Hisitōlia ʻo e Siasí
Talanoa ʻa Māteni Hālisi mo e Ongo Tangata Potó


“Talanoa ʻa Māteni Hālisi mo e Ongo Tangata Potó,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Talanoa ʻa Māteni Hālisi mo e Ongo Tangata Potó”

Talanoa ʻa Māteni Hālisi mo e Ongo Tangata Potó

ʻI Fēpueli 1828, naʻe fononga ai ʻa Māteni Hālisi ki Niu ʻIoke mo ha hiki tatau ʻo e ngaahi mataʻitohi naʻe ʻasi he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko ʻene fakataumuʻá ke fakaʻaliʻali ia ki ha taha ʻo e ngaahi ʻapiako ʻiloa ʻo e ako māʻolunga angé ʻi he ʻIunaiteti Siteití.1 Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe Hālisi e talanoa ʻo ʻene fononga ko ʻení, ʻi ha ngaahi taimi lahi heʻene moʻuí, ʻo faʻa fai ia ki ha kau fai-ʻinitaviu ne nau fie ʻilo fekauʻaki mo ʻene ngaahi fuofua aʻusia ʻi he Siasí. Naʻe fai foki ʻe Sālesi ʻAnitoni, ko ha taha ʻo e kau palōfesa naʻe feʻiloaki mo Hālisí, ha fakamatala ʻo e fakatahá ni, pea fakamoʻoniʻi ai naʻe fakahoko e fakatahá ni. Ka ʻoku hanga ʻe he ngaahi fetaʻemahinoʻaki fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala fakahisitōliá, ʻo kei tuku taʻetali ai ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fonongá ni.

ʻĪmisi
portrait of Martin Harris

Tā valivali ʻo Māteni Hālisi, ne fai ʻē Lewis A. Ramsey.

Taumuʻa ʻa Hālisí

Hangē ko ʻení, ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi maʻuʻanga fakamatalá ha ngaahi meʻa kehekehe naʻe malava ke fakalotoa ai e fononga ko ʻení. ʻOku fokotuʻu mai ʻe ha ngaahi fakamatala, ko e fekau ʻe he ʻEikí ʻa Hālisi ke fononga, kae fokotuʻu mai ʻe ha niʻihi ia ko Siosefa Sāmita pe ko Hālisi pē naʻe tupu mei ai e fononga ko ʻení.2 Naʻe mei malava pē ke ʻamanaki ʻa Hālisi ia kapau ʻe maʻu e poupou ʻa ha kau poto, ʻe fiemālie ai ʻa hono uaifi ko Lusí, he kuó ne ongoʻi veiveiua he ngāue liliu leá, pe ʻe tokoni ia ke ne ongoʻi fakapapauʻi ai kimuʻa peá ne tokoniʻi fakapaʻanga e liliu leá. ʻOku fakahā mai ʻe ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ia, naʻe ʻamanaki ʻa Hālisi ia ke maʻu e faleʻi ʻa e kau potó ki he founga hono fai ʻo e liliu leá.

Talanoa mo e Kau Potó

ʻI he taimi ne fononga ai ʻa Māteni Hālisí, ngalingali naʻe ʻikai fuʻu ʻilo lahi ʻa Siosefa Sāmita ia pe ko Hālisi ki he lea fakafonua ʻi he ʻū lauʻi peletí. Fakatatau mo e fakamatala kimui ange ʻa Siosefá, naʻe fakahaaʻi ange ʻe he ʻāngelo naʻá ne ʻoange ki ai e ʻū lauʻi peletí, ko ha lekooti fakakuongamuʻa ʻAmelika ia. Naʻe ʻikai ke fekumi ʻa Hālisi ia ki ha taha poto naʻe ʻilo ki he lea faka-ʻIsipité (naʻe toki ʻilo ʻe Siosefa kimuiange ko e lea fakafonua ʻi he ʻū lauʻi peletí ko e “lea fakafoʻou faka-ʻIsipité ia”), ʻoku malava ke pehē naʻá ne fekumi ki ha faleʻi ʻa e kau poto ne taukei ʻi he ngaahi meʻa fakakuonga muʻa ʻo ʻAmeliká.3

ʻI he fononga ʻa Hālisi ki Niu ʻIoke Sití, naʻá ne afe atu ʻi ʻAlapenī, Niu ʻIoke, ke ʻaʻahi kia Lufa Palatisi (Luther Bradish), ko ha tangata faʻa fefonongaʻaki ne ʻi ai ʻene fehokotaki fakafāmili mo fakatāutaha ʻi Palemaila. Naʻe mahino naʻe fie maʻu ʻe Hālisi pe ko e hā ha lau ʻa Palatisi pe ko hai ʻe ʻaʻahi ki ai fekauʻaki mo e ngāue liliu leá. Naʻá ne hoko atu leva ki Niu ʻIoke Siti ke feʻiloaki mo Samuela  L. Mitiseli, ko ha taha ʻilo lea mo ha poto ne takimuʻa he ako ki he anga fakafonua fakakuongamuʻa ʻo ʻAmeliká.4 Naʻe ʻaʻahi foki ʻa Hālisi kia Sālesi ʻAnitoni, ko ha palōfesa kei talavou mo poto he lea fakafonua kehekehé, ʻi he Kolisi Kolomupiá ʻi Niu ʻIoke Siti. Naʻe ako ʻa ʻAnitoni ʻi he lea faka-Kalisí mo e faka-Latiná, ka kuó ne tātānaki foki e ngaahi talanoa ki he ʻInitia ʻAmeliká, ke pulusi pea naʻá ne vēkeveke ke vakaiʻi e pepa naʻe ʻoange ʻe Hālisi kiate iá.5

