Hisitōlia ʻo e Siasí
Fāmili ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá


“Fāmili ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Fāmili ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá”

Fāmili ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá

Naʻe tākiekina lahi e ngāue fakaepalōfita ʻa Siosefa Sāmitá, ʻe he moʻui ne ohi hake mo tanumaki ai ia mo hono ngaahi tokouá ʻi honau ʻapí heʻenau ongomātuʻá. Naʻe tupu mei he mateakiʻi ʻe heʻene ongomātuʻá e meʻa fakalotú, ʻa ʻene tokanga ki he lotú mo e ako ʻo e Tohi Tapú. ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe Siosefa ʻene mata meʻa-hā-mai ki he kau ʻāngeló, naʻe fiefia e fāmilí mo e tamai mo e faʻē ʻa Siosefá ʻi he ongoongo ko iá, he naʻa nau ʻosi aʻusia pē ʻe kinautolu ia ha ngaahi meʻa fakalaumālie he kuohilí.1 ʻI he konga kimui ʻo e moʻui ʻa Siosefá, naʻá ne tohi ai ʻo kau ki heʻene fakaʻamu ke manatua maʻu pē ʻa e hingoa mo e ngaahi ngāue ʻa ʻene ongomātuʻá mo e ngaahi tokouá/tuofāfiné. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e houngaʻia ʻoku ou maʻu ki he ʻOtuá ʻi hono ʻomi kiate au ha ongomātuʻa anga fakaʻeiʻeiki pehē.”2

Mei he kamataʻanga ʻo e nofomali ʻa Siosefa ko e Lahi mo Lusí, naʻe foua ʻe he fāmilí ha ngaahi ututaʻu naʻe ʻikai ola lelei mo ha faingataʻaʻia fakapaʻanga. Naʻe tuʻo lahi ʻenau hikihiki holo ʻi he tukui kolo ʻi he vahaʻa ʻo Veamoniti mo Niu Hamiseá, kimuʻa pea nau maʻu ha feituʻu lelei ange ʻi he vahefonua ʻo e Ngaahi Anovai Louhiʻinimá ʻi Niu ʻIoké. Naʻe hiki ʻa e fāmili Sāmitá ʻi he 1816 ki Palemaila, Niu ʻIoke, pea naʻa nau nofoʻi leva ha faama ofi ki Manisesitā. Hili ha taʻu ʻe hongofulu tupu mei ai ʻi he feituʻú ni, naʻe aʻusia ai ʻe Siosefa ko e Siʻí ʻa ʻene ngaahi fuofua mata meʻa-hā-maí, liliu mo pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea mo hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí.3

ʻI he 1831, naʻe muimui e fāmili Sāmitá ʻi he Siasí ki Ketilani, ʻOhaiō; ki Mīsuli ʻi he 1838; pea ki Nāvū, ʻIlinoisi, ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1840 tupú. Naʻe nofo pē ʻa Siosefa ko e Lahí mo Lusi mo ʻena fānau lalahí, he toenga ʻo ʻena moʻuí. Ko e meʻapangó, ʻi ha taʻu pē ʻe fā mei he 1841 ki he 1844, naʻe pekia ai ʻa Siosefa ko e Lahí mo hono ngaahi foha ʻe toko fā (Toni Kālosi, Hailame, Siosefa, mo Samuela) mei haʻanau puke, pe fakapoongi kinautolu. Naʻe fili ha tokolahi ʻo e toenga ʻo e fāmilí ke ʻoua te nau hiki ki he Feituʻu ʻo e Anovai Māsima Lahí, hili e pekia ʻa Siosefa Sāmitá.

Siosefa Sāmita ko e Lahí (1771–1840)

(Vakai “Siosefa Sāmita ko e Lahi,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí.)

Lusi Meki Sāmita (1775–1856)

(Vakai, “Lusi Meki Sāmita,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí.)

