Hisitōlia ʻo e Siasí
Ngaahi Feituʻu Fakahisitōlia ʻo e Siasí


Ngaahi Feituʻu Fakahisitōlia ʻo e Siasí

Naʻe kamata ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1900 tupú, ʻa hono fakatau mai mo fakatolonga mai ʻe he Siasí ha niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu mahuʻinga taha ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko e taumuʻa ʻa e Siasí ki hono fakatolonga mo hono fakalele ʻo e ngaahi feituʻu fakahisitōlia ko ʻení ke fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki Hono kakaí, pea mo e moʻui mateaki ʻa e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ia ne nau feilaulau ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau ʻaʻahi tonu pē pe mamata he tekinolosiá ki he ngaahi feituʻu fakahisitōliá ke aʻusia ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e hisitōlia ʻo e Siasí he kuonga muʻá.

ʻI he 1902, naʻe fokotuʻu ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ʻŌfisi Maʻuʻanga Fakamatala ʻi he Temipale Sikueá—ʻa e feituʻu fakahisitōlia ʻo e Siasí ʻoku mamataʻi mo ʻahia lahi tahá. Naʻe fakahoko ʻe he kau faifekau fakalotofonuá ha ngaahi takimamata, pea naʻe ʻaukolo mai ha kau ʻaʻahi tokolahi ke ako fekauʻaki mo e ʻū falé pea mo e Siasí. Naʻe ola lelei ʻaupito ʻa e ngāué pea ʻi he 1905, ʻi he ofi ki he taʻu 100 ʻo hono fāʻeleʻi ʻo Siosefa Sāmitá, naʻe fakamafaiʻi ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa hono fakatau mai ʻo e faama naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Siosefa ʻi Seiloni, Veamonitií. Neongo naʻe ʻosi maʻu ʻe he Siasí ha faʻitoka ʻo e kau paioniá ʻi he Moʻunga Pisikaá ʻi ʻAiouā, ʻi he 1886; ko e Fale Fakapōpula Kātesí ʻi ʻIlinoisi ʻi he 1903; pea mo e konga ʻo e kelekele ʻo e temipalé ʻi Tauʻatāina, Mīsuli ʻi he 1904, ka ko e feituʻu ne fāʻeleʻi ai ʻa Siosefa Sāmitá ko e fuofua feituʻu ia ne fakaleleiʻi fakavavevave ko ha feituʻu ʻo e ako, ueʻi fakalaumālie, mo e fononga pilikimi.1 Naʻe kamataʻi ʻe he tuʻutuʻuni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha meʻa ʻe hoko ko ha fehokotakiʻanga ʻo ha ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻe uofulu tupu ʻi he ʻIunaiteti Siteití.2

ʻĪmisi
fakavaʻe ʻo e falé

Fakavaʻe ʻo e feituʻu ne fāʻeleʻi ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi Seiloni, Veamonitī, ʻi he taimi naʻe fakatau mai ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e kelekelé ʻi he 1905.

ʻI he ngaahi taʻu lahi ne hoko aí, naʻe toe maʻu ai ʻe he Siasí ha ngaahi feituʻu fakahisitōlia kehe, kau ai e Vaoʻakau Tapú ʻi he 1907, feituʻu ʻo e Temipale Hihifo Mamaʻó ʻi he 1909, ko e Moʻunga Komolá ʻi he 1923 mo e 1928, ko e Faama Uitemaá ʻi he 1926, ngaahi kelekele lahi ʻi Nāvū ʻo kamata ʻi he 1937, mo e feituʻu ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií ʻi he 1939.3

Naʻe tuku atu ʻe he Siasí ke nofo totongi ha kakai ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu ko ʻení. ʻI he ngaahi feituʻu kehé, naʻe ui ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi mātuʻa mali ke nau hoko ko ha kau ngoue mo e kau tauhi. ʻI he ongo tuʻungá fakatouʻosi, naʻe faʻa tukituki e kakaí ʻi he matapaá ʻo kole ke takimamataʻi kinautolu.4 Naʻe tautautefito e tokanga ʻa e kau ʻaʻahí ki he Fale Fakapōpula Kātesí. ʻI he kole ʻa Palaieni S. Hingikelī, ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻo e Ngaahi Vahefonua Fakatokelaú ʻi he 1939, naʻe toe fakafoki fakakonga ai ʻe he Siasí ʻa e fale fakapōpulá ki hono tuʻunga fakahisitōliá pea ui ha ongomātuʻa faifekau ke na takimamata, ʻo fokotuʻu ai ha sīpinga ki he ngaahi feituʻu kehé.5

ʻĪmisi
tafaʻaki ki tuʻa ʻo e Fale Fakapōpula Kātesí

Tafaʻaki ki Tuʻa ʻo e Fale Fakapōpula Kātesí, ʻIlinoisi.

