletā Hiipa J. Kalānite.

Ko ha fakaʻilonga ʻo e moʻui mo e ngāue ʻa Kalānité ʻa ʻene mateakiʻi ʻa e Lea ʻo e Potó. Naʻe haʻu ʻene fakamoʻoní mei he meʻa naʻá ne aʻusia ʻi heʻene kei talavoú lolotonga ha taimi naʻe ʻikai ke tauhi pau ai ʻa e Lea ʻo e Potó ʻi he Siasí. Naʻe feinga ʻa Hiipa ke maʻu ha tuʻutuʻuni maluʻi moʻui ke fakapapauʻi ʻe tauhi ʻene faʻeé ʻo ka faifai angé peá ne mate kei siʻi, ʻo hangē ko ʻene tamaí. ʻI he taimi naʻe fakaʻikaiʻi ai ʻe he kau toketaá ʻa e tuʻutuʻuní koeʻuhí ko ʻene sino pahapahaú, naʻe tuʻutuʻuni ʻe heʻene toketaá ke ne inu ha “ipu pia ʻe fā he ʻaho kotoa pē” ke tokoni ke fakalahi hono mamafá. Naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ke hoko ia ko ha tōʻonga moʻui. ʻI heʻene fakapapau ke muimui ki he faleʻi ʻa e Lea ʻo e Potó ʻo tatau ai pē pe ʻe taʻofi ai ia mei he maʻu ha “maluʻi pe ʻikai ha maluʻí,” naʻá ne taʻofi ʻene inu kava mālohí pea ʻikai ke ne toe ʻalu ki he paá mo e fale ngaohi kava mālohí. Talu mei ai mo ʻene poupouʻi fefeka e Lea ʻo e Potó ki hono ngaahi kaungā-ngāué, kaungāmeʻá, mo e kāingalotu ʻo e Siasí. Lolotonga e kuonga ʻo e fakataputapuí, naʻá ne faʻa lea kau ki he ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó pea naʻá ne tapou ki he niʻihi kehé ke nau fakaʻehiʻehi mei he tapaká mo e kava mālohí. ʻI heʻene hoko kimui ange ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fokotuʻu ʻa e fakaʻehiʻehi mei he kava mālohí ko ha konga ia ʻo e founga ke maʻu ai ha lekomeni temipalé pea poupouʻi fakapolitikale ke taʻofi ia.2

ʻI he hoko ʻa Hiipa J. Kalānite ko e Palesiteni ʻo e Siasí mei he 1918 ki he 1945, naʻá ne tokangaʻi ʻa e mafola ʻa e Siasí ʻo ope atu mei he ngaahi feituʻu ne tokolahi taha ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká. Naʻá ne fakapapauʻi ki he Kāingalotú ko e hiki ko ia ʻo mavahe mei he ngaahi feituʻu ne fakatahaʻanga ki ai ʻi he senituli 19 ko e poupou kakato ia ki he akonaki ʻa e Siasí, pea ʻi he 1923 naʻá ne fokotuʻu ʻa e Siteiki Losi ʻEniselesí, ko e fuofua siteiki ia ʻi ha feituʻu ne tokosiʻi ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí. Ne fakatapui ʻe Kalānite ʻa e ngaahi temipale ʻi Laʻie, Hauaiʻi; Katisitoni, ʻAlapeta, Kānata; mo Mesa, ʻAlesona. Naʻá ne tokangaʻi foki ʻa hono faʻu ʻo e ʻinisititiuti fakalotú, ko ha polokalama ako fakalotu maʻá e Kāingalotu ʻo e Siasí ne nau ako ʻi he ngaahi kolisí mo e ʻunivēsití, pea mo e ngaahi ngāue kehe ke fakamālohia ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi heʻenau ako, ngāue, mo moʻui ʻi he funga ʻo e māmaní.

Lolotonga e tataki ʻe Kalānite ʻa e Siasí, ne tokolahi e kāingalotu ne nau faingataʻaʻia koeʻuhí ko e Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká. Hili hono ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi founga kehekehe ke tokoni ki he kāingalotú ke nau moʻui lolotonga e tō lalo fakaʻekonōmiká, ne fokotuʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e Palani Maluʻi ʻa e Siasí, ne ui kimui ko e polokalama uelofea ʻa e Siasí, ke fakatupulaki ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Siasí ke fakafiemālieʻi ʻa e faingataʻaʻia fakaʻekonōmiká.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hokó mo e ngaahi kaveinga ʻi he moʻui ʻa Hiipa J. Kalānité, vakai ki he ngaahi vitiō ʻa e Prophets of the Restoration ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org pe ʻi he polokalama Gospel Library.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Lea ʻo e Potó (T&F 89), Siapani, Prohibition

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai ki he Tefito: Lao Fakafepaki ki he Mali Tokolahí.

  2. Ronald W. Walker, Qualities That Count: Heber J. Grant as Businessman, Missionary, and Apostle (Provo: BYU Studies, 2004), 51–54. Vakai ki he Tefito: Prohibition.