Foha naʻe ʻIkai Fakahingoa (meimei ki he 1797)

Ko e ʻuluaki foha ʻa Siosefa ko e Lahí mo Lusi, ko ha foha naʻe fāʻeleʻi hili ha meimei taʻu ʻe taha mei heʻena malí, naʻá ne mālōlō kei valevale pē. Naʻe ʻikai fakahingoa ʻe he fāmili Sāmitá e pēpē ko ʻení.4

ʻAlavini Sāmita (1798–1823)

Ko e foha lahi ʻo e fāmili Sāmitá ke fāʻeleʻi moʻuí ko ʻAlavini, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi he ʻaho 11 ʻo  Fepueli 1798, ʻi honau ʻapi ʻi Tanipilisi, Veamonití. Naʻe ui ʻe he faʻē ʻa ʻAlaviní ia ko ha “talavou naʻe . . . makehe hono ʻulungāngá” pea “Angaʻofa mo anga fakakaumeʻa.”5 Hili e hiki ʻa e fāmili Sāmitá ki Palemailá, naʻe matuʻaki mahuʻinga ʻa e ngāue ʻa ʻAlaviní ke tokoniʻi hono fāmilí, pea naʻá ne kamataʻi hono langa ha ʻapi ʻi he faama ʻa e fāmili Sāmitá.

Naʻe tui ʻa ʻAlavini ki he fakamatala ʻa Siosefa ki he hā mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí pea naʻá ne poupouʻi ia ke muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻāngeló. Fakatatau ki he fakamatala ʻa ha kaumeʻa ʻo e fāmilí, naʻe fakahinohinoʻi ʻe Molonai ʻa Siosefa ke ne ʻomi ʻa ʻAlavini ʻi he hokosia e taimi ke maʻu ai ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná.6 Ka ʻi ha lau māhina pē kimuʻa pea hoko e taʻu 26 ʻo ʻAlaviní, naʻá ne mālōlō ai ʻi ha mahaki kete naʻe pehē ʻe heʻene faʻeé ko e “bilious cholick.”7 Naʻe hanga ʻe he toketā naʻá ne tokangaʻi ʻa ʻAlaviní ʻo ʻoange ha faitoʻo ne ngaohi ʻaki ʻa e meakuli mo e kolololini (chlorine) ʻa ia naʻe ui ko e “calomel,” ko ha faitoʻo naʻe lau ʻe ha kau toketā tokolahi ne fakatuʻutāmaki ka naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he kau toketā ngāue fakataimí.8 Naʻe ʻai ʻe he faitoʻó ke fakalalahi ange e puke ʻa ʻAlaviní, pea naʻe mālōlō ai ʻa ʻAlavini ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Naʻe pehē ʻe he kau hisitōliá meimei ko e tupu ʻene maté mei he ʻapenitiki.9

Naʻe pehē ʻe Lusi ʻi heʻene fakamatala nounou ki he moʻui ʻa ʻAlaviní, naʻe ʻi he putú e kaumeʻa ʻo ʻAlavini ne na teu malí, ka ʻoku ʻikai ha toe fakamatala ia ʻe maʻu ʻo kau ki he fakamaʻu ʻa ʻAlaviní.10

Naʻe loto-mamahi e fāmili Sāmitá ʻi he mālōlō ʻa ʻAlaviní. Naʻe fakatupu ʻita ki he fāmilí ʻa e pehē ʻe he faifekaú ʻi he meʻafakaʻeikí, ʻe ʻalu ʻa ʻAlavini ki heli he naʻe teʻeki ke papitaiso ia.11 Naʻe aʻusia ʻe Siosefa ʻi he 1836 ha meʻa-hā-mai ki he puleʻanga fakasilesitialé pea naʻá ne ofo ʻi heʻene mamata ai kia ʻAlaviní. Naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ko e niʻihi, hangē ko ʻAlaviní, “ne nau mate teʻeki ha ʻilo ki he ongoongolelei ko ʻení, ʻa ia ne nau mei maʻu ia kapau naʻa nau moʻui ʻo kiʻi fuofuoloa angé, te nau hoko ko e kau ʻea ki he puleʻanga fakasilesitiale ʻa e ʻOtuá.”12 ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe Siosefa ʻa e tokāteline ʻo e papitaiso fakafofonga maʻá e kau pekiá ʻi he 1840, naʻe papitaiso ʻa hono tokoua ko Hailamé ʻo fakafofongaʻi ʻa ʻAlavini ʻi he Vaitafe Misisipí.

