Hisitōlia ʻo e Siasí
ʻApitanga ʻo Saioné (ʻApitanga ʻo ʻIsilelí)


“ʻApitanga ʻo Saioné (ʻApitanga ʻo ʻIsilelí),” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“ʻApitanga ʻo Saioné (ʻApitanga ʻo ʻIsilelí)”

ʻApitanga ʻo Saioné (ʻApitanga ʻo ʻIsilelí)

Mei Mē ki Sune 1834, naʻe fononga ha kakai tangata, fefine mo e fānau ʻe meimei toko 230 nai ki Mīsuli ke tokoni ki he Kāingalotu ne tuli mei he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí ʻi he taʻu kimuʻá. Naʻe ʻuluaki ui ʻa e fononga ko ʻení ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí, ka kuo ʻiloa ia he ʻahó ni ko e ʻApitanga ʻo Saioné. Naʻe faʻu ia hili hano maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ʻi Fepueli 1834 naʻe fekauʻi ai ia ke ne uki e mālohi ʻo e fale ʻo e ʻEikí ke huhuʻi ʻa Saione mei hono ngaahi filí.1 Naʻe fakahinohino ʻi he fakahaá ki he kau taki ʻo e Siasí ke nau tānaki ha kau tangata ʻe toko 100 ki ʻolunga, pea sai tahá ke meimei  500, ke nau fononga ki Mīsuli. ʻI Māʻasí, naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ʻo fou ʻi Niu ʻIoke ke maʻu ha kau ngāue tokoni mo ha paʻanga ke tokoni ki he fonongá.

ʻĪmisi
engraving of groups of men marching past log homes with people watching them

Ko e fakatātā ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau tūʻuta ʻi Mīsulí.

Naʻe taki ʻe Siosefa ha kulupu mei Ketilani, ʻOhaiō, ki Mīsuli. ʻI he taimi tatau, naʻe mavahe ʻa Hailame Sāmita mo Laimani Uaiti mei Ponitieki, Vahefonua Misikení mo ha kulupu naʻe feʻunga mo e toko 20. Naʻe tānaki ʻe he ongo kulupú ha kakai makehe lolotonga ʻenau fonongá, pea fetaulaki e ongo kulupú ʻi Sune ki he nofoʻanga ʻi he Vaitafe Māsimá ʻi Mīsuli, kimuʻa pea hoko atu ʻenau fonongá ki he Vahefonua Keleí. Lolotonga e fonongá, naʻe faʻa kātekina ʻe he kakaí ʻa e nounou e meʻatokoní mo e vaí. Koeʻuhí naʻe laka ʻa e kulupú ʻi ha meimei maile ʻe 40 he ʻaho, naʻe aʻusia foki ʻe ha niʻihi ʻa e fā mo e fetotoʻi ʻo e laʻivaʻé. Naʻe lāunga ha niʻihi ʻo e kulupu fonongá ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení, ʻo taʻe-fakafiemālie ai ha niʻihi ʻi he fonongá.

Neongo naʻe fakamatalaʻi ʻi he fakahā ʻi Fepueli 1834 ʻa e ʻapitangá ko ha ngāue fakakautau, ka naʻe vakai ʻa Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ki ai ko ha ngāue fakataha pē ke maluʻi ʻa e Kāingalotú. ʻI he tui ʻa Siosefa naʻe loto-fiemālie e kōvana Mīsuli ko Taniela Tanikiliní ke uki ʻa e kulupu fakakautau fakavahefonuá ke fakafoki e kelekele ʻo e kāingalotú, naʻá ne fie maʻu ai ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ke nau laka ki Mīsuli ʻo kole kia Tanikilini ke ne uki e kau taú. Hili hono fakafeʻao ʻe he kau sōtiá ʻa e Kāingalotú ki he Vahefonua Siakisoní, ne kei nofo pē ai ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ke maluʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mei hono toe tuli kinautolú.