Fakataha mo Sālesi ʻAnitoní

Fakatatau mo e fakamatala ʻa Hālisí, naʻe vakavakaiʻi ʻe Sālesi ʻAnitoni e ngaahi mataʻitohí mo ne teuteu ha fakamatala ʻo ne fakamoʻoni hingoa ai ko e moʻoni e ngaahi mataʻitohí, ka naʻá ne toe haehae e fakamatala ko iá heʻene ʻilo ki he founga naʻe maʻu ʻaki ʻe Siosefa Sāmita e ʻū lauʻi peletí. Naʻe fokotuʻu ange ʻe ʻAnitoni ke ʻomi ʻe Hālisi e ʻū lauʻi peletí tonu, ka naʻe ʻikai tali ia ʻe Hālisi mo ne pehē ange, naʻe silaʻi fakamaʻu ha konga ia ʻo e ʻū lauʻi peletí. Naʻe tali ange ʻe ʻAnitoni ʻo pehē, “ʻE ʻikai te u lava ʻo lau ha tohi kuo fakamaʻu.” ʻI ha fakamatala ʻa ʻAnitoni kimui ange ai, naʻá ne fakaʻikaiʻi haʻane pehē naʻe moʻoni e ʻū mataʻitohí peá ne vili kikihi ko ʻene faleʻi pē ʻe ia ʻa Hālisi ke ʻoua te ne fakapaʻanga ʻa e liliu leá mo hono pulusí. Naʻá ne fakahaaʻi foki naʻe fakaʻaliʻali ange ʻe Hālisi kiate ia e tatau ʻo e ʻū mataʻitohí ka naʻe hanga ʻe ha ngaahi fakamatala ia ʻa Hālisi ʻo fokotuʻu mai naʻá ne ʻoange foki mo ha tatau ʻo hono liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tohi fakakuonga muʻá.

ʻĪmisi
portrait of Charles Anthon

Tā valivali ʻo Sālesi ʻAnitoni.

Ola ʻo e Fonongá

Neongo pe ko e hā ne hoko lolotonga e fakataha ʻa Hālisi mo ʻAnitoní, ka naʻe mavahe mei ai ʻa Hālisi kuó ne fakapapauʻi moʻoni ange naʻe moʻoni ʻa e ʻū lauʻi peletí mo e ʻū mataʻitohí, pea naʻá ne loto vēkeveke ke foaki hono taimí mo hono iví ʻi hono poupouʻi ʻo Siosefa Sāmitá. Naʻá ne talanoa mo Siosefa kimui ʻo kau ki heʻene ʻaʻahi kia ʻAnitoní, ko hano fakahoko ia e kikite ʻa ʻĪsaiá (toe fakamatalaʻi pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná) ko ha “tohi kuo tāpuni, ʻoku ʻoange ʻe ha tangata ki ha toko taha ʻoku poto ʻo pehē, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke lau ʻa e meʻa ni, pea ʻokú ne pehē, ʻOku ʻikai te u faʻa fai ia he kuo [fakamaʻu] ia” ( ʻĪsaia 29:11).

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ngaahi Fakamatalá

  1. Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi mataʻitohi ʻe niʻihi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku kei maʻu talu mei he moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, ka ʻoku meimei ke lototaha e kau potó ʻoku ʻikai ko e tatau totonu ia ʻo e “Anthon transcript” naʻe ʻave ʻe Māteni Hālisi ki Niu ʻIoké (vakai, “Appendix 2: Copies of Book of Mormon Characters, Introduction,” josephsmithpapers.org.

  2. Ko e fuofua fakamatala fakalekooti ʻo e fonongá, naʻe maʻu ia ʻi he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá he 1832, ʻo pehē ai naʻe fakahā ʻe Hālisi kia Siosefa Sāmita, “kuo fakahaaʻi ange ʻe he ʻEikí kiate ia kuo pau ke ne ʻalu ki  Niu ʻIoke Siti mo ha niʻihi ʻo e ʻū mataʻitohí” (History, circa Summer 1832, 5, josephsmithpapers.org). Vakai foki, Oliver Cowdery, “Letter IV,” Messenger and Advocate, vol. 1, no. 5 (February 1835), 80; History, 1838–1856, Volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834], 9, josephsmithpapers.org.

  3. Michael Hubbard MacKay and Gerrit J. Dirkmaat, From Darkness unto Light: Joseph Smith’s Translation and Publication of the Book of Mormon (Provo, Utah: Brigham Young University, Religious Studies Center, 2015), 42–43.

  4. Stanley B. Kimball, “The Anthon Transcript: People, Primary Sources, and Problems,” BYU Studies, vol. 10, no. 3 (Faʻahitaʻu Failau 1970), 332–34.

  5. MacKay and Dirkmaat, From Darkness unto Light, 49–51.