Hailame Sāmita (1800–1844)

(Vakai, “Hailame Sāmita,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí.)

Sofolonia Sāmita Sitoutati Makileli (Sophronia Smith Stoddard McCleary) (1803–1876)

Ko e ʻuluaki ʻofefine ʻo e fāmili Sāmitá ko Sofolonia, naʻe fāʻeleʻi he ʻaho 16 ʻo Mē, 1803, lolotonga e kei nofo ʻa e fāmilí ʻi Tanipilisi, Veamonití. Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe mafola e mahaki taifotí, pea uesia lahi taha he fāmilí ko Sofolonia mo hono tuongaʻane siʻi ko Siosefá. Naʻe fefaʻuhi ʻa Sofolonia ʻi hono taʻu hivá mo e mofi taifotí ʻi ha māhina ʻe tolu kimuʻa pea tuʻu fakafokifā ʻene mānavá ʻo ne tokoto ʻikai toe ngāue. Naʻe hanga heʻene faʻeé ʻo takatakaiʻi ʻaki ia ha kafu, peá ne fua ia ʻo na luelue holo ʻi he lotofalé. Naʻe fakalotoʻi ʻe he kaungāʻapí ʻa Lusi ke ne tali kuo mālōlō ʻa Sofolonia, ka naʻe faifai pea ʻā hake e kiʻi taʻahiné, ʻo ne fakatau ʻene mānavá mo tangi halotulotu. Naʻá ne ake mei he mahakí pea moʻui ʻo aʻu ki hono taʻu 73.13

Naʻe tui ʻa Sofolonia ki he ngaahi meʻa-hā-mai ʻa hono tuongaʻane ko Siosefá. Naʻá ne ongoʻi e haʻahaʻa hono hanga ʻe he koló ʻo ngaohikovia honau fāmilí. Hili ha māhina ʻe ua mei hono maʻu ʻe Siosefa e ʻu lauʻi peletí mei he ʻāngelo ko Molonaí, naʻe mali ʻa Sofolonia mo Kalavini Sitoutati, naʻe kau kimui ange ki he Siasí. Naʻe kau ʻa Sofolonia mo Kalavini mo hona ʻofefine māhina ʻe 14 ko ʻIunisí, ʻi he fononga ʻi he kulupu ʻa Lusí ki Ketilani, ʻOhaioó, kae hili nai ha māhina ʻe ua mei heʻenau tūʻuta ʻi Ketilaní, naʻe mālōlō siʻi ʻIunisí mei ha mahaki naʻe ʻikai ʻiloʻi. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻe fāʻeleʻi ʻe Sofolonia ʻene tama fika uá, ko Melaia, ka kimuʻa pea mavahe ʻa e Kāingalotú mei ʻOhaioó, naʻe mālōlō ʻa Kalavini, pea naʻe uitou ʻa Sofolonia ʻi hono taʻu 34.14

Naʻe mali ʻa Sofolonia mo Viliami Makileli ʻi he 1838, pea naʻá na hiki ki Mīsuli pea mei ai ki ʻIlinoisi.15 Hangē naʻe palani ʻa Sofolonia mo Viliami ke na hiki ki he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó (Winter Quarters), ka naʻe mālōlō ʻa Viliami ia kimuʻa peá na mavahé, ko ia naʻe fili ai ʻa Sofolonia ke nofo pē ʻi ʻIlinoisi, ke ne ofi pē ki hono fāmilí. ʻI he taʻu ʻe 30 ne hoko aí, naʻá ne nofo ofi pē ki hono ongo tehina ko Katalina mo Lusí, ʻo aʻu ki heʻene mālōlō ʻi he 1876.16

Siosefa Sāmita ko e Siʻí (1805–1844)

(Vakai, “Fāmili ʻo Siosefa mo ʻEma Heili Sāmitá,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí.)

