Hisitōlia ʻo e Siasí
ʻŪ Lauʻi Peesi Mole ʻo e Tohi ʻa Molomoná


“ʻŪ Lauʻi Peesi Mole ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Tefito ʻo e Hisitōlia ʻo e Siasí

“ʻŪ Lauʻi Peesi Mole ʻo e Tohi ʻa Molomoná”

ʻŪ Lauʻi Peesi Mole ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ne momou ʻa Siosefa Sāmita ʻi Sune ʻo e 1828, ke fakaʻatā ʻa ʻene tangata tohi ko Māteni Hālisí ke ne ʻave ha peesi ʻe 116   ʻo e fuofua ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe palōmesi ange ʻe Hālisi ke ne maluʻi ʻa e ʻū lauʻi peesi ko ʻení mo fakahā pē ia ki ha kau mēmipa pau ʻo e fāmilí, ka ne vave ʻa e pulia ʻa e ʻū lauʻi pēsí pea ʻikai pē ke toe maʻu. Naʻe fekumi ʻa Siosefa ki ha fakahinohino fakalangi ki he founga ke hoko atu ʻaki e toenga ʻo e liliú, peá ne maʻu ʻi he fakahā ʻa e founga ke fakakakato ʻa hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná taʻe kau ai ʻa e konga tohi ʻi he ʻū lauʻi peesi ne molé.1

ʻĪmisi
aerial view of farmland

Faama ʻa Māteni Hālisí ʻo ofi ki Palemaila, 1907.

Ko e konga siʻi ʻoku ʻilo fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peesi molé, naʻe maʻu ia meia Siosefa Sāmita mo e palōfita ko Nīfaí ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻoku kau ʻi he ʻū lauʻi peesi naʻe molé ʻa e tohi ʻa Līhaí. Ko e lekooti ʻa Līhaí, ʻo hangē ko e konga lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko ha hiki fakanounou ia ʻe he palōfita ko Molomoná ʻo e meʻa naʻe ui ʻe Siosefa ko e ʻū lauʻi peleti ʻa Līhaí. Naʻe fakamatala ʻe he foha ʻo Līhai ko Nīfaí, ko e lekōtí ʻoku kau ai ʻa e ngaahi fakamatala ki he ngaahi misi, mata-meʻa-hā-mai, kikite mo e ngaahi akonaki ʻa Līhai ki heʻene fānaú. Naʻe hiki fakanounou ʻe Nīfai ʻa e lekooti ʻa Līhaí kimuʻa peá ne tohi ʻene hisitōlia ʻaʻaná.2 Fakatatau ki ha kau poto ʻe niʻihi, ʻoku kau ʻi he hiki fakanounou ʻa Nīfaí e ngaahi fuofua vahe ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku mahalo ʻe ha niʻihi ko e ʻū lauʻi peesi ne molé, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he kau ai e tohi ʻa Līhaí ka ʻoku kau foki ai ha ngaahi meʻa ne hiki ʻe ha niʻihi kehe ʻo hangē nai ko Molomoná pe ko ha taha naʻe moʻui ʻi he vahaʻa taimi ʻo Līhaí mo e Tuʻi ko Penisimaní.3

ʻI he taimi ne puli ai e ʻū lauʻi pēsí, naʻe ʻikai ʻilo ʻe Siosefa Sāmita mo Māteni Hālisi ki he hiki fakanounou ʻa Nīfaí. Ko hono olá ko e fakakaukau ʻa Siosefa, ʻi heʻene ʻilo kuo mole meia Hālisi ʻa e ʻū lauʻi pēsí, kuo tōnounou ʻi hono fatongia fakalangí. Naʻe ʻikai toe hoko atu e liliu ʻa Siosefá ʻi ha māhina nai ʻe hiva. Kimui ange ai, ʻi he taimi naʻá ne mei aʻu ai ki he ngataʻanga ʻo e lekōtí mo ʻene tangata tohi foʻou ko ʻŌliva Kautelé, naʻe kolea ʻe Siosefa ha fakahā fekauʻaki mo hano toe liliu ʻo e ʻū lauʻi peesi ne molé. Naʻe pehē ʻe he fakahaá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 10) ʻoku ʻi he ʻū peleti ʻa Nīfaí ha fakamatala faitatau mo e tohi ʻa Līhaí, ka ʻoku lahi ange ʻene nofotaha ʻi he hisitōlia fakalaumālie ʻo e fāmili ʻo Līhaí. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa ʻoku totonu ke ne liliu ʻa e ʻū peleti ʻa Nīfaí kae ʻoua kuo aʻu ki he konga ʻa ia naʻe ngata ai e ʻū lauʻi peesi ne molé.4 Naʻe taʻofi foki ʻe he fakahaá ʻa Siosefa mei haʻane toe liliu ʻa e tohi ʻa Līhaí, pea naʻe fakatokanga kiate ia fekauʻaki mo e ngaahi feinga ʻa e filí ke filioʻi ʻa e ngaahi meʻa ne tohí, ke fakahalaʻi ʻaki e pulusinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe hohaʻa lahi ʻa Siosefa fekauʻaki mo e malava ko ia ke ʻi ai ha ʻū lauʻi peesi kuo liliú, ʻo ne fakatokanga ai ʻi he talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ki he kau angatuʻú, ke ʻoua te nau fakafepakiʻi e ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai pē toe fakafoki mai ʻe ha taha ʻa e ʻū lauʻi peesi ne molé.5

