Hisitōlia ʻo e Siasí
Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú


“Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú”

Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú

Lolotonga hono liliu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele e Tohi ʻa Molomoná, naʻá na ʻilo ai ʻokú na maʻu ha fakakaukau kehekehe ki he ʻuhinga ʻo ha potufolofola ʻi he Tohi Tapú. Ne na “fakatou loto ke tali” e fehuʻí “ʻaki ʻa e ʻŪlimí mo e [Tūmemí].” Ko hono olá, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā ʻo foaki mai ai e liliu ki ha talanoa naʻe fai ʻe he ākonga ko Sione he kuonga muʻá, ne hiki ʻi ha kiliʻi manu kae ʻikai maʻu ʻi he hisitōliá. Naʻe hoko e aʻusia fakakuongamuʻa ko ʻení ʻi hono kumi ha fakahā naʻá ne fakalahi e lea ʻo ha potufolofola ʻi he Tohi Tapú ko ha meʻa mahuʻinga. Hili ha taʻu nai e taha, lolotonga e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830, naʻe maʻu ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻi ha fakahā ha talanoa ʻo ha vīsone ʻa Mōsese ʻoku ʻikai maʻu ʻi he Fuakava Motuʻá. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he fakahā ko ʻení ʻa e kamataʻanga ʻo e ngāue ʻa Siosefa Sāmita ke teuteu ha tatau pe liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú. ʻI he taʻu ʻe tolu ne hoko aí, ne hokohoko atu e ngāue ʻa Siosefa ki heʻene “liliu foʻou ʻa e Tohi Tapú,” ʻo lau e ngāue ko iá ko ha “[konga] hono fatongia” ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá.1

ʻĪmisi
tā fakatātā ʻo ha ongo tangata ʻokú na ngāue fakataha ʻi ha ʻū laʻipepa ʻi ha funga tēpile

Tā fakatātā ʻo Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻokú na ngāue fakataha ʻi hono liliu ʻo e Tohi Tapú.

Naʻe ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi maʻuʻanga tokoni faka-Hepelū pe faka-Kalisi, tikisinale, pe ko ha ʻilo ki he ngaahi lea fakatohitapú ke faʻu ʻaki ha tohi faka-Pilitānia foʻou. Ka, naʻá ne fakaʻaongaʻi ha tatau ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí ko ha kamataʻanga ki heʻene liliú, ʻo tala kae tohi ha ngaahi liliu mo ha tānaki fakalaumālie ki he kau tangata tohi ne nau ʻuluaki lekooti ia ʻi he pepá pea kimui ange ne hoko ko ha fakamatala ʻi he tafaʻaki ʻo e Tohi Tapú. ʻOku lava ke fokotuʻu ʻene ngaahi liliú ki ha tuʻunga kehekehe. Ne iku e ngāue vave ʻa Siosefa ki he liliú ke fakahā ai ha ngaahi potufolofola lōloa kiate ia ʻo ne tala kae tohi ki heʻene kau tangata tohí, ʻo hangē pē ko ia naʻá ne fai ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai e ngaahi fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.2 Taimi ʻe niʻihi ne fakalahi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení e lea fakatohitapú. ʻOku maʻu e sīpinga lelei taha ʻo e faʻahinga liliu foʻou ko ʻení he ʻahó ni ʻi he tohi ʻa Mōsesé ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. Naʻe fakahoko foki ʻe Siosefa Sāmita mo ha ngaahi liliu iiki ʻo fakaleleiʻi ʻa e kalamá, fakaleleiʻi e leá, fakatonutonu e tokāteliné, pe fakasiʻisiʻi e ngaahi fetōkehekeheʻakí. ʻI heʻene ngāue ki he ngaahi liliu ko ʻení, ne ʻi ai ha ngaahi taimi lahi naʻá ne fakakaukau ai ki he ngaahi fakamatala lelei ʻa ha kau mataotao ʻi he Tohi Tapú, ʻo ne fakakaukauloto ki ai ʻi hono ʻatamaí ko ha konga ʻo e founga maʻu fakahaá.3