Samuela Halesoni Sāmita (1808–1844)

ʻI he tui ʻa Samuela Sāmita ʻe hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻa ke toe fakafoʻou ai e ngaahi siasi lolotongá, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene loto-hohaʻa ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe taumuʻa hono taʻokete ko Siosefá ia ke fokotuʻu pē ha Siasi foʻou. Naʻá ne ʻalu ki ha vaoʻakau ofi mai pē, ʻo lotu ke ne ʻiloʻi pe naʻe tataki ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa. ʻI heʻene foki maí, naʻá ne kole he taimi pē ko iá ke papitaiso ia, peá ne hoko ai ko e fuofua tokotaha ke papitaiso hili ʻa Siosefa mo ʻŌlivá. Naʻe faivelenga ʻa Samuela ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.17

Naʻe hoko ʻa Samuela ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu ki he Tohi ʻa Molomoná pea naʻá ne hoko ko e taha ʻo e kau fuofua faifekau malanga ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí.18 Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau nounou ʻi he 1830, naʻá ne ʻave ha Tohi ʻa Molomona ki he fāmili ʻIongí, ʻa ia naʻe fakafeʻiloaki ai ʻa e ongoongolelei ne toe fakafoki maí ki he Palesiteni ʻo e Siasí he kahaʻú ko Pilikihami ʻIongi, mo e ʻAposetolo he kahaʻú ko Hiipa C. Kimipoló.19

Lolotonga ha ngāue fakafaifekau ʻa Samuela hili ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻá ne tokoni ki hono fokotuʻu ha ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi he fakatokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití.20 Lolotonga e ngāue fakafaifekau ko ʻeni ʻa Samuelá, naʻá ne fetaulaki ai mo hono uaifi ko Mele Peilí. Naʻe ʻi ai ha fānau ʻe toko fā ʻa Samuela mo Mele.21 Naʻe hoko ʻa Samuela ko ha mēmipa ʻo e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ʻi Ketilani pea naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá. ʻI Nāvuú, naʻá ne hoko ai ko ha tokoni kia Pīsope Venisoni Naiti pea naʻá ne hoko foki ko ha fakafofonga fakakolo, ko ha leʻo ʻi he Kongatau Nāvuú, ko ha mēmipa ʻo e poate pule ʻo e ʻUnivēsiti Nāvuú, mo ha mēmipa ʻo e Kosilio Fakakolo ʻo Nāvuú.22

Naʻe mali ʻa Samuela mo Liviela Kalake hili e mālōlō ʻa Mele ʻi haʻane fāʻele he 1841.23 Naʻa nau hiki ki Pilimifi, ʻIlinoisi, pea lolotonga ʻenau nofo aí mo hono ʻiloʻi ʻe Samuela kuo fakahū pilīsone hono ongo tokoua ko Siosefa mo Hailamé ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí. Naʻe heka hoosi ʻa Samuela ʻo ʻalu ke tokoniʻi kinaua, pea fakatatau ki he ngaahi fakamatala kimui angé, naʻá ne fetaulaki mo ha ongo tangata ʻi ha loto vaoʻakau naʻá na kamata tuli ia. Naʻe mālō ʻene hola ʻo hao mei he ongo tangata ne na ʻohofi iá, ka naʻá ne toki ʻiloʻi ʻi heʻene aʻu atu ki Kātesí kuo ʻosi tamateʻi hono ongo tokouá. Ne ʻohovale mo loto-mamahi ʻa Samuela, ʻo ne aleaʻi ha hōtele ofi pē ke maluʻi ai hona sinó kae ʻoua kuó ne ʻomi kinaua ki Nāvū.24 Kae pangó, ne teʻeki lava ha māhina ʻe taha mei ai kuo siʻi mālōlō ʻa Samuela. Naʻe pehē ʻe ha nusipepa fakalotofonua ko e tupunga ʻene mālōloó mei he “mofí mo e luá” (bilious fever),” neongo naʻe tukuakiʻi ʻe hono kaungāmeʻá mo e fāmilí naʻe tupu ʻene puke lahí mei he meʻa fakamamahi ne hoko heʻene heka hōsí.25

ʻIfalemi Sāmita (1810)

Ko ʻIfalemi Sāmitá ko e fika fitu pea ko e foha hono ono ia ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusí, naʻá ne moʻui ʻo lau  ʻaho pē. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi he ʻaho 13 ʻo Māʻasí peá ne mālōlō ʻi he ʻaho 24 ʻo Māʻasi, 1810. Naʻe nofo ʻa e fāmili Sāmitá ʻi Loilitoni, Veamoniti, lolotonga e moʻui taimi nounou ʻa ʻIfalemí.26

