Hisitōlia ʻo e Siasí
ʻIlisa R. Sinou


“ʻIlisa R. Sinou,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“ʻIlisa R. Sinou”

ʻIlisa R. Sinou

Naʻe fānauʻi ʻa ʻIlisa Lokisī Sinou ʻi Mesasūseti ʻi he 1804 pea naʻe tupu hake ʻi ʻOhaiō. Ne fakaʻapaʻapaʻi lahi hono fāmilí mo akoʻi ia ki hono mapuleʻi fakafoʻituitui iá fakataha mo e ngaahi tohí mo e tui fakalotú. Naʻá ne ako ke faʻu maau, tauhi tohi ki heʻene tamaí, mo tuitui pea tauhi ʻapi mo ʻene faʻeé.

ʻĪmisi
tā ʻo ʻIlisa R. Sinou

Tā ʻo ʻIlisa R. Sinou.

ʻI he angalelei ʻa e Potungāue Hisitōlia ʻo e Siasí

Ne fakafeʻiloaki ʻe Sitenei Likitoni, ko ha faifekau Papitaiso Fakafoʻou mo ha kaungāmeʻa ʻo e fāmilí, ʻa e fāmili Sinoú kia Siosefa Sāmita ʻi he 1831, pea ne ului ai pē ʻa e fineʻeiki mo e tokoua ʻo ʻIlisá.1 Ne laka hake he taʻu ʻe faá, hili haʻane fakakaukau mo e ako lahí, naʻe toki papitaiso ai ʻa ʻIlisa ʻi hono taʻu 31. Naʻá ne hiki ki Ketilani, ʻa ia naʻá ne faiako ai maʻá e fāmili Sāmita, faʻu ha himi maʻá e fuofua tohi himi ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, peá ne foaki ha konga lahi ʻo hono tofiʻá ki hono langa ʻo e temipalé.2 Naʻá ne fakamoʻoniʻi fakataha mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi Ketilaní, ʻa e ngaahi fakahā fakalaumālie ne hoko ʻi hono fakatapui ʻo e temipalé.3

ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi fakatanga ʻi Mīsuli ʻi he konga kimui ʻo e 1830 tupú, ne uiuiʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻIlisa ke ne tohi maʻa hono kakaí pea ki hono maluʻi kinautolú.4 Naʻá ne tali ʻa e polé, pea ʻi he ngaahi taʻu 1850 tupú, naʻe ʻiloa ai ia ko e “Taʻahine Punake ʻo Saioné.” Naʻá ne faʻu ha maau ʻe 500 tupu ʻa ia naʻá ne lekooti fakaikiiki ai e hisitōlia mo e tui ʻa e Kau Māʻoniʻoní. Ne lahi haʻane ngaahi maau ne hoko ko e ngaahi himi ʻofeina pea ne hivaʻi ia ʻi he ngaahi tafuʻanga afi ʻo e ʻapitangá, ʻi he ngaahi loki fakatahaʻangá, pea ʻi he ngaahi temipalé. Ne tauhi ʻe heʻene māú e ngaahi akonaki mahuʻinga meia Siosefa Sāmita (ʻo kau ai e tokāteline ʻo ha Faʻē ʻi he Langí), poupouʻi e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi honau ngaahi ngafá, pea fakahinohinoʻi e fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.5

Ne hā mahino hono malava ʻe ʻIlisa e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi Nāvū ʻi he 1842 ʻi he taimi naʻá ne kau fakataha ai mo ʻEma Sāmita, Sela Kimipolo, mo e kau fefine kehe ʻi he fakahinohino ʻa Siosefa Sāmitá, ʻo fokotuʻu e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú. ʻI heʻene hoko ko e sekelitalí, ne lekooti ʻe ʻIlisa ʻi he tohi miniti ʻa e kautahá e ngaahi akonaki mahuʻinga kau ki he fatongia tefito ʻo e houʻeiki fafiné ʻi he Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ne fononga mo e ʻū miniti ko ʻení ʻi he ngaahi potu tokaleleí, pea fakaʻaongaʻi kinautolu kimui ange ko ha mape mo ha sīpinga ki hono fokotuʻu ʻo e Kau Fineʻofá ʻi ʻIutā he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Pilikihami ʻIongí.6 Ne ngāue ʻa ʻIlisa ko e tokoni ua ki he Kau Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, ʻo muimui ʻi he fatongia ne ʻoange ki he tokotaha ʻi muʻa ʻiate iá, ʻa ʻEma Sāmita, ke fakamatalaʻi e folofolá mo akonaki ki he kaingalotu ʻo e Siasí. Ne ngāue fakataha ʻa ʻIlisa mo ha kau fefine kehe ke fokotuʻu pea ke tokangaʻi ʻa ia ne ʻiloa ko e Kautaha Fakalakalaka Mutuale ʻa e Kau Finemuí (fokotuʻu ʻi he 1870) mo e Kautaha Palaimeli ʻa e fānaú (fokotuʻu ʻi he 1878).

