Hisitōlia ʻo e Siasí
Fale Fakapōpula Lipetií


“Fale Fakapōpula Lipetií,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Fale Fakapōpula Lipetií”

Fale Fakapōpula Lipetií

ʻI he ʻaho 1  ʻo Tīsema, 1838, naʻe puke pōpula ai ʻe he kau maʻu mafai Mīsulí ʻa Siosefa Sāmita, ko hono tokoua ko Hailamé, Sitenei Likitoni, Laimani Uaiti, Kēlepi Polouini mo ʻAlekisanitā Makalei ʻi ha fale fakapōpula ʻi Lipetī, Mīsuli ki ha ngaahi hia naʻe pehē ne fai lolotonga e fekeʻikeʻi mo e kakai Mīsulí ʻi he ngaahi māhina kuohilí. Naʻa nau tukulolo ʻi ha uike ʻe ua kimuʻa ai hili ia ha tuʻutuʻuni ʻe he kōvana Mīsuli ko Lilipeni W. Pōkisí ke tuli ʻa e kau Māmongá mei he vahefonuá pe tāmateʻi kinautolu. Naʻe fai ha hopo ʻi Lisimoni, Mīsuli, pea naʻe maʻu ai ha fakamoʻoni feʻunga ke tukuakiʻi e kau taki ʻo e Siasí ki heʻenau faihia ʻi he vahefonua Mīsulí, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe he fakamaauʻangá ke tauhi kinautolu ʻi he Fale Fakapōpula Keleí ʻi Lipetī kae ʻoua kuo hokosia ʻenau taimi hopo ʻi he fakaʻosinga ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1839.

ʻĪmisi
Fale fakapōpula ʻo e Vahefonua Keleí ʻi Lipetī, Mīsuli

Ko e fale fakapōpula ʻo e Vahefonua Keleí ʻi Lipetī, Mīsuli.

Naʻe hoko ʻa e fale naʻe langa ʻi he 1833, ko e fale fakapōpula ʻo e Vahefonua Keleí ʻo aʻu ki 1856. Naʻe langa ʻa e fale fungavaka fute ʻe 14 x 14½ (mita ʻe 4.2 x 4.4) ʻaki ʻa e makalahe petepete ʻi he holisi tuʻá ʻa ia naʻe fute ʻe ua (senitimita ʻe 60) hono matolú pea holisi ʻaki ʻa e ʻoke ʻa loto. Naʻe fakafonu ʻaki ʻa e makamaka ʻa e ava fute ʻe taha (senitimita ʻe 30) ʻi he vahaʻa holisí ke taʻofi ʻa e feinga hola ʻa e kau pōpulá. Naʻe nofo ʻa e tauhi pilīsoné ʻi he fungavaka ʻi ʻolungá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e fungavaka ʻi laló ke tauhi ai ʻa e kau pōpulá, pea ko e hūʻanga ki aí ne fai ia mei he fungavaka ʻi ʻolungá ʻi ha matapā ne ʻi he falikí. Naʻe ʻi ai ha ongo luva naʻe fute ʻe 2 (senitimita ʻe 60) hono maokupú pea ʻinisi ʻe 6 (senitimita ʻe 15) hono maʻolungá, naʻe ʻaaʻi ukamea ʻa ia ne fakaʻaongaʻi ke fehūʻaki ʻa e ʻeá ʻi he lokí.

Naʻe fakamamahi ʻa e ngaahi tūkunga ʻi he fale fakapōpulá.1 Naʻe tohi ʻe Siosefa Sāmita ʻo pehē, “ʻOku fefeka hono leʻohi kimautolu ʻi he ʻaho mo e pō, … ʻoku siʻisiʻi, ʻikai ha liliu pea fefeka ʻemau meʻakaí; ʻoku ʻikai hamau faingamālie ke mau feimeʻatokni maʻamautolu pē, ʻoku fakamālohiʻi ke mau mohe ʻi he falikí, pea ʻikai ha kafu ke mau māfana; pea ka tafu hamau afi, ʻoku mau ʻahuina.”2

Naʻe maʻu ʻa e tokoní mei he ʻaʻahi ʻa e ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí. Naʻe pehē ʻe Hailame ʻi heʻene manatú, “Naʻe tokolahi homau kāinga ne nau ʻaʻahi mai ʻo vakai kimautolu mo ʻomi ʻa e ngaahi meʻa ne ʻaonga kiate kimautolú.”3 Fakatatau kia ʻAlekisanitā Makaleí, naʻe “tā tuʻo lahi hono ʻomi ʻe he kau ʻaʻahí ʻa e meʻakai maʻamaʻa” naʻe ʻomi ʻe he niʻihi ʻa e “keke, pai mo e alā meʻa pehē ʻo mono mai ia ʻi he luvá.” Ko e kau ʻaʻahi naʻe fiefia taha ʻa e kau pōpulá ke nau mamata ki aí ko honau ngaahi fāmili tonú. Naʻe tuʻo tolu e ʻaʻahi ʻa ʻEma Sāmita ki he fale fakapōpulá, naʻe tuʻo taha ʻene ʻomi mo ia ʻa hona foha mo Siosefa ko Siosefa III. Naʻe ʻaʻahi ʻa e uaifi ʻo Hailame ko Mele Filitingi Sāmitá mo hona foha valevale ko Siosefa F. Sāmitá ki hono husepānití. Ko e toki fuofua taimi ʻeni ke fetaulaki ai ʻa Hailame mo hono fohá.4

ʻI he fakaʻau ke fuoloa ange ʻenau nofo pōpulá mo tokolahi e Kāingalotu ne nau hola mei he vahefonuá, naʻe fakaʻau ke tokosiʻi ange ʻa e kau ʻaʻahí. Naʻe hoko hono maʻu ʻo e ʻū tohí ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne fakalotolahiʻi e kau pōpulá. Ka naʻe toe ʻomi foki ʻe he ʻū tohí ʻa e loto-mamahí he naʻe ʻiloʻi ai ʻe he kau pōpulá ʻa e ngaahi tūkunga ne ʻi ai ʻa e Kāingalotú ʻi heʻenau mavahe mei Mīsuli ki ʻIlinoisi lolotonga e faʻahitaʻu momokó.