Villiami B. Sāmita (1811–1893)

Naʻe tali ʻe Viliami Sāmita ʻa e ngaahi fakamatala fakaepalōfita ʻa hono taʻokete ko Siosefá peá ne papitaiso. Naʻá ne maʻu ha ngaahi lakanga lahi ʻi he Siasí ʻi heʻene moʻuí pea naʻá ne hoko ko e taha ʻo e kau fuofua mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe tuʻo lahi foki haʻane ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ne kau ʻi he laka ki Mīsuli ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí, pea naʻe fakanofo ia ko e Pēteliake ʻo e Siasí.27

ʻĪmisi
photograph portrait of William Smith

Laʻitā ʻo Villiami Sāmita.

ʻI he 1833, naʻe mali ʻa Viliami mo Kalolaine ʻAmanitā Kalānite, ko ha mēmipa ʻo ha fāmili naʻá ne fetaulaki mo ia lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú. Kimuʻa pea mālōlō ʻa Kalolaine ʻi he 1845, naʻe ʻosi kamata kau ʻa Viliami ia ki he mali tokolahí, ʻo ne mali mo hono uaifi fika uá ʻi ha ngaahi māhina kimuʻa pea fakapoongi hono ongo taʻokete ko Siosefa mo Hailamé.28 Naʻe mali tuʻo fā ʻa Viliami mei he 1844 ki he 1889, neongo naʻe iku vete-mali mo ha toko ua. Naʻe toko fitu e fānau ʻa Viliamí.29

Makehe mei heʻene ngāue ʻi he Siasí, naʻe longomoʻui foki ʻa Viliami ʻi he ngāue meʻa fakapuleʻangá. Naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e kosilio fakakolo ʻa Nāvuú. Naʻá ne hoko ko ha ʻētita ki he nusipepa Nauvoo Wasp ʻi ha kiʻi taimi nounou ka naʻe fetongi ia hili haʻane fakakikihi mo Tōmasi C. Saapa, ko ha ʻētita ki ha nusipepa fakafonua ʻe taha. Naʻe fakafofongaʻi ʻe Viliami ʻa e Vāhenga Henikoká ʻi he Fakalea Fakavahefonua ʻo ʻIlinoisí, ʻo ne taukapoʻi ai e lao fakavahefonua ʻo Nāvuú, hili ia ha feinga ha niʻihi ke fakataʻeʻaongaʻi ia.30

Ko e foha pē ia ʻe taha ʻo Siosefa ko e Lahi mo Lusi ne moʻui ʻo fuoloa ange ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1844, pea naʻe ʻuluaki poupouʻi ʻe Viliami ke hanga ʻe Pilikihami ʻIongi ʻo fetongi ʻa Siosefa. Ka naʻe hoko ha fetōkehekeheʻaki ʻi he kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke liliu ai ʻe Viliami ʻene fakakaukaú. Naʻe tuʻusi ia mei he siasí ʻi he 1845, hili haʻane feinga taʻelava ke taki ʻa e Siasí. Naʻá ne kau kimui ki ha ngaahi siasi kehe kimuʻa peá ne toki kau ki he Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia naʻe taki ʻe hono ʻilamutu ko Siosefa Sāmita ko e  III.31

ʻI he taimi naʻe hoko ai e Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká ʻi he 1861, naʻe lohiakiʻi ʻe Viliami hono taʻu motuʻá ke ne hā kei talavou ke kau ki he Kau Tau Fakatahatahá (Union Army). Lolotonga ʻene ngāue fakakautaú, naʻe ohi ai ʻe Viliami ʻa e mataʻitohi ko e  “B” ke fakafofongaʻi hono hingoa lotó pea fakafaikehekeheʻi ia mei he kau sōtia tokolahi ko honau hingoá ko Viliami Sāmitá. Naʻá ne mālōlō ʻi he ʻaho 13 ʻo Nōvema 1893, ʻi hono taʻu 82.32

Katalina Sāmita Salisipeli Siʻi (1813–1900)

