Hisitōlia ʻo e Siasí
Siaosi ʻAlipate Sāmita


“Siaosi ʻAlipate Sāmita,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí (2022)

“Siaosi ʻAlipate Sāmita,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

Siaosi ʻAlipate Sāmita

Naʻe hoko ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ko e Palesiteni hono valu ʻo e Siasí ʻi he vahaʻa ʻo e 1945 mo e 1951. Naʻe fanauʻi ʻi he ʻaho 4 ʻo ʻEpeleli 1870, pea naʻá ne tupu hake ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, mo ʻene fineʻeikí ko Sela Fā Sāmita, pea mo ʻene tangataʻeikí ko Sione Henelī Sāmita (ne hoko kimui ange ko ha ʻAposetolo mo ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí). ʻI he kei talavou ʻa Siaosí, naʻá ne ngāue ʻi ha falengāue mo ha falekoloa lahi ʻi Sōleki Siti, ʻo maʻu ha lakanga ʻi he kautahá ʻa ia naʻá ne pehē ko e tupu mei heʻene ngāue mālohí. ʻI he 1888, naʻá ne kamata ngāue ko ha tokotaha savea ʻi he halanga lēlué ʻi he ngaahi feituʻu toafa ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití pea naʻe uesia ai pē hono matá mei he mālohi e ulo ʻa e laʻaá. Neongo e taʻe-fiemālie fakaesinó ʻa Siaosí, , ka naʻá ne tali ha uiuiʻi ngāue fakafaifekau meia Uilifooti Utalafi ko e Palesiteni ʻo e Siasí ke ne ʻaʻahi ki he fakatonga ʻo ʻIutaá pea fokotuʻu e ngaahi vahe ʻi he siteikí ki he Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Talavoú.

Hili ʻene foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekau taimi nounou ko ʻení, naʻá ne faikaumeʻa pea ʻikai fuoloa kuó ne mali mo hono kaungāʻapi ʻi heʻene kei siʻí ka ko hono ʻofaʻanga ko Lusi Utalafí. ʻI he uike ʻe tolu kimuʻa pea fakahoko ʻa e malí, naʻe maʻu ʻe Siaosi ha uiuiʻi ngāue fakafaifekau ki he Misiona Southern States, pea siʻi hifo he māhina ʻe taha ki heʻena malí, naʻe nofo vāmamaʻo ʻa e ongomātuʻa Sāmitá ʻi ha ngaahi lau maile lahi. Hili ha ngaahi māhina mei ai, naʻe kau fakataha ʻa Lusi mo ia ʻi he ngaahi ʻōfisi fakamisioná ʻa ia naʻá ne hoko ai ko e sekelitali ʻo e misioná, pea naʻá na fiefia ʻi he ʻikai fuoloa kuó ne(Lusi) maʻu ha uiuiʻi fakafaifekau ke tokoni kiate ia (Siaosi). ʻI ha ongo meʻa ʻe ua ne hoko, ʻi ha māhina nai ʻe 16 ʻa hona vā mamaʻó, naʻe fononga ai e palesiteni fakamisioná, ko J. Koliteni Kimipolo, ki Sōleki Siti pea naʻá ne tuku e ngāue he ʻōfisi ʻo e misioná kia Siaosi.1 Hili ha māhina ʻe hongofulu mā fitu ʻena foki ki ʻapi mei heʻena ngāue fakafaifekau taʻu uá, naʻe talitali lelei ʻe he ongomātuʻa Sāmitá ʻena fuofua tamá, ko ha ʻofefine ko ʻEmelī. Naʻe fānauʻi ʻe Lusi ha toko ua kehe ʻi loto he taʻu ʻe 10: ko ha tama fefine ko ʻĒtifa mo ha foha ko Siaosi ʻAlipate Sāmita ko e Siʻí. Naʻe manatua ʻe ʻÉtifa ʻa e ʻofa lahi ʻaupito mo angaʻofa ʻa ʻene tamaí ki he kau mēmipa kotoa honau fāmilí.2

