Hisitōlia ʻo e Siasí
Sione mo Lia Uitisou


“Sione mo Lia Uitisou,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Sione mo Lia Uitisou”

Sione mo Lia Uitisou

Naʻe hoko ʻa Sione ʻOnitulei Uitisou mo Lia ʻIutola Tanifooti Uitisou ko ha ongomātuʻa Siasi ʻiloa ʻi he konga kimuʻa ʻo e senituli 20. Lolotonga e hoko ʻa Sione ko ha tokotaha saienisi mo pule fakaako pea hoko kimui ange ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe maʻu ʻe Lia ha ngaahi mataʻitohi māʻolunga ʻi he tauhiʻapí (home economics) pea naʻá ne hoko ko ha tokotaha faʻu tohi lelei. Naʻá na fakatou hiki e ngaahi fakamatala mo teuteu ha ngaahi naunau ke pulusi ʻe he Siasí. Naʻá na lau ʻena nofo-malí ko ha hoa ngāue kakato naʻe kau ai ha fengāueʻaki fakapalōfesinale, ngāue ʻi he Siasí, mo hono ohi hake ʻena fānaú.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sione ʻi he 1872 ʻi Noaue pea naʻá ne hiki ki he ʻIunaiteti Siteití ʻi he 1883 mo ʻene faʻeé, ko ʻAna Uitisou, mo hono tokoua ko ʻOsipōní. Ne kau ʻa ʻAna ki he Siasí ʻi Noaue ʻi ha taʻu ʻe tolu kimuʻa, pea naʻe papitaiso ʻa Sione hili e aʻu ʻa e fāmilí ʻo nofo ʻi Lōkani, ʻIutaá. Naʻá ne ngāue lolotonga e ʻahó peá ne maʻu ha kau faiako ke akoʻi ia ʻi he poʻulí kae ʻoua kuó ne lava ʻo ako ʻi he Kolisi Pilikihami ʻIongí ʻi Lōkani ʻi hono taʻu 17. Naʻe manumanumelieʻia ʻa e puleako ʻo e kolisí, Siosefa M. Tena ʻi he meʻa ne malava ʻe Sioné, peá ne fokotuʻutuʻu ai ke kau ʻa Sione ki he kulupu ʻo ha kau talavou hili ʻene ʻosi mei he akó, pea ne tokoni ai ʻa Tena ke fakahū ia ki he ʻUnivēsiti Havātí ʻi Masasūsetí.1 Hili e fakaʻosi ako ʻa Sione ʻi he tuʻunga māʻolunga ʻaupito ʻi he kemisitulií (chemistry), naʻá ne foki ki Lōkani ko ha tokotaha fakatotolo ʻi he Kolisi Ngoue ʻa e Siteiti ʻIutaá (ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá)2

ʻĪmisi
tā valivali ʻo Sione A. Uitisou

Tā valivali ʻo Sione A. Uitisou, fakafuofua ki he 1920.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Lia ko e ʻofefine ʻo Susa ʻIongi Keiti mo ʻAlamā Tanifooti ko e mokopuna fefine ʻo Pilikihami ʻIongí, ʻi he 1874. Naʻá ne maʻu ha tohi fakamoʻoni faiako mei he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi he 1896 pea hoko atu ʻene akó ʻi he ʻInisititiuti Pālatí naʻe ʻiloa ʻi Pulukilini, Niu ʻIoké, ʻa ia naʻá ne ako ai ki he ngaahi ngāue fakaʻapí (domestic science). Naʻe hoko atu ʻene ako mataʻitohí ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí pea ʻi he 1897 naʻá ne fetongi ʻene faʻeé ʻo hoko ko e pule ʻi he potungāue ki he ngaahi ngāue fakaʻapí.3 Naʻe tuʻuaki ʻe Lia ha vakai lahi ki he tauhiʻapí, ʻo fakapapauʻi “ʻe lava ke fakaʻaongaʻi mo fakatefito ʻa e ako kotoa pē ʻi he māmaní ʻi he ʻapí.”4

ʻĪmisi
tā valivali ʻo Lia Tanifooti Uitisou

Tā valivali ʻo Lia Tanifooti Uitisou.

Naʻe fetaulaki ʻa Sione mo Lia ʻi he tokoni e faʻē ʻa Lia ko Susa ʻIongi Keití. Naʻe maheni ʻa Susa mo Sione lolotonga e faʻahitaʻu māfana naʻá ne nofo ai ʻi Masasūseti ʻo ako lea faka-Pilitānia ʻi ha polokalama fengāueʻaki mo Havaati ʻi he 1892. Naʻá ne manumanumelieʻia ʻi he tangata poto fie ako ko ʻení, naʻá ne aleaʻi ai ke kau mai ʻa Lia mo Mauti Mei Papikoka mo ha kulupu ʻo ha kau finemui ke nau ako lea mo e tulama ʻi Kemipilisi, Masasūseti, ʻi he faʻahitaʻu māfana hono hokó ke feʻiloaki tonu ai ʻa Lia mo Sione. Hangē ko e fakaʻamu ʻa Susá, naʻá na fetokangaʻaki peá na fetohiʻaki ʻi he ngaahi taʻu siʻi hono hokó.5 ʻI Sune ʻo e 1898, naʻe silaʻi ai ʻa Lia mo Sione ʻi he Temipale Sōlekí ʻe Siosefa F. Sāmita. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe folau vaka tahi ai ʻa e ongomeʻa toki mali foʻoú ki Siamane ke lava ʻa Sione ʻo fakakakato ʻa e ako toketā ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Kotingení (University of Göttingen) pea fakatupulaki ha taukei ʻi he saienisi ʻo e kelekelé.6

