Hisitōlia ʻo e Siasí
Pele S. Sipāfooti


Pele S. Sipāfooti

Naʻe ui ʻa Pele Sāmita Sipāfooti ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá ʻi he 1945, ʻi he taimi naʻe lesisita ai ha kau mēmipa ʻe meimei 100,000 nai ki he houalotú. Naʻá ne faifatongia ʻi ha taʻu ʻe 29, ʻo lōloa ange ia ʻi ha toe palesiteni kimuʻa ʻi he hisitōlia ʻo e houalotú ni. ʻI hono tukuange ia ʻi he 1974, naʻe fakakau ʻa e kakai fafine lalahi ʻi he Siasí ki he Fineʻofá [ʻo ʻikai toe lesisita] pea naʻe miliona tupu ʻa e maʻu mēmipasipí. Lolotonga ʻa e taimi ko ʻeni ʻo e tupulakí mo e liliú, naʻe hoko atu pē ʻe Pele Sipāfooti hono fakakau atu ʻa e houalotú ʻi he ngāue fakasōsialé mo hono fakaʻaiʻai ʻa e houʻeiki fafiné ke nau hoko ko ha ngaahi ivi tākiekina ki he leleí ʻi honau ngaahi fāmilí mo e tukui koló. Naʻá ne akoʻi ʻo pehē, “Kuo pau ke kei tauhi ʻe he houʻeiki fafiné honau ngaahi fatongia tukufakaholo ko e kau tauhi-ʻapi mo e ngaahi faʻeé, ka kuo pau foki ke nau tali mo ha ngaahi fatongia foʻou ʻi he moʻui fakafonuá.”1

Naʻe fanauʻi ʻa Melioni ʻIsapele Simisi Sāmita ʻi he 1895, ʻa ia naʻe ʻiloa ʻaki hono hingoa fakatenetene ko e Pelé ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí, kia Hesitā mo Sione Sāmita. Koeʻuhi naʻe mālōlō ʻene tangataʻeikí kimuʻa pea fanauʻi iá, naʻe ohi toko taha pē ia ʻe heʻene faʻeé. Naʻe ako ʻe Pele meia Hesitā ke ne ngāue fakapotopoto ʻaki ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoní, ʻo fakataumuʻa ke moʻui fakafeʻunga pē kae ʻikai nima-maʻu.2 Lolotonga ʻa e ako ʻa Pele ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, naʻá ne fetaulaki ai mo ʻEli Sipāfooti, ʻa ia naʻá na mali ʻi he 1921. Naʻe ʻiai haʻana fānau ʻe toko ua, pea lolotonga ʻa e kei iiki [ʻena] fānaú, naʻe hoko atu pē ʻa e ako ʻa Pelé ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá.

Naʻe kamata ʻa e ngāue fakatakimuʻa ʻa Pele Sipāfooti ʻi he Fineʻofá ʻi he 1920 tupú ʻi he uōtí. Naʻá ne ʻuluaki momou ke tali ʻa e uiuiʻi ke hoko ko e tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻi hono uōtí. Naʻe ‘ikai tuʻo taha pē ʻa ʻene fokotuʻu ange ki he pīsopé ke tukuange iá, ka ʻi he hili ʻa e fakakaukau [ʻa e pīsopé] ki heʻene kolé, naʻe talaange [ʻe he pīsopé] ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi ha fakapapau fakalaumālie kuo taimi ke tukuange iá. Naʻá ne tali ange, “Te u hoko atu pē. Pea ʻe tuku ʻeku lāungá kae fai hoku lelei tahá.”3 ʻI he hili iá naʻe ui ia ke ne ngāue ʻi he poate Fineʻofa ʻa e siteikí pea ʻi he 1935, naʻe ui ia ke ne ngāue ʻi he poate lahí. Hili ha taʻu ʻe ua, naʻe fakalahi atu ʻa ʻene ngāue ʻi he poate lahí ke kau ai ʻa e hoko ko e ʻētita ʻo e Relief Society Magazine (Makasini ʻa e Fineʻofá). Naʻe kau ʻi heʻene lavameʻa ʻi he ngāue fakaʻētitá ʻa hono ngāue ʻaki ʻa e mataʻitohi lalahi angé maʻá e kau fafine matuʻotuʻa angé mo hono pulusi ha ngaahi fakamatala, maau, mo e ngaahi talanoa faʻu naʻe faʻu ʻe he kau fafine faʻutohi tokolahi ʻo e Siasí. Naʻe poupouʻi ʻe ʻEli ʻa Pele ʻi heʻene ngāue faka-Siasí, naʻe tokoni [ʻa ʻEli] ʻi ʻapi mo ʻutu ʻa e kā [ʻa Pelé] ki heʻene fefonongaʻaki lōloa ke fakahoko hono ngaahi fatongia ʻi he Fineʻofá.