ʻI ʻOkatopa 1903, naʻe tuku ʻe Siaosi ʻene ngāue ʻōfisi ʻi Sōleki Sití ke kau atu ki ha fakataha ʻo e konifelenisi lahí, pea ʻi he ʻikai maʻu hano nofoʻanga ʻi he Tāpanekalé, naʻá ne fakakaukau ke ne ʻave hono ongo ʻofefiné ki he Fea ʻa e Siteiti ʻIutaá ka naʻá ne ʻohovale ke toki ʻilo ʻi ʻapi naʻe uiuiʻi ia ko ha ʻAposetolo ʻi he fakataha naʻe ʻikai ke ne kau ki aí.3 Naʻe vaheʻi ia ʻe Siosefa F. Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí pea kamata leva ʻene fakahoko hono ngaahi fatongiá, neongo e ngaahi loto-hohaʻa fakaesino mo fakaʻatamaí. ʻI he kotoa e ngāue fakaeʻaposetolo ʻa ʻEletā Sāmitá, naʻá ne fekuki mo e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá, ʻa ia naʻá ne faʻa ongoʻi faingataʻaʻia mo vaivai fakaesino ai he taimi ʻe niʻihi. Hili ha taimi nounou mei heʻene tautapa ki he ʻOtuá ke tuku ke ne maté, naʻá ne maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakaofo ʻo toe fakafoki mai ai ʻene loto-falalá mo ʻoange ʻa e mālohi ke ne kātaki. Hili ʻene maʻu ha mālōlō mo fakaakeake ʻi he 1909, naʻe toe hoko atu leva hono ngaahi fatongiá ʻi he 1912. Naʻe ʻikai teitei liʻaki kakato ia ʻe he loto-mafasiá neongo ʻene ngaahi fakalakalaka faingataʻaʻiá, ka naʻá ne vilitaki ke fakahoko e ngaahi fatongiá mo tokangaʻi hono fāmilí.

ʻĪmisi
Siaosi ʻAlipate Sāmita

Siaosi ʻAlipate Sāmita, circa 1920s.

ʻI heʻene hoko ko ha ʻAposetoló, naʻá ne puleʻi e Misiona ʻIulopé ʻi he vahaʻa ʻo e 1919 mo e 1921, ngāue vāofi mo e Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Talavoú mo e Sikauti ʻa e Fānau Tangata ʻo ʻAmeliká, tokoni ʻi hono fakatolonga e ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻa e Siasí ʻi Niu ʻIoké, pea fakaleleiʻi ha ngaahi vā fetuʻutaki ne ʻikai lelei kimuʻa ʻi he vā ʻo e kāinga he fāmili Sāmitá ʻi he Siasí mo e Reorganized Church of Jesus Christ of Latter Day Saints fakatouʻosi.4

Hili e pekia ʻa Hiipa J. Kalānite ʻi he 1945, naʻe hikinimaʻi mo vaheʻi ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ko e Palesiteni hono valu ʻo e Siasí.5 Lolotonga ʻene palesitení, naʻá ne poupouʻi e ʻofá mo e angaʻofá ko e ongo ʻulungaanga mahuʻinga ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo fakahaaʻi e manavaʻofá ʻi he ngaahi tafaʻaki faifakamoʻuí. Naʻá ne ʻaʻahi ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Mekisikoú peá ne taaimuʻa ʻi hono fakaleleiʻi ʻo e Third Convention, ko ha mavahe ne kamata ʻi he ngaahi uōtí mo e kolo ʻi aí he taʻu ʻe 100 kimuʻa aí.6 Hili e pekia ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻi hono ʻaho fāʻeleʻi ʻi he 1951, naʻe fakaʻapaʻapaʻi lahi ia ʻi heʻene loto moʻoní mo e ʻofa moʻoni ki he kakai kotoa pē.7

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hokó mo e ngaahi kaveinga ʻi he moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá, vakai ki he ngaahi vitiō ʻa e Prophets of the Restoration ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org pe ʻi he polokalama Gospel Library.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Ngaahi Houalotu ʻa e Kau Talavoú, Third Convention, Fehikitaki Kehe ‘a e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní