Hisitōlia ʻo e Siasí
Vaoʻakau Tapú mo e Faama ʻa e Fāmili Sāmitá


“Vaoʻakau Tapú mo e Faama ʻa e Fāmili Sāmitá,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Vaoʻakau Tapú mo e Faama ʻa e Fāmili Sāmitá”

Vaoʻakau Tapú mo e Faama ʻa e Fāmili Sāmitá

Naʻe hoko ʻa e faama fakafāmili ʻa Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá, ko ha feituʻu ia ne hoko lahi taha ai e ngaahi meʻa he kamataʻanga hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe hiki ʻa e fāmili Sāmitá ki Palemaila, Niu ʻIoke, ʻi he vahaʻataimi ʻo e 1816 mo e 1817, ko e fakataumuʻa ke tō uite. Hili hano fakahaofi ha paʻanga feʻunga ʻi ha taʻu ʻe uá, naʻe fuofua totongi ʻe he fāmilí ʻa hono fakatau ʻo ha konga kelekele ʻeka ʻe 100 ʻi Manisesitā, naʻe mei lahi vaotātā, ʻi ha ngaahi maile siʻi ki he fakatonga ʻo Palemailá. Lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1818 ki he 1819, naʻe hiki ai e kau mēmipa ʻe toko 10  ʻo e fāmili Sāmitá ki ha ʻapi naʻe ngaohi mei kupuʻi ʻakaú, ʻa ia naʻe fute tapafā tatau ʻe 1,000 ʻa hono lahí, pea naʻe langa ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahí mo hono ongo foha ko ʻAlavini mo Hailamé. Naʻe tuʻu ʻa e ʻapí ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo e fāmá, ʻi he Kolo ko Palemailá.1

ʻĪmisi
vakai mei tuʻa ʻo e fale ʻakaú

Ko e ʻapi naʻe toe langa foʻou ʻo e fāmili Sāmitá, ofi ki Palemaila, Niu ʻIoke.

Naʻe taʻu lahi e ngāue ki hono ngoueʻi mo tauhi ha fāmá. Naʻe ngāue kotoa ʻa e fāmilí ke fakaʻataʻatā ʻa e konga kelekelé, tō mo utu e ngoué, keli ha ngaahi vaitupu, langa ha ngaahi ʻā mo ha holisi maka, pea langa ha fale tukuʻanga uite mo ha ʻū fale kehe pē. Naʻe aʻu ʻo fakatali ʻe he fāmilí ʻa e toʻi mei he ʻulu māpele ʻi he fāmá, ke maʻu ai ha paʻanga hū mai he kamataʻangá.

Lolotonga e ngaahi feinga kotoa ko ʻeni ke fokotuʻu ha faama leleí, naʻe maʻu ʻe he foha hono tolu ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí, ha ngaahi aʻusia fakalaumālie lahi. Naʻe ʻosi teke ʻe he fāmili Sāmitá ha ʻuluʻakau feʻunga mo ha konga kelekele ʻeka ʻe 30 ʻi he 1820, ko e taʻu ia ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá. Ne hoko ʻa e meʻa-hā-maí ʻi he feituʻu ʻo e fāmá ne kei ʻuluʻakauá, mahalo ne ofi ki ha feituʻu ne lolotonga fakaʻataʻatā ʻe he fāmili Sāmitá ke tō ai ha ngoue ʻi he kahaʻú. ʻOku ʻiloa ia he taimí ni ko e Vaoʻakau Tapú, naʻe meimei ke lahi ʻa e ʻuluʻakau lalahi mo motuʻa ʻi he vaoʻakau ko ʻení, ko e niʻihi naʻe fute ʻe 100 hono lōloá pea fute ʻe 4 ki he 6  e fālahi hono tefitó. Naʻe hoko e matolu ʻa e ʻuluʻakaú ke maʻu ai ʻe Siosefa ha feituʻu longonoa ke ne lotu ai. ʻI Sepitema 1823, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa ha aʻusia fakalaumālie ʻe taha lolotonga e ututaʻu e fāmilí ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú ʻo nau toli ʻa e uité, koané, ʻoutí, mo e pīní. Naʻe ʻaʻahi ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kiate ia lolotonga ʻene mohe mo hono ngaahi tokouá ʻi honau fale ʻakaú.2

ʻĪmisi
fakatātā ʻo ha vaoʻakau ʻoku laʻāina mo makamaka ʻa e kelekelé

Ko e Vaoʻakau Tapu ʻi he faama ʻa e fāmili Sāmitá.