ʻI he 1942, naʻe ui ʻe he Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá ko ʻEimi Palauni Laimaní ʻa Sipāfooti ke hoko ko hono tokoni. Lolotonga ʻa e hoko ʻa Sipāfooti ko e tokoní, naʻá ne maʻu ha ʻofa lahi mo e fakaʻapaʻapa kia Laimani, kae tautautefito ki heʻene mahuʻingaʻia ʻi he poto mo e fakafōtunga [ʻa Laimani] ʻi he fehangahangai mo e faingataʻá pea mo ʻene taaimuʻa mālohi ʻi hono ʻomai ha ngaahi founga fakapalōfesinale ki he ngāue ʻa e Fineʻofá ki he meʻa fakasōsialé mo e uelofeá.4

ʻI he ngaahi māhina fakaʻosi ʻo e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, naʻe ui ai ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ko Hiipa J. Kalānité ʻa Sipāfooti ke ne fetongi ʻa Laimani ʻi he Palesiteni Lahí. Naʻe tauhi heʻene kau palesitenisī foʻoú ʻa e ngaahi tuʻunga fakapalōfesinale ʻa e Fineʻofá ʻi he ngāue fakasōsialé mo e uelofeá pea aʻu ʻo fakalahi ʻa e laiseni fakasiteiti ʻa e potungāue [ʻa e Fineʻofá] ki he ngāue fakasōsialé ke fakakau ai ha ʻēlia foʻou ʻe ua: Ko e Polokalama ʻOku Fokotuʻutuʻu Maʻá e Tokotaha Ako ʻInitiá (1954) pea mo e Polokalama Ngāue Tokoni ʻa e Toʻu Tupú (1956). Naʻe tokoni lahi ʻa Sipāfooti ʻi hono fakapaasi ʻa e lao ʻi Iutā ke fokotuʻu ha ngaahi polokalama ʻi he ʻunivēsití ke akoʻi ʻa e kau ngāue fakasōsialé (social workers).

Mei he kamataʻanga ʻo e ngāue ʻa Sipāfooti ʻi he kau palesitenisií, naʻá ne kamataʻi ha ngaahi feinga paʻanga maʻá e Fineʻofá ke langa ha ʻuluʻi ʻōfisi pē [maʻá e Fineʻofá] ʻi he Temipale Sikueá. ʻI he taumuʻa ke fakaaʻu ʻa e meʻa naʻe fuoloa taʻu ʻa e ʻamanaki ki ai ʻa e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá kimuʻá, naʻá ne kole ki he kau fafine kotoa ʻe toko tahakilu tupu ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau foaki ha $5 (meimei ko ha $86 ia ʻi he tuʻunga fakapaʻanga ʻi he taimi ní) ke langa ʻaki ʻa e falé. Naʻe palōmesi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí te nau totongi fakatatau ʻa e paʻanga ʻe taha kotoa pē ʻe maʻu mei he feinga paʻangá ke maʻu ʻa e $1 miliona naʻe fiemaʻu ke fai ʻaki ʻa e langá. Naʻe vave ʻa e tānaki mai ʻa e ngaahi foakí, pea naʻe aʻu pē ki he kau fafine naʻe ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ha paʻanga feʻungá naʻa nau fakahoko ha ngaahi feinga paʻanga ke maʻu ha paʻanga pe, ko e konga lahi, naʻa nau ʻomi ha ʻū meʻaʻofa mo ha ʻū ngāue fakameaʻa mei honau tukufakaholo fakafonuá. ʻI ha taʻu pē ʻe taha naʻe tānaki ai ʻe he kau palesitenisií ha $554,016, ʻo laka ia ʻi heʻenau taumuʻa ke tānaki ha paʻanga ʻe nimakilú, pea tānaki ha toe $100,000 ʻi he taimi naʻe fakatāpui ai ʻa e falé ʻi he 1956.

