Hisitōlia ʻo e Siasí
ʻĀngelo ko Molonaí


“ʻĀngelo ko Molonaí,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“ʻĀngelo ko Molonaí”

ʻĀngelo ko Molonaí

ʻI he 1823 naʻe hā ai ha ʻāngelo ko Molonai kia Siosefa Sāmita, ʻo fakamatala ange kau ki ha lekooti fakakuonga muʻa naʻe tohitongi ʻi ha ʻū lauʻi peleti, pea tanu ʻi ha moʻunga ofi atu ki hono ʻapí. Ko Molonaí, ko e tokotaha tauhi lekooti fakakuongamuʻa fakamuimuitaha ia ke ne tohitongi ʻene ngaahi akonakí ʻi he ʻū lauʻi peletí, pea naʻá ne hā tuʻo lahi kia Siosefa ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 1823 mo e 1829, ʻo ne tataki mo fakahinohinoʻi ʻa Siosefa ʻi heʻene maʻu e ʻū lauʻi peletí mo liliu kinautolú. Neongo naʻe ʻafaʻi pe fuʻu tōtuʻa hono fakamatala ʻe ha niʻihi e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi ʻaʻahi mai ʻa e ʻāngeló, ka ʻoku faingofua, mahino pea tatau pē e ngaahi fakamatala ia ʻa Siosefá. Naʻe kamata e teuteu ʻa Siosefa ke ne hoko ko ha palōfitá ʻi heʻene ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, ka naʻe tala ʻe hono fuofua kau muimuí ʻoʻona ko e ngaahi ʻaʻahi mai ʻa Molonaí ko e kamataʻanga ia hono uiuiʻi ʻo Siosefá.1

ʻĪmisi
tā valivali ʻo ha ʻāngelo ʻokú ne foaki e ʻū lauʻi peleti kia Siosefa Sāmita ko e Siʻi ʻokú ne tūʻulutui.

Fakatātā ʻo e hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá, ʻi hono tā ʻe C. C. A. Christensen.

Ko e hā mai ko ia e ʻāngeló, ko e fuofua aʻusia ia ne maʻu ʻe Siosefa ʻi he meʻa-hā-maí ke ʻasi ʻi he ngaahi maʻuʻanga fakamatala fakahisitōliá. Naʻe tala ʻe ha fakahā ʻi he 1830, naʻe ʻasi ha ʻāngelo naʻe “ulo hono fofongá ʻo hangē ha ʻuhilá” kia Siosefa pea “ʻoange kiate ia ha mālohi . . . ʻoku totonu ke ne liliu ʻaki e tohí.”2 ʻOku fakamatala e hisitōlia ʻo Siosefa ʻi he 1832, naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fakahaaʻi mai ha meʻa-hā-mai fakalangi pea vakai naʻe haʻu ai ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ʻo tuʻu ʻi muʻa ʻiate au.”3 Naʻe ui pē ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení mo e ngaahi fakamatala kimuʻa angé, ʻa e talafekau ko ʻení ko e “ʻāngelo.”4 ʻI he 1835, naʻe ui ai ʻe Siosefa e ʻāngeló ko e tangata ko Molonai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻi ha fakahā naʻe pulusi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.5 Naʻe ʻasi ʻene fakamatala mahino taha ki he hingoa ʻo e ʻāngeló, ʻi haʻane tohi he 1842 ki he Kāingalotú: “Pea ko e hā ʻoku tau toe ongoná? Ko e ngaahi ongoongo fakafiefia mei Komola! Ko Molonai, ko e ʻāngelo mei he langí, ʻokú ne fakahā ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻa e kau palōfitá—ʻe fakahā mai ʻa e tohí.”6

Naʻe ʻikai toe fakaʻuliʻulilātai ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení ko hai e ʻāngeló, ka naʻe ʻi ai ha fakamatala mahuʻinga naʻe toe fihi ai e fakamatalá. Naʻe hanga ʻe he ʻū fuofua tohi ʻo e folofolá ne fakamatalaʻi ai e ʻaʻahi ʻa Molonaí (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30–53) ʻo tala ko e ʻāngeló ko “Nīfai.”7 Hangē naʻe kamata e fakamatala ko ʻení mei he kalake ʻa Siosefa Sāmita ko Sēmisi Maholaní, ʻa ia naʻá ne kamata fakatahatahaʻi ʻi he 1839 ha ngaahi ʻū laʻi peesi kehekehe ʻo e hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá ki ha foʻi fakamatala pē ʻe taha. ʻOku fokotuʻu mai ʻe ha fakamoʻoni pau (evidence), naʻe ʻikai tala-kae-tohi ʻa Maholani ia meia Siosefa Sāmita, ka naʻá ne ngāue ʻaki pē ʻe ia e ngaahi fakamatala mei ha meʻa naʻe ʻikai maʻu. Naʻe malava pē ke fetoʻoaki ʻe Maholani ia e hingoa ʻo e ʻāngeló, he naʻe ʻikai ʻasi e hingoa ia ʻo e ʻāngeló he ngaahi fakamatala lahi ʻa Siosefa kimuʻa ʻi he fakamatala naʻe faʻu ʻe Maholaní.

