Hisitōlia ʻo e Siasí
Ngaahi Liliu ki he Ngāue Fakatemipalé


“Ngaahi Liliu ki he Ngāue Fakatemipalé,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí (2022)

“Ngaahi Liliu ki he Ngāue Fakatemipalé,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

Ngaahi Liliu ki he Ngāue Fakatemipalé

Naʻe fakahā kia Siosefa Sāmita ha mahino ki he ngaahi ouau fakatemipalé “ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki.”1 Fakatatau ki he fakahinohino fakalangí, naʻá ne fakafeʻiloaki kotoa e ngaahi ouau ʻi he temipalé he ʻaho ní: papitaiso maʻá e pekiá, ngaahi ouau ʻinisitolí mo e ʻenitaumení, mo e sila ʻi he temipalé. ʻI he maʻu ʻe Siosefa ʻa e fakahā mo e aʻusia lahi angé, naʻá ne fakahoko ha ngaahi liliu ki hono fakahoko ʻo e ngaahi ouaú ni ke fakahinohinoʻi lelei ange ai ʻa e Kāingalotú.

Kuo hokohoko atu ʻe he kau palōfita ʻi hono tuʻá ke liliu e founga ʻoku fakahoko ʻaki e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Naʻe fakahoko e ngaahi liliú ni ko e tali ki he fakahaá, ki he ngaahi fiemaʻu feliliuaki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, pea mo e ngaahi meʻa moʻoni ne fai ki ai e tokangá. Neongo kuo hoko ha ngaahi liliu lahi ʻi he fakalau ʻa e taimí, ka kuo tatau maʻu pē ʻa e tefitoʻi tokāteline mo e ngaahi fuakava mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé. ʻI he 1959, naʻe akoʻi ai ʻe ʻEletā Hāloti B. Lī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he kau ngāue ouau ʻi he Temipale Salt Lake ʻo pehē: “ʻOku tau maʻu ha ngaahi founga foʻou, ka ʻoku tatau pē ʻa e ngaahi moʻoní neongo pe ko e hā e founga ʻoku fakahoko ʻakí. Te tau ʻamanaki atu ke maʻu ha ngaahi founga foʻou lahi ange—ka he ʻikai liliu ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻingá.”2

ʻOku fakamatala ʻi he Ngaahi Tefito kehe ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí ʻa e ngaahi liliu fakahisitōlia ki he papitaiso maʻá e pekiá mo e sila ʻi he temipalé mo fakamatalaʻi ai e fakafeʻiloaki mo e fakalakalaka ʻo e ʻenitaumení ne tataki fakalaumālie lolotonga e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá. Kimuʻa pea pekia ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa Pilikihami ʻIongi ke “fokotuʻutuʻu mo fakapolokalamaʻi” ʻa e ʻenitaumení koeʻuhí ke lava ʻo fakahoko ia ʻi loto ʻi he temipalé.3 ʻI heʻene peheé, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e ngaahi liliu ʻi he konga kimui ʻo e 1845 ke fokotuʻu ha “founga lelei ange ki hono fakahoko ʻo e ʻenitaumení” ʻi hono fuofua fakahoko ʻi ha temipalé.4