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Smith, “History, circa 1841, fair copy,” 13–14, josephsmithpapers.org; Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 6, page 10–book 7, page 7, josephsmithpapers.org. Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tohi ʻa Līhaí mei he vaeuaʻanga ʻo ʻEpelelí ki he vaeuaʻanga ʻo Sune 1828. Naʻe hoko ʻa Māteni Hālisi ko ʻene tefitoʻi tangata tohí pea hangē naʻe tokoni kiate ia ʻa ʻEma Sāmita pe ko hono tuongaʻane ko Lūpeni Heilí.

  2. 1 Nīfai 1:16–17.

  3. Joseph Smith, “Preface to Book of Mormon, circa August 1829,” in Book of Mormon, 1830, iii, josephsmithpapers.org; S. Kent Brown, “Lehi’s Personal Record: Quest for a Missing Source,” BYU Studies, vol. 24, no. 1 (Winter 1984), 20–21; William J. Critchlow III, “Manuscript, Lost 116 Pages,” in Encyclopedia of Mormonism, ed. Daniel H. Ludlow, 5 vols. (New York: Macmillan, 1992), 2:854–55; Jack M. Lyon and Kent R. Minson, “When Pages Collide: Dissecting the Words of Mormon,” BYU Studies, vol. 51, no. 4 (2012), 120–36. Mahalo naʻe ngāueʻaki ʻe Siosefa ʻa e fika ko e 116 ko ha fakafuofua pē ʻo e ʻū lauʻi peesi naʻe molé, kae ʻikai ko ha fika pau (vakai “Revelation, Spring 1829 [DC 10,” Historical Introduction, josephsmithpapers.org).

    Ne laka hake ʻi ha taʻu ʻe 50 hili e pekia ʻa Siosefa Sāmitá pea toki pehē ʻe Felengikilini D. Lisiate naʻe talanoa ʻa Siosefa fekauʻaki mo e kakano ʻo e ʻū lauʻi peesi ne molé, ʻi heʻena nofo ʻi Nāvuú. Naʻe lau ʻe Lisiate ʻi he ʻAlamā 10:3 ko Līhaí ko ha hako ia ʻo Manase, ʻa ia naʻe fakatupu puputuʻu kiate ia koeʻuhí he naʻe lahi hono ui ʻe he Kāingalotú ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e “vaʻakau ʻo ʻIfalemí.” ʻI hono ʻeke ʻe Lisiate kia Siosefa fekauʻaki mo e fetōʻaki ko ʻení, naʻe fakamatala ʻe Siosefa ko ʻIsimeli mo hono fāmilí, ko ha hako kinautolu ʻo ʻIfalemi ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi honau tohi hohokó ʻi he ʻū lauʻi peesi naʻe molé (Franklin D. Richards, “Origin of American Aborigines,” Contributor, vol. 17, no. 7 [Mē 1896], 425).

  4. Naʻe toki ʻilo ʻe Siosefa ʻa e ongo peleti ʻa Nīfaí ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829 (vakai, “Revelation, Spring 1829 [TF 10],” Historical Introduction, josephsmithpapers.org; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 10:38–46).

  5. “Revelation, Spring 1829 [DC 10],” in Book of Commandments, 22–24, josephsmithpapers.org; Joseph Smith, “Preface to Book of Mormon,” in Book of Mormon, 1830, iii.