Hili e foki ʻa Sione ki he ʻIunaiteti Siteití, naʻá ne kamata ha ngāue maʻuʻanga moʻui fakaʻatamai makehe. Naʻá ne maʻu ha ngaahi tuʻunga kehekehe, kau ai e talēkita ʻo e Feituʻu Faiʻanga Sivi Kemikale ʻi ʻIutaá (Utah Experiment Station) mo ha palōfesa ʻi he kemisitulií ʻi he Kolisi Ngoue ʻa e Siteiti ʻIutaá; talēkita ʻo e potungāue ngoué ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí; palesiteni ʻo e Kolisi Ngoue ʻa e Siteiti ʻIutaá; mo e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. ʻI he 1921, hili ia ha taʻu ʻe nima ʻo e hoko ʻa Sione ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, naʻe uiuiʻi ai ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he hoko ʻa Sione ko ha ʻAposetoló, naʻá ne tokoni ai ki hono fokotuʻutuʻu ʻa e ako ʻi he Siasí ʻo fakafou ʻi hono ngaahi tuʻunga ʻi he poate talāsiti ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí pea mo e poate ako ʻa e Siasí.7

Naʻe feinga ʻa Sione ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāue fakaeʻaposetoló mo ʻene ngāue maʻuʻanga moʻui fakapalōfesinalé ke tokoniʻi e Kāingalotú ke nau fakahoungaʻi ʻenau tuí mo e ngaahi akonaki ʻa e Siasí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakaʻuhinga fakasaienisí. Naʻá ne faʻu ha ngaahi tohi ʻo fakatefito ʻi he kaveinga ko ʻení, ʻo kau ai ʻa e Ngaahi Fakamoʻoní mo e Ngaahi Fakaleleí; Fakakaukau Fakateolosiá; pea mo e Siosefa Sāmita ko ha Tokotaha Saienisi. ʻI heʻene ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ha tohi maʻuʻanga tokoni mahinongofua ki he lakanga fakataulaʻeikí, naʻá ne pulusi ai ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Puleʻi ʻo e Siasí ʻi he 1939 ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne tohi foki fekauʻaki mo e meʻakai fakatupu moʻui leleí ʻi he Makasini ʻa e Finemuí pea naʻá ne hoko ko e tokoni ʻētita ʻi he Kuonga Fakalakalaká mei he 1935 ki he 1952.8

Naʻe ʻomi foki ʻe he ngaahi taukei ʻa Lia ʻi he ngāue fakaʻapí mo e fakasōsialé ha ngaahi faingamālie maʻana. Makehe mei hono fatongia ko e faiako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, naʻá ne faʻu ha ngaahi tohi mo ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e feimeʻatokoní mo e fakatupulaki ʻo e lavameʻa fakaʻapí.9 Naʻá ne kaungā faʻu ha tohi mo Sione ʻo fakaʻaongaʻi ha fakamoʻoni fakasaienisi ke poupouʻi e Lea ʻo e Potó mo fengāueʻaki fakataha mo ʻene faʻeé ʻi he ngaahi tohi fekauʻaki mo e ngaahi lavameʻa ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasí pea mo e moʻui ʻa Pilikihami ʻIongí.10 Naʻá ne tokoni ke fokotuʻu ʻa e Kulupu Fili ʻo e Kau Fafiné (League of Women Voters) ʻi ʻIutā mo kau ʻi he ngaahi kautaha fakapuleʻanga ʻoku nau poupouʻi ʻa e ngāue fakakautau ʻa ʻAmeliká lolotonga e ongo tau lalahi ʻa māmaní.11 Naʻe hoko ʻa Lia ko e mēmipa ʻo e Kau Ongoongoa ʻo ʻIutaá (Utah Hall of Fame) ʻi he 1958.