Ko e ngaahi fakamatala kimuʻa ne pulusi ʻo kau ki he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá, kae pehē ki he ngaahi fakamatala kehe ne lave ki ha ʻāngelo ko “Nīfaí,” ko e fakafalala kotoa ia ki he faʻufaʻu ʻa Maholaní. Ko hono olá, naʻe fakatou ʻasi e hingoa “Nīfaí” mo e “Molonaí” ʻi he ngaahi tohi ne pulusi lolotonga e taʻu 1840 mo e 1860 tupú. Naʻe mahamahalo ʻa Pilikihami ʻIongi naʻe ʻi ai ha fehalaaki fakakalake ʻi he hisitōliá, ko ia naʻá ne vahe ai ki he kau faihisitōliá ke nau fakatotolo ki he kaveingá. ʻI heʻenau toe vakaiʻi e ngaahi fakamatala kehe ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e ʻāngeló, ne nau aofangatuku ai naʻe totonu ke fetongi e hingoa “Nīfaí” ʻaki e hingoa “Molonaí,” pea nau tohi ai ha fakatonutonu ki he ʻū laʻi peesi naʻe hiki ʻe Maholaní.8 ʻOku ʻikai ha fakamoʻoni pau ia naʻe teitei ʻi ai ha taimi ne ui ai ʻe Siosefa Sāmita e ʻāngeló ko “Nīfai.”

ʻĪmisi
maka fakamanatu ʻo e ʻāngelo ko Molonaí mo ha kau tangata ngāue ʻi he veʻe maká

Ko e maka fakamanatu ʻo e ʻāngelo ko Molonaí, ʻi he tumutumu ʻo e Temipale Sōlekí, hili pē ha taimi nounou mei hono fokotuʻú.

Naʻe hoko e hā mai ʻa Molonaí ko ha fakataipe ia ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, pea ʻoku tuʻu e ngaahi maka fakamanatu ʻo e ʻāngelo ko Molonaí he taimí ni ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi taua ʻo ha konga lahi ʻo e ʻū temipale ʻa e Siasí. Ne ʻosi ʻi ai ha fakamelomelo ʻo e ngaahi maka fakamanatú ni ʻi he 1892, ʻi he taimi naʻe fakataha mai ai ha Kāingalotu ʻe toko 50,000  tupu ke nau mātātonu hono fakatoka e makatumuʻaki ʻo e Temipale Sōlekí. Lolotonga e ouau ko iá, naʻe fakamoʻui ai ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ha meʻa kamosi, pea hanga ʻe ha mīsini ʻo tukutukuhifo e makatumuʻaki kalānité ki hono hiliʻangá. ʻI he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá, naʻe fokotuʻu ai ʻe he kau ngāué ha maka fakamanatu kopa ne vali koula, ʻo ha ʻāngelo ʻi he tumuʻaki ʻo e taua māʻolunga tahá. Neongo naʻe pehē ʻe ha niʻihi ko e ʻāngelo ia ko Kepalelí pea tala ʻe ha niʻihi ko e ʻāngelo ia ne “puna ʻi he loto langí,” hangē ko ʻene hā ʻi he Fakahā 14:6, ka naʻe pehē ʻe he meimei Kāingalotú kotoa talu mei he ʻaho ko iá, ko e maka fakamanatu ia ʻo e ʻāngelo ko Molonaí.9

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. James B. Allen, “Emergence of a Fundamental: The Expanding Role of Joseph Smith’s First Vision ʻi he Mormon Religious Thought,” Journal of Mormon History, vol. 7 (1980), 43–61.

  2. “Articles and Covenants, circa April 1830 [DC 20],” in Painesville [Ohio] Telegraph, Apr. 19, 1831, 4, josephsmithpapers.org. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fakamatalá ni ʻa e fuofua lave ki he mata-meʻa-hā-mai ʻo e 1823, ʻi he lekooti fakahisitōliá. (Alexander L. Baugh, “Parting the Veil: Joseph Smith’s Seventy-six Documented Visionary Experiences,” ʻi he John W. Welch, ed., Opening the Heavens: Accounts of Divine Manifestations, 1820–1844 [Provo: Brigham Young University Press], 318, footnote 2).

  3. Joseph Smith, “History, circa Summer 1832,” ʻi he Letterbook 1, 4, josephsmithpapers.org.

  4. Meimei ʻi he taʻu kotoa pē ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1830 tupú, naʻe fakamoʻoni ai ha maʻuʻanga fakamatala mei he kakaí ki ha meʻa ne hoko ai ha meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita. Naʻe faʻa ʻasi he ngaahi fuofua fakamatalá ha “āngelo” ʻi hono fakamatalaʻi hono maʻu ʻo e ʻū lauʻi peletí mo hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, Baugh, “Parting the Veil”).

  5. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27, ʻi hono pulusi ʻi he paaki ʻo e 1835 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe hā e fakahā ko ʻení kimuʻa ʻi he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú, ka ʻi hono teuteuʻi ia ʻe Siosefa ke pulusi ʻi hono fuofua paaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻá ne toe fakalahi e fakamatalá ke fakakau ai mo ha ngaahi meʻa kehe, ʻo kau ai ʻa Molonai (“Revelation, circa August 1835 [DC 27],” Historical Introduction, josephsmithpapers.org).

  6. Joseph Smith, “Letter to ‘The Church of Jesus Christ of Latter Day Saints,’ 6 September 1842 [DC 128],” 7, josephsmithpapers.org.

  7. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 5, josephsmithpapers.org.

  8. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 5, note 14.

  9. Vakai, Temple Souvenir Album, April, 1892, ʻAsi ai e Ngaahi Fakatātā ʻo e Kau Tā Mapé, Vakai ki he Falé, Palani ʻo e Maama Fakaʻuhilá, Fale Mīsiní mo e Kelekelé, Kau ai e Ngaahi ʻAta ʻo e Temipale Lōkaní, Manitai, Nāvū mo Ketilani pea mo e Ngaahi Feituʻu Manakoa ʻi Sōleki Sití (Salt Lake City: Magazine Printing, 1892), 8; Wilford Woodruff journal, Mar. 29, 1892; John Nicholson, “The Statue of Moroni,” Deseret Weekly, Apr. 9, 1892, 1.