Hisitōlia ʻo e Siasí
Hēleni Mā Kimipolo Uitenei


“Heleni Mā Kimipolo Uitenei,” Ngaahi Tefito ki he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Hēleni Mā Kimipolo Uitenei”

Hēleni Mā Kimipolo Uitenei

Fanauʻi ʻi he taʻu 1828 kia Hiipa C. mo Vilate Muli Kimipolo, pea naʻe sio tonu ʻa Hēleni Mā Kimipolo ʻi he ngaahi ʻata ʻi he fuofua taimi ʻo e Toe Fakafoki Maí. ʻI hono taʻu tolú, naʻe papitaiso ʻene ongomātuʻá fakataha mo ha ngaahi kaungāmeʻa ofi ʻo e fāmili ʻo Pilikihami ʻIongí. Naʻe manatu ʻa Hēleni kimui ange, naʻe “hangē naʻe taha pē,” ʻa e ongo fāmili ko ení. Ko hono moʻoní naʻe papitaiso ʻe “Pilikihami” ʻa Hēleni hili ʻa e hiki fakataha ʻa e ongo fāmilí ki Ketilani, ʻOhaiō ke kau fakataha mo e Kāingalotú. Naʻá ne fiefia ʻi hono fakamoleki e hoʻatā Sāpaté ʻi he ngaahi kalasi Tohitapú ʻi he ngaahi vaoʻakau ʻi Ketilaní.1

Naʻe fakanofo ʻa e tamai ʻa Hēlení, ko Hiipa, ko ha ʻAposetolo ʻi he taʻu 1835 pea faʻa ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Lolotonga ʻene mamaʻó, naʻe tokoni ʻa Hēleni ke tokangaʻi ʻa e ʻapí, ko ha meʻa angamaheni ne hokohoko atu hili e hiki ʻa e fāmilí ki Hihifo Mamaʻo, Mīsulí ʻi he taʻu hiva ʻa Hēlení. Naʻe tuli ʻe he kau fakataha fakamoveuveú e fāmili Kimipoló mei he siteití, pea naʻa nau hola ki ʻIlinoisi mo tokoni ke nofo ʻi Nāvū.2

Naʻe akoʻi fakataautaha ʻe Siosefa Sāmita, ko ha kaungāmeʻa ʻo e fāmili Kimipoló ʻa Hiipa mo Vilate ʻi he taʻu 1841 fekauʻaki mo e mali tokolahí, ʻa ia naʻe fekauʻi ia ʻi ha fakahā ke kamataʻi.3 ʻI Mē pe ko Sune ʻo e taʻu 1843, naʻe fakafeʻiloaki ʻe Hiipa ʻa Hēleni ki he fakakaukau ʻo e mali tokolahí pea fakalotolahiʻi ia ke sila kia Siosefa Sāmita ko ha uaifi mali tokolahi. Naʻá ne loto ke fakahoko ʻa e silá peá ne ui ia kimui ange ko e fakahoko “ʻi he ʻuhinga fakaʻitāniti pē,” pea fokotuʻu mai naʻe ʻikai kau ʻa e feohi fakasekisualé ʻi he vā fetuʻutaki ko ʻení.4 Naʻe pehē ʻe Hēleni ko e nofomalí ko ha feilaulau te ne malava ʻo fakafehokotaki taʻengata ʻa e fāmili Kimipoló mo e fāmili Sāmitá ʻi ha sosaieti fakahēvani.5 Hili ʻa e pekia ʻa Siosefa ʻi he taʻu 1844, naʻe kaumeʻa pea mali ʻa Hēleni mo Holisi Kimipolo Uitenei, ko ha tuongaʻane ʻa hono kaungāmeʻa ofi ko Sela ʻAna Uitenei mo e foha ʻo Niueli K. mo ʻElisapesi ʻAna Uitenei. Naʻe mali ʻa Hēleni mo Holisi ki taimi ʻi he Temipale Navuú ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 1846.6

Lolotonga e fononga ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he Teleʻa Sōlekí, naʻe fāʻeleʻi ʻe Hēleni ha ongo foha. Naʻe fāʻeleʻi kuo ʻosi pekia ʻa e ʻuluakí, pea naʻe mate ʻa e fika uá hili ha ngaahi ʻaho mei hono fāʻeleʻí. Naʻe pekia ʻene leka fika tolú ʻi he ʻaho tatau ne fāʻeleʻi aí ʻi he Teleʻa Sōlekí. Naʻe hao moʻui ʻa e fānau ʻe toko valu kehe ʻa Hēlení, neongo naʻe pekia hono ʻofefine lahí ʻi he TB (tuberculosis) ʻi hono taʻu 16, pekia hono ʻofefine siʻisiʻi tahá mei he mofí (scarlet fever) ʻi hono taʻu 4 pea pekia hano foha ʻi hono taʻu 21. ʻI he loto ki ai ʻa Hēlení, naʻe mali ʻa Holisi mo ha ongo uaifi mali tokolahi ʻe ua ko Lusi ʻAmelia Polokihemi mo Mele Kuleifi. Naʻe pekia ʻa Lusi hili ha taʻu ʻe taha mei heʻene malí. Naʻe nofo kaungāʻapi ʻa Mele mo Hēleni, pea naʻe fetokoniʻaki ʻa e ongo meʻá ni ki hono tauhi ʻena fānaú.7