ʻI heʻene fokotuʻu pea hoko ko ha taki ʻi he kamataʻanga ʻo e ngaahi kautaha ʻe tolu ʻo e kakai fefine ʻi he Siasí, ne fononga ʻa ʻIlisa R. Sinou ki ha ngaahi feituʻu lahi mo faʻa lea ki he kakai fefine ʻo e Siasí. Naʻá ne akoʻi kinautolu, “‘Oku tau tuʻu ʻi ha tuʻunga kehekehe mei he kau fefine ʻo e māmaní. Kuo tau fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku mahino kiate kitautolu ʻene tuʻutuʻuní.”7 Ne ʻikai ngata pē ʻi hono tuku taha ʻene ngaahi malangá ʻi he ngaahi tafaʻaki ki he moʻui fakapaioniá, ka ki he tokāteline foki ʻo e ongoongoleleí, ko hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fatongia ʻi hono langa ʻo e puleʻangá, pea mo e fiemaʻu ke fakalahi ange e vīsone ʻa e kakai fefiné ki honau ivi malavá. Naʻá ne fehuʻi ʻi he 1870 ʻo pehē, “ʻOku mou ʻiloʻi ha toe feituʻu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku maʻu ai ʻe he fefiné ha tauʻatāina lahi ange, pea fiefia ʻi ha ngaahi faingamālie lahi mo nāunauʻia ʻo hangē ko ia ʻokú ne maʻu ʻi heni ko ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?”8

Naʻe ʻiloa foki ʻa ʻIlisa ʻi heʻene ngāue ʻi he temipalé. Naʻe maʻu hono ʻenitaumení ʻi Nāvū peá ne ngāue ko ha tokotaha ngāue ouau ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi he Fale ʻEnitaumení ʻi Sōleki Siti, ʻo tataki e houʻeiki fafiné ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé.9 ʻI ha kuonga ne fakafehokotaki ai ʻe he mali tokolahí ha tokolahi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ne fakahoko ʻe ʻIlisa ha fatongia mahuʻinga ʻi ha ngaahi fāmili tokolahi.10 Naʻá ne hoko ko ha uaifi mali tokolahi ʻo Siosefa Sāmita pea hoko atu kia Pilikihami ʻIongi. Neongo ne ʻikai pē haʻane fānaú, naʻá ne faleʻi ʻa e fānau ʻo e fāmili ʻIongí mo poupouʻi ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he lotolotonga ʻo e fāmili ʻIongí mo ha ngaahi fāmili paionia kehé. ʻI heʻene hoko ko e fika ua ʻo e toko fitu ʻi he fānau Sinoú, naʻá ne kei feohi vāofi mo hono ngaahi tokouá pea mo honau ngaahi fāmilí, ʻo kau ai hono tuongaʻane siʻisiʻi ko Lolenisoú, ʻa ia naʻá ne hoko kimui ange ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Ne pekia ʻa ʻIlisa ʻi he ʻaho 5 ʻo Tīsema ʻo e 1887. Ne hiva ʻe ha kuaea ʻi hono meʻafakaʻeikí he Holo ʻAsemipilī ʻi Temipale Sikueá, ʻa ʻene himi ʻiloa ko e “ʻE Tamai ʻi Hēvani ē.” Ne fakaʻapaʻapa makehe kiate ia e kau ʻaposetoló, fāmilí, mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻaki e maau, ngaahi lea manatu melie fakataautaha, mo e ngaahi fakamoʻoni mālohi.11 Ne fakamatalaʻi ia ʻi he talaki hono meʻafakaʻeikí ʻe he New York Times “ko e taha ʻo e kakai mahuʻinga taha ʻi he komiunitī Māmongá.”12

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú, Palaimelí, Ngaahi Kautaha ʻo e Kau Finemui