Naʻe kau ki he Siasí ʻa Katalina ko e ʻofefine fika ua ʻo e fāmili Sāmitá, ʻi hono taʻu hongofulu tupú. ʻOku fakamatala ha tukufakaholo fakafāmili ki ha taimi naʻe kole ange ai ʻe Siosefa kia Katalina mo Sofolonia ke na fufuuʻi ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mei he kau fakatangá, ʻa ia naʻe hanga ai ʻe he ongo tautehiná ʻo ʻufiʻufiʻi e ʻū lauʻi peletí ʻi hona mohengá peá na tokoto hifo ʻi ʻolunga ʻo mohe loi.33 Naʻe hiki ʻa Katalina ki Ketilani, ʻOhaiō mo ʻene faʻē ko Lusí, pea ʻi he taʻu tatau pē naʻá ne mali ai mo ha papi ului ko Uilikini Senikini Salisipeli.34

Naʻe faingataʻa e nofomali ʻa Kataliná. Naʻe fāinga ʻa Uilikini ke maʻu haʻane ngāue pea naʻá ne fefaʻuhi mo e maʻunimā ia ʻe he kava mālohí. Naʻe meimei taʻu ʻe hongofulu ʻene māmālohi ʻi he Siasí peá ne mālōlō lolotonga ʻene fakafepaki ki he kau takí ʻi ʻIutā. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe ohi hake ai ʻe Katalina ʻene fānaú ʻi ha tūkunga masivesiva. Naʻe fakamatala ʻe ha tokotaha naʻe ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo e fāmili Salisipelí ʻi he 1843, ʻene fakaʻofaʻia ʻi he ʻikai ha sū ʻa e fānau ʻa Kataliná, neongo e faʻahitaʻu momoko lahi ko iá. Naʻe tokoniʻi ʻe he fāmili Sāmitá ʻa Katalina ʻi he ngaahi faingataʻa ko ʻení, pea naʻe tokoni foki mo e kau taki ʻo e Siasí, ʻo nau ʻave ha paʻanga kimui ange kiate ia ke langa hano fale ʻi ʻIlinoisi.35

Naʻe nofo pē ʻa Katalina ʻi ʻIlinoisi hili e pekia ʻa Siosefa mo Hailamé, ʻo hangē pē ko ʻene faʻeé mo hono ongo tokouá. Hili e mālōlō ʻa Uilikini ʻi he 1853, naʻe nofo ʻa Katalina ʻo ofi ki heʻene faʻeé mo hono ongo tokouá, ʻo ne siʻi nofo ai pē ai ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. ʻI he taimi naʻe taʻu 14 ai hono foha ko Toni Kālosí, naʻá ne ʻave ia ke nofo mo hono taʻokete ko Sofoloniá, mahalo pē koeʻuhí ko e tuʻunga masiva fakapaʻanga ne ʻi ai hono fāmilí. Neongo ne ʻikai teitei fononga fakahihifo ʻa Katalina, ka naʻá ne kei fetohiʻaki feʻofoʻofani pē mo hono kāinga Sāmita ʻi ʻIutaá. Naʻe faʻa toutou ʻaʻahi mai e kāinga ko ʻení kia Katalina lolotonga ʻenau ngaahi fononga ke ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne mālōlō ʻi he 1900 ʻi hono taʻu 86.36

Toni Kālosi Sāmita (1816–1841)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí, ko Toni Kālosi Sāmitá ko ha tokotaha angalelei, manavaʻofa mo anga fakakaumeʻa. Naʻe kei taʻu 14 pē ʻa Toni  Kālosi ʻi he taimi naʻe pulusi ai ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻá ne poupouʻi hono taʻoketé ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe pehē ʻe Siosefa, naʻe kau ia he “taha ʻo e fuofua kakai ke ne maʻu ʻeku fakamoʻoní.”37 ʻI he konga kimui ʻo e taʻu tatau pē, naʻe ʻalu fakataha ʻa Toni Kālosi mo ʻene tamaí ki Sitokihoma, Niu ʻIoke, ʻo na vahevahe ai ki hona kāingá e ongoongo fekauʻaki mo e Siasí. Ne ʻikai fuoloa mei ai, ne hiki ʻa Toni Kālosi ki Ketilani, ʻOhaiō mo ʻene faʻeé mo hono tuofāfiné.38