Ne kamata ʻa Siosefa meia Sēnesi 1 ʻi he Fuakava Motuʻá kae ʻoua kuó ne maʻu ha fakahā ʻi he 1831 ke hiki ki he Fuakava Foʻoú. ʻI heʻene ʻosiki pē e Fuakava Foʻoú, naʻe hoko atu ʻa Siosefa mei he meʻa ne ngata ai ʻi he tohi ʻa Sēnesí peá ne fakakakato ʻene ngāue ki he Fuakava Motuʻá ʻi Siulai ʻo e 1833. Naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ke ne liliu ʻa e ʻApokelefá, ko ha ngaahi tohi ne tali ʻe he kau Kalisitiane Katoliká mo e Kalisí ke hoko ko ha folofola, ka naʻe fakasītuʻaʻi ia ʻe he Kau Palotisani tokolahi. Ne ʻi ai ha fakahā naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa Siosefa ke ʻoua naʻá ne liliu e ngaahi tohi ʻapokelefá neongo ʻoku ʻi ai ha “ngaahi meʻa lahi … ʻoku moʻoni” ʻi he ngaahi tohi ko iá.4

Ne iku e ngāue ʻa Siosefa Sāmita ʻi hono toe liliu e Tohi Tapú ki ha ngaahi fakahā lahi ʻa ia ʻoku maʻu he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Mahalo ko e fakaofo taha ʻo e ngaahi meʻá ni ne hoko ia ʻi he taimi ne fifili ai ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni pē ʻe founga fēfē haʻana fakaʻuhingaʻi e Sione 5:29, ko ha potufolofola ne lave ki he toetuʻu ʻa e pekiá, pea naʻe faitāpuekina kinaua ʻaki ha meʻa-hā-mai ʻo e ngaahi nāunau hili ʻa e moʻuí (TF 76).5 Ne hoko tuʻo lahi mo ha ngaahi tūkunga pehē lolotonga hono liliu ʻo e Tohi Tapú, ko ha ngaahi fakahā ueʻi fakalaumālie fekauʻaki mo e Mātiu 13; 1 Kolinitō 7; pea mo e Tohi Fakahaá.6

Hili e pekia ʻa Siosefa Sāmitá, ne tuku e ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi Tapú ne liliú ʻi hono uaifi ko ʻEmá peá ne toki ʻoange ia kimui ange ki hono foha ko Siosefa Sāmita III, ʻa ia naʻá ne tataki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ni ne Toe Fokotuʻutuʻú. Naʻe pulusi ʻe he Siasi Toe Fokotuʻutuʻú (ʻa ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Komiunitī ʻo Kalaisí) e ngaahi liliu ʻa Siosefá ʻi he 1867 ʻo fakahingoa ia ko e Ko e Folofola Toputapú, Liliu mo Fakatonutonu ʻi he Laumālie ʻo e Fakahā, ka ne ʻikai tuai kuo ʻiloa e vōliume ko iá ko e “Tatau ʻo e Tohi Tapú ne Ueʻi Fakalaumālié.”7 Naʻe fakahaaʻi ʻe Pilikihami ʻIongi, ko e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá, ʻene momou ki he tonu ʻa e Tatau Ueʻi Fakalaumālié, kae teʻeki ke ne maʻu ha faingamālie ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻo e ʻū lauʻi peesi ne liliú. Neongo ne maʻu ʻe he Siasí ha tatau tohinima ʻo ha niʻihi ʻo e ʻū lauʻi peesi ne toe liliú, ka ne ʻikai ke nau pulusi hano pulusinga lolotonga e taimi ʻo Palesiteni ʻIongí.8