Naʻe kau ʻa Hēleni ʻi he ngaahi meʻa ʻa e Siasí mo e koló ʻi ʻIutā, tautefito ki he ngāue tokoní mo e ngaahi fakafiefia ʻa e Fineʻofá.8 ʻI he fakalotolahi ʻa ʻEmeline B. Uelé, naʻe hiki ʻe Hēleni e ngaahi manatu melie ki he ngaahi fuofua taimi ʻo e Siasí pea naʻe pulusi ʻi he makasini Womanʻs Exponent . Naʻá ne hoko ko ha tokotaha faʻu tohi lahi mo tohi lekooti fakaʻaho.9 ʻI hono fakahā fakapuleʻanga ʻe Siosefa Sāmita III naʻe ʻikai fakahoko pe akoʻi ʻe heʻene tamaí ʻa e mali tokolahí ʻi Nāvuú, naʻe pulusi ʻe Hēleni ha tohi tufa ʻe ua ki hono taukapoʻi ʻa e tōʻonga moʻui ko ʻení: Plural Marriage as Taught by the Prophet Joseph Smith mo e Why We Practice Plural Marriage.10

Naʻe pekia ʻa Hēleni ʻi he taʻu 1896 pea naʻe tengihia ia ʻe hono kāingá mo e kaungāmeʻa ofí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou fiefia moʻoni ʻi heʻeku maʻu ʻa e faingamālie ke kau mo kinautolu ne nau ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa lahi pea maʻu ʻa e ʻilo ʻiate au ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá.”11

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Joseph Smith and Plural Marriage, Relief Society, Plural Marriage in Utah

Ngaahi Fakamatalá

  1. Helen Mar Whitney, “Life Incidents,” Woman’s Exponent, vol. 9 (Aug. 1, 1880), 38; (Apr. 15, 1881), 170; (Aug. 15, 1880), 42; vōl. 10 (Jun. 15, 1881), 9; Helen Mar Whitney, “Early Reminiscences,” Woman’s Exponent, vōl. 9 (Jun. 1, 1880), 5.

  2. Whitney, “Life Incidents”; Whitney, “Early Reminiscences.”

  3. Lyndon W. Cook, Nauvoo Marriages Proxy Sealings, 1843–1846 (Provo, Utah: Grandin Book, 2004), 33, note 3; Stanley B. Kimball, Heber C. Kimball: Mormon Patriarch and Pioneer (Urbana: University of Illinois Press, 1981), 93; “Joseph Smith Documents from February through November 1841,” ʻi he Brent M. Rogers, Mason K. Allred, Gerrit J. Dirkmaat, mo Brett D. Dowdle, eds., Documents, Volume 8: February–November 1841. Vōl. 8 ʻo e ngaahi Fakamatala hokohoko ʻo e The Joseph Smith Papers, ʻi hono toe liliu ʻe Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, Matthew C. Godfrey, mo R. Eric Smith (Sōleki Siti: Church Historian’s Press, 2019), xxxii–xxxiii.

  4. Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Ngaahi ʻEsei ki he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongolelei, topics.ChurchofJesusChrist.org.

  5. Jeni Broberg Holzapfel mo Richard Neitzel Holzapfel, eds., A Woman’s View: Helen Mar Whitney’s Reminiscences of Early Church History (Salt Lake City: Religious Studies Center, 1997), 481–487; Helen Mar Kimball Whitney, Autobiography [2] in Heber C. Kimball Family History (Heber C. Kimball Family Association, 1992), 5; J. Spencer Fluhman, “‘A Subject That Can Bear Investigation’: Anguish, Faith, and Joseph Smith’s Youngest Plural Wife,” Mormon Historical Studies, vōl. 11, fika 1 (Spring 2010), 41–51. Vakai foki, Tefito: Sealing.

  6. Holzapfel mo Holzapfel, eds., A Woman’s View, xvi–xviii.

  7. Holzapfel mo Holzapfel, eds., A Woman’s View, xxiv–xxv; “Lucy Amelia Bloxham,” Pioneer Database, history.ChurchofJesusChrist.org. Vakai foki, Tefito: Pioneer Women and Medicine.

  8. Report of Relief Society Jubilee, March 17, 1892,” ʻi he Jill Mulvay Derr, Carol Cornwall Madsen, Kate Holbrook, and Matthew J. Grow, eds., The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History (Sōleki Siti: Church Historian’s Press, 2016), 589–617.

  9. Holzapfel mo Holzapfel, eds., A Woman’s View, ix–xii; Charles M. Hatch and Todd M. Compton, A Widow’s Tale: 1884–1896 Diary of Helen Mar Kimball Whitney (Logan: Utah State University Press, 2003). Vakai foki e Ngaahi Tefito: Emmeline B. Wells, Church Periodicals.

  10. Holzapfel mo Holzapfel, eds., A Woman’s View, xxv–xliii. Vakai foki kia Helen Mar Kimball Whitney, Plural Marriage as Taught by the Prophet Joseph: A Reply to Joseph Smith, Editor of the Lamoni (Iowa) “Herald” (Salt Lake City: Juvenile Instructor Office, 1882); Helen Mar Kimball Whitney, Why We Practice Plural Marriage (Salt Lake City: Juvenile Instructor Office, 1884).

  11. Whitney, “Early Reminiscences,” 188.