Hisitōlia ʻo e Siasí
Luʻisa Pānesi Pālati


“Luʻisa Pānesi Pālati,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Luʻisa Pānesi Pālati”

Luʻisa Pānesi Pālati

Naʻe fanauʻi ʻa Luʻisa Pānesi ʻi Masasūseti ʻi he 1802 pea naʻá ne mali mo ʻEtisoni Pālati ʻi hono taʻu 28. Naʻe fakafeʻiloaki kiate kinaua e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe he tokoua ʻo Luʻisá mo hono tuongaʻane ʻi he fono, ko Kalolaine mo Sonatane Kolosipeí. Naʻe papitaiso ʻa e ongo Pālatí ʻi Masasūseti ʻi he 1838. Lolotonga ‘ena fononga ki Mīsuli ke fakataha mo e Kau Māʻoniʻoní, naʻá na ʻilo ai kau ki hono fakamamahiʻi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Mīsulí peá na fili ke nofo ʻi ʻInitiana ʻo aʻu ki he 1841, ko e taimi ia ne na hiki ai ki Nāvuú. Ne kau atu ʻa Luʻisa ki he Fineʻofa ʻo Nāvuú ʻi he ʻaho 12 ʻo Mē, 1842, tokangaʻi ʻene fānaú ʻi hono maʻu ʻe he mīselé, mo tokoni ki he tānaki sēniti ʻa e kakai fefiné ki he Temipale Nāvuú.

ʻĪmisi
Luʻisa Pānesi Pālati

Tā ʻo Luʻisa Pānesi Pālati

‘I he kamataʻanga ʻo e 1843, ne kamata ai ʻe Luʻisa ʻi ha meimei taʻu ʻe hongofulu ʻa hono tokoniʻi e ngāue fakafaifekaú ʻi hono uiuiʻi ʻo ʻEtisoni ke ngāue fakafaifekau ʻi he ngaahi ʻotu motu ʻo e Pasifikí. Hili e mavahe ‘a ʻEtisoni ke ngāue fakafaifekaú, ne tokonaki ʻe Luʻisa maʻa hono fāmilí mo hiki kinautolu mei Nāvū ki he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó pea kimui ange ki Sōleki Siti. Lolotonga ʻene fononga ki he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, naʻá ne fakataha ai mo ha kau fafine kehe ke lotu mo nau fepoupouʻaki.1 Hili ʻene tūʻutá, naʻá ne foua ha ngaahi faingataʻa lahi, ʻo kau ai e nofo ʻi ha luo ne viviku, kafo hono tuí, fetotoʻi e ngutú tupu mei heʻene fokoutua he ʻikai maʻu ha vesitapolo pe fuaʻi ʻakau feʻungá, pea ʻosi mo hono nifo tuʻumuʻá.

Ne foki mai ʻa ʻEtisoni mei heʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he 1848 ʻo fetaulaki mo Luʻisa ʻi Sōleki Siti. ʻI he taʻu pē hono hokó, ne toe ui ia ki he ngāue fakafaifekau hono uá ki Tahiti. Ne fakahekeheka ʻa Luʻisa mo hona ngaahi ʻofefine ʻe toko faá ʻi Mē ʻo e 1850 ke nau kau fakataha mo ia ʻi ha taʻu ʻe ua ʻi Tupuai, ʻa ia naʻa nau ako ai e lea fakafonuá, lea ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga, mo malanga ʻaki e ongoongoleleí. Ne kau fakataha foki mo kinautolu ʻa Sonatane mo Kalolaine Kolosipei pea pehē foki ki hona fohá. ʻI heʻene nofo he lotolotonga ʻo e kau fafine ʻo Tupuaí ʻi he Pasifiki Tongá, ne fakahinohinoʻi ʻe Luʻisa kinautolu ʻi he lea faka-Pilitāniá pea mo e ngaahi pōtoʻi ngāue fakaʻapí. Naʻá ne akoʻi foki e ongoongoleleí kiate kinautolu mo tāpuakiʻi kinautolu ʻi heʻenau puké.2

Ne foki mai ʻa Luʻisa mo ʻEtisoni mei heʻena ngāue fakafaifekaú ʻi he 1852 peá na nofo ʻi ha taimi ʻe taha ʻi Seni Penatino, Kalefōnia. Ka naʻá ne ongoʻi “kuo haʻi ʻaki ia e ngaahi afo ʻo e ʻofa ki he siasí” pea naʻá ne fakapapauʻi ke nofo mo e Kau Māʻoniʻoní ʻi ʻIutā. ʻI he 1858 naʻá ne tuku ai hono ʻapi fakaʻofoʻofa ʻi Kalefōniá peá ne mavahe meia ʻEtisoni, ʻa ia ne kamata ke ne tafoki mei he Siasí.3 Naʻá ne nofo ʻi Piiva ʻIutā, peá ne ʻi ai he toenga ʻo ʻene moʻuí, ʻo ngāue ko ha tokoni mo e sekelitali ʻi he Fineʻofa fakalotofonuá. Naʻá ne kei vāofi pē mo hono tokoua ko Kalolainé, pea naʻá na kaungāʻapi ʻi Piiva. Ne pekia ʻa Luʻisa he ʻaho 8 ʻo Sepitema 1880, ʻi he niumōniá.

Ne tokoni e ngaahi aʻusia ʻa Luʻisa ʻi he moʻuí ke ne fakatupulaki lelei ha “laumālie ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá,” ʻi heʻene nofo māvahevahe mo hono husepānití ʻi he vaeua ʻo e ngaahi taʻu ʻo ʻena nofo-malí. Naʻá ne faiako ʻi ha ʻapiako pea ngāue ko ha fefine tuitui ke maʻu ha tokoni fakapaʻanga. Ne faʻa lipooti ʻi heʻene tohinoá mo e ngaahi tohi manatú ʻa e toutou fetongi ʻe he melinó mo e ʻamanaki leleí ʻa e manavasiʻí mo e loto-foʻí. Naʻá ne tohi lolotonga ʻene nofo ʻi Nāvuú, “Ne u fuofua ongoʻi ʻoku vaivai hoku lotó, ka naʻá ku fakapapauʻi te u falala ki he ʻEikí mo tuʻu lototoʻa ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.” Naʻá ne tohi ʻi Tupuai ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke tau ʻilo e meʻa ʻoku tau lava ʻo faí kae ʻoua kuo tau foua ha faingataʻa ʻi ha taimi lōloa.”4

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Louisa Barnes Pratt, Memoirs, Spring 1846 to September 1848, ʻi he S. George Ellsworth, ed., The History of Louisa Barnes Pratt: Mormon Missionary Widow and Pioneer (Logan: Utah State University Press, 1998), 82.

  2. Kathleen C. Perrin, “Louisa Barnes Pratt: Self-Reliant Missionary Wife,” ʻi he Reid L. Nielson and Fred E. Woods, eds., Go Ye into All the World: The Growth and Development of Mormon Missionary Work (Provo, Utah: Religious Studies Center, 2012), 261–88; vakai, Tefitó: Faifakamoʻuí.

  3. S. George Ellsworth, ed., The Journals of Addison Pratt (Salt Lake City: University of Utah Press, 1990), 513.

  4. Louisa Barnes Pratt, in Ellsworth, The History of Louisa Barnes Pratt, 65, 78, 150, 222, 360.