Lolotonga e 1960 tupú, ne ako ʻe he mataotao RLDS ko Lisiate P. Hauati mo e mataotao Siasi ko Lōpeti J. Mātiu ʻa e ʻū lauʻi peesi ne liliú ke fakapapauʻi e moʻoni ʻo e pulusinga ne pulusí ʻo ngāue ʻaki e fuofua tohí. Naʻe tuku atu ʻe he Siasi ne Toe Fokotuʻutuʻú ʻa e ʻū lauʻi peesi ne liliú mo foaki ha ngofua ki he Siasí ke nau pulusi ha ngaahi konga ko ha futinouti mo ha ngaahi fakamatala he ngataʻangá ʻi he pulusinga 1979 ʻa e Siasí ki he Tohi Tapú. Ne iku e fekumi hokohoko mei he toe alēlea ko ʻení ki hono pulusi kakato e ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi Tapú ne toe liliú ʻi he 2004, pea toe pulusi ko ha konga ʻo e Ngaahi Pepa ʻa Siosefa Sāmitá.9

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Ko e Mata Meʻa-Hā-Maí (TF 76), Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, Liliu ʻo e Tohi ʻa ʻĒpalahamé

  1. Joseph Smith, “History, 1838–1856, Volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 15, 175, josephsmithpapers.org; “Visions of Moses, June 1830 [Moses 1],” in Old Testament Revision 1, josephsmithpapers.org.

  2. “Bible Used for Bible Revision,” Historical Introduction, josephsmithpapers.org. Naʻe kau ʻa ʻŌliva Kautele, Sione Uitemā, ʻEma Sāmita, Sitenei Likitoni, Feletiliki G. Uiliami, kae pehē kia Sesi Kōsē ʻi he kau tangata tohi ne tokoni kia Siosefa Sāmita ki hono liliu ʻo e Tohi Tapú. (“Revelation, 15 March 1832 [DC 81],” Historical Introduction, josephsmithpapers.org.)

  3. Haley Wilson mo Thomas Wayment, “A Recently Recovered Source: Rethinking Joseph Smith’s Bible Translation,” Journal of Undergraduate Research, Mar. 2017, jur.byu.edu. Vakai, TF 9:7–9.

  4. “Revelation, 9 March 1833 [DC 91],” in Revelation Book 2, 55, josephsmithpapers.org.

  5. Joseph Smith and Sidney Rigdon, “Vision, 16 February 1832 [DC 76],” in Revelation Book 2, 1–10, josephsmithpapers.org.

  6. Robert J. Matthews, “Doctrinal Connections with the Joseph Smith Translation,” ʻi he Leon R. Hartshorn, Dennis A. Wright, mo e Craig J. Ostler, eds., The Doctrine and Covenants: A Book of Answers (Salt Lake City: Deseret Book, 1996), 27–42; Kerry Muhlestein, “One Continuous Flow: Revelations Surrounding the ‘New Translation,’” ʻi he Andrew H. Hedges, J. Spencer Fluhman, and Alonzo L. Gaskill, eds., The Doctrine and Covenants: Revelations in Context (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 2008), 40–65.

  7. Robert J. Matthews, “A Plainer Translation”: Joseph Smith’s Translation of the Bible: A History and Commentary (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 1985), 168–69.

  8. Naʻe hiki tatau ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ko Sione M. Peenisela ha ngaahi konga ʻo e ʻū lauʻi peesi ʻo e Fuakava Motuʻá pea kehe mo ha ʻū lauʻi peesi mei he Fuakava Foʻoú, hili ia ha taʻu ʻe taha mei he pekia ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he taimi ne ʻoange fakataimi ai ʻe ʻEma kia Peenisela e ʻū lauʻi pēsí ʻo fakafuofua ki ha māhina nai ʻe tolu. Neongo ne feinga fakamātoato ʻa Peenisela, ka naʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi fehalaaki ʻi he tatau naʻá ne hikí (Matthews, “A Plainer Translation,” 117–40.)

  9. Vakai, Scott H. Faulring, Kent P. Jackson, and Robert J. Matthews, eds., Joseph Smith’s New Translation of the Bible: Original Manuscripts (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 2004); “Bible Revision Manuscripts,” josephsmithpapers.org.