Talu mei he 1960 tupú mo e tukutaha e tokanga ʻa e Siasí ki hono toe fokotuʻu ʻa e ngaahi fōtunga totonu ʻo e ʻū falé, ko e tākiekina ʻe he ākenga ʻo e fakatolonga ʻa e ngaahi meʻa fakahisitōliá ʻi he ʻIunaiteti Siteití.6 Kuo toe langa mo fakanaunau fakalelei e ngaahi feituʻu hangē ko e fale papa naʻe langa ʻe he fāmili ʻo Siosefa mo Lusi Meki Sāmitá ʻi heʻenau faama ʻi Niu ʻIoké. Kuo toe langa foʻou hifo pē e ngaahi konga ne molé ʻi he ʻuluaki fakavaʻé, hangē ko e fale ʻa e fāmili Sāmitá he kuonga muʻá ne ngaohi mei he kupuʻi ʻakaú. ʻOku hoko ʻa e ngaahi fale ko ʻeni kuo toe langa foʻoú, ʻa ia kuo fokotuʻu ʻi he ngaahi feituʻu fakahisitōliá, ke tokoni ki he kau ʻaʻahí ke loloto ange ʻenau fakakaukauloto ki he ngaahi ʻuluaki meʻa ne hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻI ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, tautautefito ki he feituʻu kuo puli hono ʻuluaki faʻungá pe ko e tefitoʻi fōtunga mahuʻingá, ʻa e faʻunga ʻo e fonuá (landscape), ʻoku fakamatalaʻi e ngaahi talanoá ʻo fakafou ʻi ha ngaahi maka fakamanatu, filimi, mo e ngaahi fakaʻaliʻali.

Ko e ngaahi fale ʻo e Siasí ʻi he kuonga muʻá, kau ai ʻa e ngaahi temipalé, tāpanekalé, mo e ʻū falelotú, ko ha ngaahi feituʻu mahuʻinga fakahisitōlia foki mo ia, ʻa ia ko ha konga lahi ʻoku kei fakaʻaongaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí mo e ngaahi haʻofangá. ʻOku lahi fau foki mo ha ngaahi feituʻu kehe ʻoku mahuʻinga ki he hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko ha konga lahi ʻo e ngaahi feituʻu ko ʻení ko ha ngaahi fakaʻilonga fakahisitōlia ia kuo fokotuʻu ʻe he ngaahi puleʻangá, fāmilí, ngaahi sōsaieti fakahisitōliá, pe ko e Siasí. Ko e niʻihi leva kuo fakaʻaongaʻi ia ki ha taumuʻa kehe ka ʻoku kei manatua pē ia ʻe he Kāingalotu fakalotofonuá.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Liberty Jail (Fale Fakapōpula Lipetií), Palmyra and Manchester (Palemaila mo Manisesitā), Sacred Grove and Smith Family Farm (Vao ʻAkau Tapú mo e Faama ʻa e Fāmili Sāmitá)

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai, Proceedings at the Dedication of the Joseph Smith Memorial Monument at Sharon, Windsor County, Vermont, December 23rd, 1905 (Ngaahi Polokalama ʻi hono Fakatapui ʻo e Maka Fakamanatu ʻo Siosefa Sāmita ʻi Seiloni, Vahefonua Uinisoá, Veimonitī, 23 ʻo Tīsema, 1905) (Salt Lake City, 1906).

  2. Jennifer L. Lund, “Joseph F. Smith and the Origins of the Church Historic Sites Program,” in Craig K. Manscill, Brian D. Reeves, Guy L. Dorius, and J. B. Haws, eds., Joseph F. Smith: Reflections on the Man and His Times (Provo: Religious Studies Center, 2013), 345–52.

  3. Lund, “Origins of the Church Historic Sites Program,” 352; Larry C. Porter, “Central New York,” in Larry C. Porter, ed., New York and Pennsylvania, vol. 2 of LaMar C. Berrett, ed., Sacred Places: A Comprehensive Guide to Early LDS Historical Sites (Salt Lake City: Deseret Book, 2000), 140; Larry C. Porter, “Western New York,” in Porter, ed., New York and Pennsylvania, 158; Max H Parkin, ed., Missouri, vol. 4 of LaMar C. Berrett, ed., Sacred Places: A Comprehensive Guide to Early LDS Historical Sites (Salt Lake City: Deseret Book, 2004), 225; Benjamin C. Pykles, Excavating Nauvoo: The Mormons and the Rise of Historical Archaeology in America (Lincoln: University of Nebraska Press, 2010), 27.

  4. Lund, “Origins of the Church Historic Sites Program,” 354.

  5. Scott C. Esplin, “Dark Tourism: Healing at Historic Carthage Jail,” Journal of Mormon History, vol. 46, no. 1 (Jan. 2020), 101.

  6. Pykles, Excavating Nauvoo, 71–128.