ʻI he ngaahi temipale kimuʻá, naʻe faʻa lau houa e ʻenitaumení pea lōloa e fakahinohino ne fakahoko aí. ʻI he fakalau ʻa e taimí, ne fekumi e kau taki ʻo e Siasí ki ha fakahinohino fakalangi ke lava ʻa e kāingalotú ʻo fakahoko ha ngaahi ʻenitaumeni lahi ange maʻá e kau pekiá. Ko hono olá, naʻa nau liliu ai e fakalea ʻo e ouaú pea fakasiʻisiʻi foki mo fakatonutonu e fakahinohino ne fakahoko lolotonga e ouaú. ʻI he konga kimui ʻo e senituli 19 mo e kamataʻanga ʻo e senituli 20, naʻe angamaheni ʻaki ke fakahoko e ʻenitaumeni fakatemipalé ki ha ngaahi kulupu ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ne fokotuʻutuʻu ʻe he ngaahi uōtí, siteikí, pe kōlomú. ʻI he 1920 tupú, ne fakangata ai ʻe he Siasí ʻa e ngaahi tāpuaki faifakamoʻui ne fakahoko ʻi he ngaahi temipalé, ʻo tuku ai ha tokanga lahi ange ki he Kāingalotu tokolahi ange ne omi ki he temipalé ke fakahoko e ngaahi ouaú maʻa ʻenau ngaahi kuí. Naʻe fakalahi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e ʻū sea ʻi he temipalé, fakatokolahi mo e ngaahi sēsini ʻenitaumeni fakaʻahó, pea ui ha pule ke ne fokotuʻutuʻu mo tokangaʻi e kau ngāue fakatemipalé. Naʻa nau fokotuʻu foki ha ngaahi sēsini ʻenitaumeni angamaheni ʻo fakaʻatā ki he Kāingalotu fakafoʻituituí pea pehē ki he ngaahi kulupu ne nau fononga fakataha mai ki he temipalé.5

Ko e ʻuluaki taʻu ʻe hongofulu ʻo e senituli 20, ne fakahoko foki ai ha ngaahi liliu ʻi he sīpinga ʻo e teungá mo e valá ʻi ʻIulope mo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe liliu e teunga ʻo e houʻeiki fafiné mei he nima lōloá mo e piva pātohó. Naʻe ʻikai fekauʻaki pē ʻa e ngaahi liliu ko ʻeni ʻi he teungá mo e valá pē; ka naʻe pehē foki ʻoku ʻataʻatā ange ai ʻa e lué pea iku ki ha tōʻonga moʻui lelei ange. ʻI he tataki ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānité, naʻe ʻilo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi liliu ko ʻení, mo loto ke tokoni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke tauhi ʻenau ngaahi fuakava fakatemipalé. ʻI he 1923, naʻa nau tuku mai ai ha sīpinga foʻou, ʻo pehē ʻoku totonu ke fakanounouʻi ʻa e kāmeni fakatemipalé ki he tuí mo e tuiʻi nimá, pea toʻo ʻa e kola angamahení, mo fakaʻaongaʻi ha ngaahi [foʻi] fakamaʻu kae ʻikai ko e meʻa haʻí.6

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1950 tupú, naʻe fakangofua ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha palani foʻou ki he temipalé ʻa ia ʻe fakahoko e ʻenitaumení ʻi ha loki pē ʻe taha kae ʻikai toe fiemaʻu ke hikihiki holo e kau pataloni ʻo e temipalé ʻi ha ngaahi loki kehekehe. ʻE malava ʻi he liliu ko ʻení ke langa ha ngaahi temipale iiki ange ʻa ia ʻe fiemaʻu ki ai ha kau ngāue fakatemipale tokosiʻi ange.7 Ke tokoni ki hono fakahoko e ʻenitaumení ʻi he ngaahi temipale iiki ange ko ʻení, naʻe tali ai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ha fokotuʻu meia Kōtoni B. Hingikelī ke fakaʻaongaʻi ha filimi ke fakahoko ʻaki ha ngaahi konga ʻo e ʻenitaumení. Naʻe hiki e filimí ʻi he fungavaka nima ʻo e Temipale Salt Lake, pea naʻe maau ia ki he fakatapui ʻo e temipale ʻi Suitisalaní ʻi Sepitema ʻo e 1955.