Lolotonga ʻene nofo ʻi Ketilaní, naʻe ako ai ʻa Toni Kālosi ki he pisinisi pākí meia ʻŌliva Kautele. Naʻe tokoni ʻa Toni Kālosi ki hono pulusi ha konga lahi ʻo e ngaahi fuofua tohi ʻa e Siasí, ʻo kau ai ʻa e paaki ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻI he ʻaho 30 ʻo Siulai 1835, naʻá ne mali ai mo ʻAkanesi Molitoni Kolopiliti, ko ha papi ului mei Positoni naʻe nofo ʻi he ʻapi ʻo e ongomātuʻa ʻa Toni Kālosí.39 Naʻe ʻi ai ha fānau fefine ʻe toko tolu ʻa Toni Kālosi mo ʻAkanesi.

Hili e hiki ʻa Toni Kālosi ki Nāvuú, naʻe hokohoko atu ai ʻene ngāue faipākí. Naʻá ne ʻētitaʻi mo pulusi ʻa e nusipepa Times and Seasons peá ne fai ha feinga paʻanga ke paaki hono tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.40 Naʻá ne ngāue fakafaifekau nounou foki ki Penisilivēnia, Niu ʻIoke, Veisinia, ʻOhaiō, Kenitaki mo Tenesī pea naʻá ne palesiteni he kōlomu ʻo e kau taulaʻeiki lahí.41 Naʻá ne mālōlō ʻi ʻAokosi 1841 ʻi hono taʻu 26 mei he malēliá; hili pē ha ʻaho ʻe valu mei ai naʻe mālōlō mo hono ʻilamutú ko e foha kei valevale ʻo Siosefa mo ʻEma ka naʻe fakahingoa ki ai, ʻi he mahaki tatau pē.42

Lusi Sāmita Milikini (1821–1882)

ʻI he taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Lusi Sāmita ʻi he ʻaho 18 ʻo Siulai, 1821, naʻe ʻosi maʻu ʻe hono tuongaʻane ko Siosefá ʻene ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. Naʻe tupu hake ʻa Lusi ʻi he taimi naʻe ʻosi kamata ai ha konga lahi ʻo e ngāue fakalotu ʻa Siosefá, pea naʻá ne nofo mo ʻene ongomātuʻá ʻi he vahaʻataimi kotoa ʻo e kamakamata ʻa e Siasí ʻi Ketilani mo Mīsulí. Hili ha taimi nounou ʻo e tūʻuta ʻa Lusi ki Kōmesí (ʻa ia naʻe ui kimui ko Nāvū), ʻi ʻIlinoisí, naʻá ne mali mo ʻAfa Milikini, ko ha papi ului mei Meini. Naʻá ne kau ʻi he kau Fineʻofa ʻo Nāvuú, pea naʻá ne ʻalu fakataha mo hono husepānití ʻo ngāue fakafaifekau ki Meini ʻi he 1843. Naʻe nofo ʻa Lusi ʻi ʻIlinoisi hili e mālōlō hono ongo tuongaʻane ko Siosefa mo Hailamé. Mei he 1846 ki he 1852, naʻá ne ʻave ʻene fineʻeiki toulekeleká ʻo na nofo pē mo ia ʻi hono ʻapí. Hili ha meimei taʻu ʻe fā mei he mālōlō siʻene faʻeé, naʻe nofo ʻa Lusi ʻo ofi ki Kolosesitā, ʻi ʻIlinoisi, ʻa ia naʻe fakaʻapaʻapaʻi ai ia mo hono husepānití ʻe hona ngaahi kaungāʻapí. Meimei ki he 1880 nai, naʻe kamata tauhi ʻe Lusi ʻa hono ʻofefine ʻi he fonó, he naʻá ne puke ʻi ha mahaki ʻo e halanga mānavá. Naʻá ne puke mo ia ʻi he mahakí pea naʻá ne siʻi mālōlō ʻi he ʻaho 9 ʻo Tīsema  1882.43

ʻĪmisi
portrait of Lucy Smith Millikin

Tā ʻo Lusi Sāmita Milikini.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Siosefa Sāmita ko e Lahí, Lusi Meki Sāmita, Siosefa Sāmita ko e Siʻí, Hailame Sāmita