Ka neongo iá, naʻe loto-hohaʻa ʻa e kakai ne nau nofo ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo Mīsulí ʻi he fakaofi atu e ʻapitangá ko ia ne uki ai hanau niʻihi ke tau. Hangē ko ʻení, ʻi he ʻaho 19  ʻo Sune 1834, naʻe haʻu ai ha kau tangata ʻe toko nima ne ʻosi fakamahafu kinautolu, ki he ʻapitanga ʻi he Vaitafe Taumātaʻú ʻo fakamanamanaʻi e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻe “mātā ʻe honau laumālié ʻa heli kimuʻa pea mafoa e atá” mei ha kau tangata ʻe toko 400.2 Ka naʻe tō ha ʻuha lahi fakamanavahē ʻi he pō ko iá mo ha ʻuha maka fōlalahi, ʻo aake ai ʻa e Vaitafe Taumātaʻú ʻi ha meimei fute ʻe 40 hono lolotó, pea ʻikai lava ai ʻa e ʻohofi ko iá. Naʻe aofangatuku e hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “Ne hangē naʻe sāuni ʻe he ʻOtua ʻo e taú ke maluʻi ʻene kau tamaioʻeikí mei hono fakaʻauha kinautolu ʻe honau ngaahi filí.”3

ʻI he ʻiloʻi ko ia ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi fakafepaki ki he ʻapitangá mo fanongo kuo fakafoki ʻe Tanikilini ʻene palōmesi ke fekauʻi ʻa e kau sōtiá, naʻá ne kole leva ha fakahinohio mei he ʻEikí. ʻI he ʻaho 22  ʻo Sune 1834, naʻá ne maʻu ai ha fakahā naʻe fakamatala ai naʻe ʻikai toe fie maʻu ke huhuʻi ʻe he ʻapitangá ʻa Saione. Naʻe hoko atu ʻa e fakahaá ʻo pehē, kimuʻa pea toki hoko ʻa e huhuʻi ko iá, naʻe fie maʻu ke maʻu ʻe he kaumātuʻa ʻo e Siasí ha mālohi fakakoloa (ʻenitaumeni) ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻi Ketilaní, ʻa ia naʻe lolotonga langa he taimi ko iá. Naʻe kamata ke mātuku ʻa e ʻapitangá ʻi he fakaʻosinga ʻo Suné. Naʻe fakavaveʻi ʻa e mātuku ko ʻení ʻi he taimi naʻe mafola ai ʻa e mahaki kōlelá ʻi he kau mēmipa ʻo e ʻapitangá, ʻo iku mate ai ha kau ʻapitanga ʻe toko 13 mo ha kāingalotu ʻe toko 2 ʻi Mīsuli. ʻI Siulai 1834, naʻe foki ai ha tokolahi ʻo e ʻapitangá ki Ketilani.

Neongo naʻe ʻikai ke toe fakafoki mai e kelekele ʻo e Kāingalotú ʻi he Vahefonua Siakisoní, ka naʻe ʻikai lau ʻe he tokolahi ne fononga mo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ne taʻeʻaonga ʻenau fonongá. Naʻe lau ia ʻe ha niʻihi, hangē ko Pilikihami ʻIongí, ko ha faingamālie ke fononga fakataha mo Siosefa Sāmita ʻo ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatakimuʻá meiate ia. Naʻe mamata ai ha niʻihi ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi Heʻene faitāpuekina ʻenau moʻuí lolotonga e fonongá. Naʻe hoko foki ʻa e fononga tokolahi ko iá ko ha siviʻiʻanga ʻo e kau taki ʻo e Siasí ki he kahaʻú. Ko e taimi naʻe faʻu ai ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Fepueli 1835, naʻe laka ha kau tangata ʻe toko 8 mei he toko 12 ne uí ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Naʻe kau foki ʻi he ʻapitangá mo e kau tangata kotoa pē ne uiuiʻi ʻi Fepueli 1835 ke hoko ko e kau fuofua Fitungofulú.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Fakaehaua ʻi he Vahefonua Siakisoní