Kuo hokohoko atu ha ngaahi liliu ki he founga ngāue mo e teunga ʻo e temipalé ʻi he ngaahi taʻu kimui mai aí. Hangē ko ʻení, ʻi he 1979, naʻe ʻomai ai ha kāmeni konga ua ke fetongi ʻaki e teunga kakato kimuʻá.8 Naʻe fakahoko ha liliu mahuʻinga ʻe taha ʻi he 2019, ʻi hono fakamafaiʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e houʻeiki fafiné ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he ngaahi ouau papitaiso mo e sila ʻi he temipalé.9

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi naʻe ʻikai maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo Pilikihami ʻIongi “ʻa e ngaahi fakahā kotoa fekauʻaki mo e ngāue [fakatemipalé]; pehē kia Paleisteni Teila mo Uilifooti Utalafi. He ʻikai ke ʻosi ʻa e ngāué ni kae ʻoua kuo fakahaohaoaʻi ia.”10 ʻI he tūkunga kotoa pē, kuo fakamafaiʻi e ngaahi liliú ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī mahuʻinga kotoa pē ki he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he 2021, naʻe akoʻi ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ko e ngaahi fulihi lolotonga ʻi he ngaahi founga [ngāue] fakatemipalé mo ha ngaahi liliu kehe ʻe muimui mai aí, ko ha fakamoʻoni hokohoko ia ʻoku tataki moʻoni ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí.”11

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Papitaiso maʻá e Pekiá, Kōlomu kuo Paní (“Lakanga Toputapú”), Fale ʻEnitaumení, Temipale Nauvoo, Temipale Salt Lake, Sila, ʻEnitaumeni Temipalé, Ko e Langa Temipalé, Faifakamoʻuí, Hisitōlia Fakafāmilí mo e Tohi Hohokó

  1. 2 Nīfai 28:30.

  2. Harold B. Lee, Remarks, 9 Aug. 1959, Salt Lake Temple Historical Record, Book B, p. N, Church History Library, Salt Lake City.

  3. L. John Nuttall, Diary, 7 Feb. 1877, typescript, Church History Library, Salt Lake City.

  4. Heber C. Kimball, Journal, 13 Dec. 1845, Church History Library, Salt Lake City.

  5. Matthew S. McBride, A House for the Most High: The Story of the Original Nauvoo Temple (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2007), 271–73; Lorenzo Snow, Instructions to Brethren and Sisters of the Salt Lake Temple District, 23 June 1893, ne toe paaki ʻi he The Church News, Dec. 5, 1964, 15; Dale C. Mouritsen, “A Symbol of New Directions: George Franklin Richards and the Mormon Church, 1861–1950” (PhD diss., Brigham Young University, 1982), 196–226; Report of Regular Meeting of First Presidency and Council of the Twelve Apostles, Feb. 13, 1913, 11–13, Historical Department Journal History of the Church, 1830–2008, 1910–1919, CR 100 137, Church History Library, Salt Lake City.

  6. Hangē ko ʻení, vakai ki he “Temple Garments Greatly Modified: Church Presidency Gives Permission,” Salt Lake Tribune, June 4, 1923, 12.

  7. Richard O. Cowan, “The Pivotal Swiss Temple,” ʻi he Donald Q. Cannon and Brent L. Top, eds., Regional Studies in Latter-day Saint Church History: Europe (Provo, Utah: Religious Studies Center, 2003), 129–45.

  8. Spencer W. Kimball, N. Eldon Tanner, mo Marion G. Romney, Letter to Executive Administrators, Regional Representatives, Stake, Mission, and District Presidents, Bishops, Branch Presidents and Temple Presidents, 15 Dec. 1979, Historical Department Journal History of the Church, 1830–2008, 1970–1979, 1979 November–1980 January, CR 100 137, Church History Library, Salt Lake City.

  9. Sarah Jane Weaver, “Women Can Serve as Witnesses for Baptisms, Temple Sealings, President Nelson Announces in Historic Policy Change,” Church News, Oct. 2, 2019, https://www.thechurchnews.com/members/2019-10-02/women-can-serve-as-witnesses-for-baptisms-temple-sealings-first-presidency-announces-in-historic-policy-change-162319.

  10. Wilford Woodruff, “Discourse,” The Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 56, no. 21 (May 21, 1894), 321–25, https://catalog.churchofjesuschrist.org/assets/181beee9-55b6-45c5-881e-bac8482e915b/0/0.

  11. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 94, https://www.churchofjesuschrist.org/study/general-conference/2021/10/47nelson.