Lolotonga ʻa e fua fatongia ʻa Sipāfōtí, naʻá ne ngāue fakataha mo e ngaahi houalotu kehé foki. ʻI he vaeuaʻanga ʻo e senituli 20, naʻe ngāue fakataha ai ʻa e Fineʻofá mo e ngaahi kautaha ngāue tokoni fakalotofonuá mo fakapuleʻangá pea mo e ngaahi kautaha maʻá e houʻeiki fafiné. Naʻe ngāue ʻa Sipāfooti ko ha fakafofonga ʻi he ngaahi fakataha kehekehe ʻa e International Council of Women (Fakataha Alēlea Fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Houʻeiki Fafiné) pea hoko ko e palesiteni ʻo e United States’ National Council of Women (Fakataha Alēlea Fakafonua ʻa e Houʻeiki Fafiné ʻi he ʻIunaiteti Siteití) mei he 1968 ki he 1970. Naʻá ne toe faifatongia foki ʻi he kōmiti faleʻi fakafonua ʻa e palesiteni ʻo ʻAmeliká ki he fakaʻau ke matuʻotuʻá ʻi he taʻu 1961 mo e 1971.5.

Naʻe fakafeʻiloaki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e polokalama fakafekauʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he 1960 tupú, ko ha tali ki he tupu vave ʻa e tokolahi ʻo e maʻu mēmipasipí mo e tokanga ki he feliliuaki ʻa e ngaahi meʻa naʻe angamaheni fakasōsialé, ʻa ia naʻe fakatupunga ai ha ngaahi liliu lahi ʻi he Fineʻofá. Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu fakamuimui ʻo e faifatongia ʻa Sipāfōtí, naʻá ne tokangaʻi fakalūkufua ʻa e hiki mei he feinga paʻanga mo e patiseti mavahe ʻa e Fineʻofá ki ha founga ʻoku vahevahe ai ʻa e patisetí. ʻI he taimi tatau pē, ko e ngaahi ngāue ʻa e Fineʻofá ki he tokoni fakasōsialé–kau ai ʻa e tokoni ki he ngaahi faʻē teʻeki malí mo e tokoni ki he ngāue ke pusiakiʻi [ʻa e fānaú] fakataha mo e kumi ngāué mo e ngaahi tokoni ki he moʻui leleí–naʻe ʻave kātoa ia ke tokangaʻi ʻe he Pīsope Pulé, kae kau ʻa e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá ʻi he kōmiti pulé. Naʻe tokangaʻi ʻe Sipāfooti, ʻa ia naʻá ne mataʻikoloa ʻaki ʻene ngāue ʻi he Relief Society Magazine (Makasini ʻa e Fineʻofá), ʻa hono fakataʻeʻaongaʻi [ʻo e Makasiní] ʻi he 1970 kae fokotuʻu ha pulusinga foʻou, ko e Ensign, ke hoko ko e makasini fakalūkufuamaʻá e kāingalotu lalahi kotoa pē. Neongo naʻe taukaveʻi ʻe Sipāfooti ke kei hoko atu pē hono pulusi ha makasini maʻá e houʻeiki fafiné, ka naʻá ne poupouʻi ʻa e liliú ʻi he hili pē ʻa e mahino ʻa e tuʻutuʻuní. Naʻá ne vahevahe kimui ange ʻo pehē, “Ko hoku fatongiá ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē te u malavá ke lavameʻa [ʻa e makasini Ensign], pea ko e founga ngāue ia naʻá ku muimui aí.”6

Naʻe mālōlō ʻa Pele Sipāfooti ʻi he 1982. ʻOku manatua ia ko ʻene tui mālohí, tākiekina lelei ʻi he tuʻunga fakatakimuʻá, mo e taukei ʻaupito ʻi he lea ʻi he kakaí, kae pehē foki ki heʻene poto ʻi he fakahuá mo e angaʻofa fakatāutahá.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Fineʻofa, ʻEimi Palauni Laimani

  1. Evelyn Mazuran, “R.S. Head Tells Women’s Roles,” Church News, Nov. 1, 1969, 4.

  2. Belle S. Spafford, interviews by Jill Mulvay Derr, 1975–1976, 3, Church History Library, Salt Lake City.

  3. Spafford, interviews, 13.

  4. Spafford, interviews, 44.

  5. Janet Peterson and LaRene Gaunt, Elect Ladies: Presidents of the Relief Society (Salt Lake City: Deseret Book, 1990), 156–57; Gayle Morby Chandler, “Belle S. Spafford: Leader of Women” (master’s thesis, Brigham Young University, 1983), 143.

  6. Spafford, interviews, 188.