Hisitōlia ʻo e Siasí
Kānata


“Kānata,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Kānata”

Kānata

Naʻa mo e taimi kimuʻa pea kakato hono fuofua pulusi e ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻaʻahi ʻa Solomone Semipaleni, ko ha faifekau fefonongaʻaki, ki he fāmili Sāmitá ʻo ofi ki Palemaila, Niu ʻIoke, hili ʻene fanongo ʻi ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻave ʻe Hailame Sāmita ʻa Semipaleni ki he ʻōfisi ne paaki ai e tohí, pea naʻe ʻalu leva ʻa Semipaleni ki he Tokelau ʻo Kānatá (ʻoku ui he taimí ni ko ʻOniteliō) mo ha tatau ʻe 64  ʻo e ʻū lauʻi peesi ʻosi paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná peá ne malangaʻi “e ngaahi meʻa kotoa pē [naʻá ne] ʻilo fekauʻaki mo e tui faka-Māmongá.”1 Naʻe hoko e malanga ʻa Semipelini ʻi Kānatá ko e fuofua sīpinga ʻo e malanga mei he Tohi ʻa Molomoná kuo ʻosi ʻiló. ʻI he taʻu ʻe hongofulu ne hokó, ne tokolahi ha Kāingalotu ʻo e Siasí—kau ai ʻa Siosefa Sāmita; ko ʻene fineʻeikí ko Lusí; ʻŌliva Kautele; pea mo ha toko ono ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá—ne fononga ki Kānata ke malanga mo fakahoko ha ngaahi pisinisi ʻa e Siasí.2

ʻI he malanga ʻa Paʻale P. Pālati ʻo ofi ki Tolonitō ʻi he 1836, naʻá ne ʻiloʻi ai ha kiʻi kulupu Kalisitiane siʻisiʻi ne nau fekumi ki ha siasi ʻoku nau maʻu ʻa e “faʻunga fakakuongamuʻa” ʻi he folofolá.3 Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo papitaiso ha kau mēmipa tokolahi ʻo e kulupu ko iá, kau ai ʻa Sione mo Lionola Teila mo Siosefa, Mele mo ʻAloʻofa Filitingi, pea fokotuʻu ai ʻe Pālati ha fanga kiʻi kolo iiki ʻi he feituʻú.4 Hili ha taʻu ʻe taha, ʻi he kamata ke malanga e ongo ʻAposetolo ko Hiipa C. Kimipoló mo ʻOasoni Haiti ʻi ʻIngilaní, ne kau fakataha mo kinaua ʻa Siosefa Filitingi, Sione Kutisani, ʻAisake Lāsolo, mo Sione Sinaita—ko ha kau papi ului kotoa mei he ngāue fakafaifekau ʻa Pālati ki Kānatá.5

Ne hikifonua ha kakai Kānata kuo nau kau ki he Siasí ʻa ia ne tokolahi hake he toko  2,000 ʻo kamata ʻi he 1847, ki he faka-hihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití fakataha mo e kulupu tokolahi taha ʻo e Kāingalotú6 ʻI he 1887, naʻe tataki ʻe Sālesi Ola Kaati, ko ha palesiteni siteiki ʻi he Teleʻa Keiki, ʻIutaá, ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e Kāingalotú ki he Fangaʻuta Lií (ne ui kimui ange ko Katisoni), ʻAlapetá, ʻa ia ne nau nofoʻí.7 Ne hoko ha niʻihi tokolahi ʻo kinautolu ne nau nofoʻi e faka-Tonga ʻo ʻAlapetá, kau ai ʻa Kaati mo hono uaifi ko Sina ʻIongi Kātí, ko ha kau mēmipa ʻo ha ngaahi fāmili ne nau fakahoko e mali tokolahí. Hili hono fakapaasi ʻe he Fale Alea ʻo   ʻAmeliká ʻa e Edmunds Act ʻi he 1882, ne tuʻu lavea ngofua e Kāingalotu ko ʻeni ʻo e Siasí ke moʻua mo tuku pōpula kinautolu ʻi he hokohoko atu ʻenau ngaahi vā mali tokolahí. Ko hono olá, ne fili ai honau niʻihi ke hikifonua mei Mekisikou ki Kānata. Naʻa nau maʻu ʻi ʻAlapeta ha ngaahi faingamālie fakaʻekonōmika pea hoko ia ko ha ungaʻanga mei he ngaahi lao naʻá ne fakafepakiʻi ʻa e mali tokolahí ʻi he ʻIunaiteti Siteití, neongo naʻe totonu ke ʻomi pē ʻe he tangata mali tokolahí ʻa e uaifi pē ʻe taha ki Kānata.8

ʻĪmisi
Fakatapui ʻo e Temipale Katisoni ʻAlapetá

Laʻi tā ne faitaaʻi ʻi he ʻaho 26  ʻo ʻAokosi, 1923, ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Katisoni ʻAlapetá.