Naʻe langa ʻe he fāmilí kimui ange ʻi he fāmá, ha ʻapi lahi angé. Kimuʻa pea mālōlō fakafokifā ʻa ʻAlavini ʻi Nōvema 1823, naʻá ne ʻosi kamata langa ha sinoʻi fale ke maʻu ai heʻene mātuʻa toulekeleká ha fiemālie lahi mo ha tokaʻi lahi ange. Naʻe meimei ke liunga ua hono lahí ʻi he fale ʻakaú, pea naʻe kau he falé ha ʻū loki lahi ki hono talitali ha kau ʻaʻahi pea naʻe kau ai mo ha peito lahi. ʻI Sepitema 1827, naʻe nofo ai ʻi he ʻapí ʻa Siosefa mo hono uaifi ko ʻEmá mo e fāmili Sāmitá, ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mei he Moʻunga ko Komolá. Naʻe fufuuʻi leva ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha feituʻu kehekehe ʻi he ʻapí pea ʻi he fāmá ke malu mei hano kaihaʻasi. Ko e feituʻu foki ʻeni ne ʻiloʻi ai ʻe Siosefa, ʻi he 1828, kuo fakamoleki ʻe Māteni Hālisi ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 116 ne ʻosi liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.3

ʻĪmisi
vakai mei tuʻa ki he fale hinehina ne matapā kulokula pea ʻā papa ʻa muʻá

Ko e ʻapi fakafāmili ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻi hono toe fakafoʻoú.

Koeʻuhí ko e mālōlō ʻa ʻAlavini Sāmitá, ngaahi fakamole ki he ʻapí, pea mo e alea kākā ʻa e fakafofonga kelekelé, naʻe ʻikai malava ai ʻe he fāmili Sāmitá ʻi he tuʻunga fakapaʻanga ne nau ʻi aí, ʻo totongi ʻa e konga hono ua ʻo e fāmá pea mole ai e ʻapí ʻi he 1826. ʻI he taimi naʻe pulusi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he 1830, ne ʻosi toe foki pē ʻa e fāmili Sāmitá ki honau ʻapi ne ngaohi mei he kupukupuʻi ʻakaú pea naʻa nau ngāue ko ha kau faama nofo totongi ʻi he konga kelekele ne nau ʻosi fakaʻataʻatā mo ngoueʻí.4 Naʻe hiki ʻosi ʻa e fāmilí mei he feituʻu ko iá ʻi he 1831, ʻi he taimi ne nau hiki ai ki ʻOhaioó.

ʻI he 1905, naʻe ʻaʻahi ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he fāmá, pea naʻe tupunga ai haʻane fakakaukau ke fakatau ʻa e konga kelekelé. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻe fakatau ʻe he Siasí ʻa e fāmá pea nau fakangāueʻi ʻa Uiliati mo Lepeka Piini mo ha niʻihi kehe, ke nau tokangaʻi e ʻapí. Naʻe fakaʻau ʻo tokolahi ʻa e kau ʻaʻahi ki he fāmá mo e Vaoʻakau Tapú ʻi he senituli 20.  Naʻe tauhi ʻe he Siasí ʻa e ʻapí ko ha faama ngāueʻanga, ʻo aʻu ki he 1980 tupú naʻe kamata ai e ngāue ke fakaleleiʻi ʻa e fāmá.5

ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻatā ʻa e Faama ʻo e Fāmili Sāmitá mo e Vaoʻakau Tapú, ki he takimamata ʻa e kakaí. Kuo toe fakaleleiʻi ha konga lahi ʻo e fāmá ki hono fōtunga totonu ʻi he 1820 tupú, ʻo kau ai ʻa hono toe langa foʻou ʻo e fale ʻakaú mo toe fakaleleiʻi e ʻapi ne molé. ʻOku tokangaʻi lelei ʻa e tuʻunga fakaenatula ʻo e Vaoʻakau Tapú, ke maʻu ʻe he kau ʻaʻahí ha ʻātakai tatau mo ia ne aʻusia ʻe Siosefa Sāmita ʻi he 1820.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Ngaahi Fakamatala ki he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá, ʻĀngelo ko Molonaí, Palemaila mo Manisesitā, Fāmili ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá, Siosefa Sāmita ko e Lahí

Ngaahi Fakamatalá

  1. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 3, pages 3–8, josephsmithpapers.org; Donald L. Enders, “A Snug Log House,” Ensign, Aug. 1985, 17.

  2. Donald L. Enders, “The Joseph Smith, Sr. Family: Farmers of the Genessee,” ʻi he Joseph Smith: The Prophet, the Man, ed. by Susan Easton Black and Charles D. Tate Jr. (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 1993), 215–219; David Nye White, “Prairies, Nauvoo, Joe Smith, the Temple, the Mormons, &c.,” Pittsburgh Weekly Gazette, Sept. 15, 1843, 3.

  3. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 4, page 4; book 7, page 5; Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 8–10, josephsmithpapers.org.

  4. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 4, pages 9–12; book 5, pages 1–4.

  5. Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Mar. 1906, 380–381; Rand Hugh Packer, “History of Four Mormon Landmarks in Western New York: The Joseph Smith Farm, Hill Cumorah, the Martin Harris Farm, and the Peter Whitmer, Sr., Farm” (master’s thesis, Brigham Young University, 1975), 1, 50–53; Dale L. Berge, “The 1982 Archaeological Investigation at the Joseph Smith Sr. Log House, Palmyra, New York,” ʻi he Regional Studies in Latter-day Saint Church History: New York–Pennsylvania, ed. Alexander L. Baugh and Andrew H. Hedges (Provo, Utah: Department of Church History and Doctrine, Brigham Young University, 2002), 177–217; Richard Neitzel Holzapfel, Donald L. Enders, and Larry C. Porter, “Return to the Sacred Grove,” Religious Educator, vol. 11, no. 2 (2010), 147–157.