Naʻe uiuiʻi ʻa Sione mo Lia ʻi he 1927 ke na tokangaʻi ʻa e Misiona ʻIulopé. Lolotonga e hoko ʻa Sione ko ha palesiteni fakamisioná, naʻá ne tohi ha ngaahi founga maʻá e faifekaú mo tokoni ke fokotuʻutuʻu e naunau fakalēsoni maʻá e toʻu tupú. Naʻe fakatou tokoni ʻa Sione mo Lia ʻi hono fakamālohia ʻo e ngaahi polokalama ʻo e Kautaha Mutuale Fakalakalaká maʻá e Kāingalotu ʻi ʻIulopé.12 Naʻe hoko ʻa Lia ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e Misiona ʻIulopé peá ne tokangaʻi e ngaahi ʻekitivitī mo e naunau fakalēsoni ʻa e Kau Fineʻofá ʻi ʻIulope kotoá. Naʻe kau ʻi hono fatongiá ʻa hono tokoniʻi e tufaki mo liliu ʻo e ngaahi naunau ʻa e Siasí.13

Naʻe ʻi ai ha fānau ʻe toko fitu ʻa e fāmili Uitisoú, ka ko e toko tolu pē naʻe kei moʻui hili ʻenau kei pēpeé: ko hona ʻofefine lahi tahá ko Ane; ko hona ʻofefine siʻisiʻi tahá ko ʻIutola; pea mo ha foha ko Māseli, ʻa ia naʻe pekia ʻi heʻene kei talavoú. Naʻe pekia ʻa Sione ʻi he 1952 ʻi hono taʻu 80. Kimuʻa pea pekia ʻa Lia ʻi he 1965, naʻá ne pehē, “ʻOua ʻe tangi koeʻuhí ko au ʻi he taimi te u mate aí. Te u hiva hosana fiefia ʻi heʻeku ʻalu ke feʻiloaki mo hoku ngaahi ʻofaʻangá.”14

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas W. Simpson, American Universities and the Birth of Modern Mormonism, 1867–1940 (Chapel Hill: University of North Carolina Press, 2016), 41; Arnold K. Garr, “A History of Brigham Young College, Logan, Utah” (master’s thesis, Utah State University, 1973), 28.

  2. “Elder Widtsoe, 80, Succumbs to Illness in S.L.,” Deseret News, Nov. 29, 1952, A2; Albert E. Bowen, “John A. Widtsoe: Scientist, Public Servant, Friend,” Improvement Era, vol. 55, no. 1 (Jan. 1952), 17.

  3. “Leah Widtsoe, 91, Dies in S.L.,” Deseret News, Jun. 8, 1965, B1; Kathryn H. Shirts, “The Role of Susa Young Gates and Leah Dunford Widtsoe in the Historical Development of the Priesthood/Motherhood Model,” Journal of Mormon History, vol. 44, no. 2 (Apr. 2018), 109.

  4. Leah Eudora Dunford, “The Home,” Young Woman’s Journal, vol. 9, no. 5 (May 1898), 232.

  5. Shirts, “The Role of Susa Young Gates,” 107–8.

  6. “Elder Widtsoe Succumbs to Illness,” A2.

  7. “Elder Widtsoe Succumbs to Illness,” A2.

  8. Vakai, John A. Widtsoe, Evidences and Reconciliations: Aids to Faith in a Modern Day (Salt Lake City: Bookcraft, 1951); John A. Widtsoe, A Rational Theology: As Taught by the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 4th ed. (Salt Lake City: Deseret Book, 1937); John A. Widtsoe, Joseph Smith as Scientist: A Contribution to Mormon Philosophy (Salt Lake City: General Board, Young Men’s Mutual Improvement Associations, 1908); John A. Widtsoe, “Foods: From the Point of View of Nutrition,” Young Woman’s Journal, vol. 9, nos. 1, 4, and 8 (Jan. 1898), 27–29, (Apr. 1898), 183–87, (Aug. 1898), 369–73.

  9. Vakai, Leah D. Widtsoe, Labor Saving Devices from the Farm Home (Lehi, Utah: Lehi Publishing, 1912); Leah D. Widtsoe, “The Home,” Young Woman’s Journal, vol. 9, no. 8 (Aug. 1898), 373–79.

  10. Vakai, Leah D. Widtsoe, How to Be Well: A Health Handbook and Cook-book Based on the Newer Knowledge of Nutrition (Salt Lake City: Deseret Book, 1943); John A. Widtsoe and Leah D. Widtsoe, The Word of Wisdom, A Modern Interpretation, 4th ed. (Salt Lake City: Deseret Book, 1938); Susa Young Gates and Leah D. Widtsoe, Women of the “Mormon” Church (Salt Lake City: Deseret News Press, 1926); Susa Young Gates and Leah D. Widtsoe, The Life Story of Brigham Young: Mormon Leader, Founder of Salt Lake City, and Builder of an Empire in the Uncharted Wastes of Western America (London: Jarrolds, 1930).

  11. Vakai, Ngaahi Tefitó: Totonu ʻa e Houʻeiki Fafiné ke Filí, World War I (Tau Lahi ʻa Māmani Hono I), World War II (Tau Lahi ʻa Māmani Hono II).

  12. John A. Widtsoe letter to YMMIA Superintendent and General Board of the YMMIA and YLMIA Presidency and General Board, Dec. 31, 1930, CR 14 57, Church History Library, Salt Lake City, https://catalog.churchofjesuschrist.org/assets?id=342ad65c-b431-42da-a856-03b85200eae0&crate=0&index=0.

  13. Leah Widtsoe, Remarks, Relief Society Conference, Apr. 3, 1931, ʻi he Relief Society Magazine, vol. 18, no. 6 (June 1931), 340–43.

  14. “Leah Dunford Widtsoe,” Deseret News, June 9, 1965, A-16.