ʻI he taʻu ʻe tolungofulu ne hokó, ne hikifonua e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he faka-Tonga ʻo ʻAlapetá ʻi ha ngaahi kulupu tokolahi. ʻI he 1895, ko e fuofua siteiki ne fokotuʻu ʻi tuʻa he ʻIunaiteti Siteití ko e Siteiki Katisoni ʻAlapetá, pea ʻi he 1923, ne langa ai ʻi Katisoni ʻa e fuofua temipale ke tuʻu ʻi tuʻa mei he ʻIunaiteti Siteití. ʻI he aʻu ki he taimi ko iá, ne tokolahi ange e Kāingalotu ʻo e Siasí he toko 9,500  kuo nau nofoʻi ha ngaahi kolo Māmonga nai ʻe 20 ʻi ʻAlapeta.9 ʻI he fakaʻosinga ʻo e 1970 tupú, kuo fokotuʻu ha ngaahi siteiki mo ha ngaahi misiona ʻi he vahefonua mo e kolo kotoa pē ʻi Kānata.10 Kuo hoko ha kau tangataʻi fonua Kānata tokolahi ko ha Kau Taki Māʻolunga mo ha Kau ʻŌfisa Māʻolunga ʻo e Siasí, kau ai e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Hiu  B. Palauni mo N.  ʻEletoni Tena mo e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, ʻIleini  L. Siaki. ʻI he aʻu mai ki he 2018, kuo tokolahi ange ʻi he toko 195,000  ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku nofo ʻi he fonuá, mo ha ngaahi temipale lahi kuo langa pe palani ki Tolonitō, Helifeiki, Lēsina, ʻEtimonitoni, Monituliō, Venikuva, Kalakali, mo Uinipeki.11

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Solomon Chamberlin autobiography, 10, Church History Library, Salt Lake City; vakai foki, Larry C. Porter, “Solomon Chamberlain—Early Missionary,” BYU Studies, vol. 12, no. 3 (1972), 314–18.

  2. Vakai ki he Talateu Fakahisitōlia ʻo e “Revelation, circa Early 1830,” josephsmithpapers.org; Stephen K. Ehat, “‘Securing’ the Prophet’s Copyright in the Book of Mormon: Historical and Legal Context for the So-called Canadian Copyright Revelations,” BYU Studies, vol. 50, no. 2 (2011), 4–70; Eric Smith, “A Mission to Canada: DC 100,” ʻi he Matthew McBride and James Goldberg, eds., Revelations in Context: The Stories behind the Sections of the Doctrine and Covenants (Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 2016), 202–7; vakai foki ki he Tefitó: Ko Hono Paaki mo Pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ki ha fakaikiiki lahi ange fekauʻaki mo hono malangaʻi [ʻo e ongoongoleleí] ʻi Kānata he kuonga muʻá, vakai, Carma T. Prete, “Eastern Canada: An Early Fruitful Field, 1829–77,” in Roy A. Prete and Carma T. Prete, eds., Canadian Mormons: History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in Canada (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 2017), 23–38.

  3. John Taylor, “History of John Taylor by Himself,” 7, Historian’s Office Histories of the Twelve, 1856–1861, Church History Library, Salt Lake City.

  4. John Taylor, “History of John Taylor by Himself,” 10, 12.

  5. John Taylor, “History of John Taylor by Himself,” 11; Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball, an Apostle; the Father and Founder of the British Mission (Salt Lake City: Kimball Family, 1888), 123.

  6. Vakai, Roy A. Prete, “Rise and Progress of the Church in Canada,” ʻi he Prete and Prete, Canadian Mormons, 1–22.

  7. Naʻe tataki ʻe Kaati e kau fonongá ki he faka-Tonga ʻo ʻAlapetá ʻi he 1886 mo e 1887. Hili hono vakavakaiʻi e feituʻu takatakai he Vaitafe Sangato  Melé, ne nau fili ʻi ha founga fakapulipuli ke “fokotuʻu [honau] vahefonuá” ʻi ha konga ʻo e vaitafe ne ui ko e Fangaʻuta Lií. Donald G. Godfrey and Brigham Y. Card, eds., The Diaries of Charles Ora Card (Salt Lake City: University of Utah Press, 1993), 52, 54–55; vakai foki, Rebecca J. Doig and W. Jack Stone, “The Alberta Settlement,” ʻi he Prete and Prete, Canadian Mormons, 60–63.

  8. See “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  9. ʻOku kei talanoaʻi e lahi ʻo e ngaahi nofoʻanga ne maʻu fakakātoa pe fakakonga ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he faka-Tonga ʻo ʻAlapetá. Vakai, Lynn A. Rosenvall, “The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in Alberta: A Historical and Geographical Perspective,” in Dennis A. Wright, Robert C. Freeman, Andrew H. Hedges, and Matthew O. Richardson, eds., Regional Studies in LDS Church History: Western Canada (Provo, Utah: Department of Church History and Doctrine, Brigham Young University, 2000), 1–12; Brigham Y. Card, “Charles Ora Card and the Founding of the Mormon Settlements in Southwestern Alberta, North-West Territories,” in Brigham Y. Card, Herbert C. Northcott, John E. Foster, Howard Palmer, and George K. Jarvis, eds., The Mormon Presence in Canada (Logan: Utah State University Press, 1990), 77–107; Doig and Stone, “The Alberta Settlement,” 55–99.

  10. Daniel H. Olsen, Brandon S. Plewe, and Jonathan A. Jarvis, “Historical Geography: Growth, Distribution, and Ethnicity,” ʻi he Prete and Prete, Canadian Mormons, 108–13.

  11. Facts and Statistics: Canada,” Mormon Newsroom, mormonnewsroom.org.