Naʻe lotu ʻa Siosefa Sāmita lolotonga ʻene ʻi he fale fakapōpulá ke ne maʻu ha mahino ki he ʻuhinga naʻe tuku ai ʻe he ʻEikí ke faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotú ʻi hono tuli kinautolu mei Mīsulí. “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?” Ko e fehuʻi ia ʻa Siosefá. Naʻe maʻu ʻa e talí ʻi he fakahā: “ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melino; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí; pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei.” Naʻe tala-kae-tohi ʻe Siosefa ʻi ha ongo tohi mahuʻinga ʻe ua ki he Siasí ʻa e fakahinohino naʻá ne maʻu ʻi he fakahaá kae pehē foki ki heʻene faleʻi ʻaʻana ki he Kāingalotú. ʻOku maʻu ʻa e konga ʻo e ongo tohi ko ʻení ʻi he vahe 121, 122, mo e 123 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.5 Naʻe hoko ʻa e ngaahi moʻoni fakaofo ʻi he ongo tohi ko ʻení ke pehē ai ʻe he Kāingalotú kimui ange naʻe fakatou hoko ʻa e Fale Fakapōpula Lipetií ko ha temipale mo ha pilīsone.6

Naʻe feinga ʻa e kau pōpulá ʻi ha ngaahi founga fakalao kehekehe ke fakaʻatā ai kinautolu mei he nofo pōpulá. Koeʻuhí naʻe tui ʻa e kau pōpulá naʻe taʻetotonu mo taʻefakalao hono puke pōpula kinautolú, naʻe tuʻo lahi ai ʻenau feinga ke hola. ʻI Fepuelí, naʻe tali ai ʻe he kau maʻu mafaí ke totongi maluʻi ʻa Sitenei Likitoni kae toki tukuange. Naʻe liliu e feituʻu ke tuku ai e kau pōpula kehé, pea ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1839, naʻe taki ai kinautolu ʻe ha tangata leʻo kuo ʻosi fakamahafu mei he fale fakapōpula Lipetií. Lolotonga ʻenau fononga ki he Vahefonua Puní ki he hopó, naʻe fakangofua ʻe he kau leʻó ʻa e kau pōpulá ke nau hola, pea naʻe fononga leva ʻa e kau pōpulá ki ʻIlinoisi.

ʻI he 1856 naʻe fakahā ai ʻe he kau ʻofisa ʻo e vahefonuá ʻoku ʻikai malu ʻa e fale fakapōpulá, pea naʻe fakaʻau ai ke taʻeʻaonga. ʻI he ʻaho 19 ʻo Sune, 1939, naʻe fakatau mai ai ʻe he mēmipa ʻo e Siasí ko Uilifooti C. Uti ʻa e falé ʻi he mahuʻinga ko e $4,000 peá ne foaki ia maʻá e Siasí ʻi he mahuʻinga tatau. Naʻe ʻave ʻe he Siasí ʻa e kau faifekau ki he feituʻú ke nau tokangaʻi mo talitali ʻa e kau folau ʻeveʻevá. ʻI he 1962, naʻe tanupou ʻe he Siasí ʻa e kelekelé ke langa ai ha senitā foʻou maʻá e kau ʻaʻahí, ʻa ia ʻoku tuʻu ai ʻa e fale fakapōpulá ne toe langa foʻou. Naʻe fakatapui ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e feituʻú ʻi he ʻaho 15  ʻo Sepitema, 1963.

Tefito Fekauʻakí: Mormon-Missouri War of 1838 (Tau ʻa e Māmongá mo Mīsuli ʻi he 1838)

  1. Naʻe faʻa pehē ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai lava ʻa e kau pōpulá ʻo tuʻu hangatonu ʻi he fungavaka ʻi laló. Lolotonga ha ʻaʻahi ki he feituʻú ʻi he 1888, naʻe fua ʻe he kau faihisitōliá ʻa e ʻaofí naʻe fute ʻe 6½ (meimei mita ʻe 2), ʻa ia ne malava pē ke tuʻu hangatonu ha konga lahi ʻo e kau pōpulá.

  2. Joseph Smith, “Letter to Isaac Galland, 22 March 1839,” in Times and Seasons, Feb. 1840, 52, josephsmithpapers.org.

  3. Hyrum Smith diary, March–April 1839, October 1840, Church History Library, Salt Lake City, 5; ne fakaleleiʻi ʻa e sipelá, mataʻitohi lahí, mo e fakaʻilonga leá ke fakaonopōni.

  4. Alexander L. Baugh, “Was Joseph F. Smith Blessed by His Father Hyrum Smith in Liberty Jail?,” Mormon Historical Studies, vol. 4, no. 1 (Spring 2003), 101–5.

  5. Letter to the Church and Edward Partridge, 20 March 1839” and “Letter to Edward Partridge and the Church, circa 22 March 1839,” josephsmithpapers.org; ne fakaleleiʻi ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá.

  6. Vakai, Jeffrey R. Holland, “Lessons from Liberty Jail,” (Church Educational System fireside for young adults, Sept. 7, 2008), speeches.byu.edu.