Hisitōlia ʻo e Siasí
Siosefa Sāmita ko e Lahí


“Siosefa Sāmita ko e Lahí,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Siosefa Sāmita ko e Lahí”

Siosefa Sāmita ko e Lahí

Naʻe fanauʻi ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí, ko e foha ‘o ʻAsaeli mo Mele Tute Sāmitá, ‘i he ʻaho 12 Siulai 1771, ʻi Masasūseti. Naʻá ne mali mo Lusi Meki ʻi hono taʻu 24, peá na nofo i Veamōniti. Naʻe hoko e ongo meʻá ni ko ha mātu’a ki he fānau ‘e toko 11 pea kau ʻaupito ʻi he ngāue kamakamata ʻo e siasí naʻe fokotuʻu ʻe hona foha ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí.

‘I he 1802, naʻe ʻinivesi ʻa Siosefa ko e Lahí ʻi he akaʻi sinisení (ginseng), ko ha koloa lelei ke fakatau atu, ka naʻe kaihaʻasi e paʻanga ne maʻu mei he pisinisí ʻe hono hoa-pisinisí, ʻo meimei mole kotoa ai e paʻanga ʻa e famili Sāmitá. Naʻe fakatau atu ʻe Siosefa ko e Lahí ʻene fāmá pea totongi mo e ngaahi moʻua kehe ʻaki e paʻanga mei he koloa-mali ʻa Lusí. Hili ʻene hokohoko atu ke faingataʻaʻia ko ha tangata faama ʻi Veamōniti pea mo Niu Hemisā, ne faifai peá ne hiki leva mo hono fāmilí ki Palemaila, Niu ʻIoke, ʻo fakatau ha faama he kolo ofi mai ko Manisesitā ʻi he 1818.

Naʻe ʻikai tali ʻe Siosefa ko e Lahí ʻi ha taʻu lahi, ke kau ki ha faʻahinga lotu kuo fokotuʻu. Naʻá ne kau ʻi he 1797, mo ʻene tamaí mo hono tokouá ki ha kautaha lotu Faka-Lūkufua ʻi Tanipilisi, Veamōniti. Naʻe tui ʻa e kau lotu Faka-Lūkufuá ʻi he fakamoʻui ʻo e kakai kotoa pē, tatau ai pē ha faʻahinga lotu ʻoku kau ki ai, pea nau angamaheni ʻaki hono faʻu ha ngaahi sōsaieti kae ʻikai ko ha ngaahi siasi.

Naʻe kau ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻi he kau fuofua [kakai] ke poupouʻi e ngāue fakapalōfita ‘a hono fohá. ‘I he taimi naʻe fuofua ‘aʻahi ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa ko e Siʻí, naʻá ne talaange ki he talavoú ni ke ne fakatalanoa ki heʻene tamaí. Naʻe hoko ʻa Siosefa ko e Lahí ko e taha e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻe papitaiso ia ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí.1 Hili hono papitaisó, naʻá ne malangaʻi ‘a e ongoongoleleí ki hono kāinga ʻi Niu ‘Ioké. Hili ʻenau hiki ki Ketilani, ʻOhaiō ʻi he 1831, naʻe ngāue ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ako he Akoʻanga ʻa e Kau Palōfitá, hoko ko ha mēmipa fakataha alēlea māʻolungá, ngāue fakafaifekau ki he tafaʻaki fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, pea naʻe hikinimaʻi ʻo fokotuʻu ko e tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.2

Naʻe ui ʻe Siosefa ko e Siʻí ‘a ʻene tamaí ʻi he 1834, ko e Pēteliake ki he Siasí, pea tāpuekina ʻe Siosefa ko e Lahí e Kāingalotú he toenga ʻo ʻene moʻuí, ʻo faʻa fakahoko e ngaahi fakataha ʻa ia ne maʻu ai ʻe ha kāingalotu ne aʻu pē ‘o toko 15, ʻa honau tāpuakí ʻi he malumalu ʻa hono nimá. Ne faʻa aʻusia ʻe kinautolu ne kau mai ki he ngaahi fakatahá ni ha taumalingi hifo ʻa e Laumālié. Naʻe kau atu ʻi he taha e ngaahi fakataha ko ʻení ʻa e Palesiteni ʻo e Siasi ʻi he kahaʻú ʻa Lolenisou Sinou, kimuʻa ia pea toki kau ki he Siasí. Naʻe ongo moʻoni kiate ia ʻa ʻene mātā e foaki ʻe he pēteliaké e ngaahi tāpuakí, peá ne fakapapau ai te ne ako fakamātoato ʻa e tui ʻa e Kau Maʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní.3

Naʻe hiki ʻa Siosefa ko e Lahí mo hono fāmilí ʻi he 1838, ki Hihifo Mamaʻo, ʻi Mīsuli. Lolotonga ‘ene nofo aí, naʻá ne fanongo ki ha talanoa naʻe ʻikai moʻoni ʻo pehē tokua kuo fakapoongi hono ongo foha ko Siosefa ko e Siʻí mo Hailamé. Naʻe fakatupu ʻe he fakaʻohovale ʻo e foʻi ongoongó ni ke ne siʻi pongia ai, pea ʻoku mahino naʻe uesia ʻe he loto-mafasiá ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí, he toenga ʻo ʻene moʻuí.4 Naʻe teʻeki ke lava ha taʻu ʻe taha mei heʻenau hiki ki Hihifo Mamaʻó, kuo hanga ʻe he angakovi ʻa e kau fakatangá ʻo fakamālohiʻi e fāmili Sāmitá ke nau hola ki ʻIlinoisi. Naʻe aʻu ‘a Siosefa ko e Lahí ki Komeesi (Nāvū kimui angé), ʻi ‘Ilinoisi, ʻi he konga kimuʻa ‘o e 1839. Neongo ha moʻui nonga ʻi Nāvuú, ka naʻe fakaʻau ke hōloa e moʻui lelei ʻa Siosefa ko e Lahí ʻo aʻu pē ki heʻene mālōlō fiemālie ‘i he ʻaho 14 ʻo Sepitema, 1840. Ko ʻene fakaʻamu fakaʻosi he moʻui ní maʻa Siosefa ko e Siʻí, ke ne fakapapauʻi ʻe fai e papitaiso fakafofonga maʻa e kau pekiá maʻa hono foha ko ʻAlaviní, ʻa ia ne mālōlō kimuʻa pea toki fokotuʻu ʻa e Siasí.5

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Fāmili ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá, Pēteliake